U tjednu u kojemu je stigla potvrda da će ga Vlada predložiti za novoga guvernera, što se može tumačiti i kao velika pohvala dosadašnjem radu, guverneru HNB-a Željku Rohatinskom upućena je i kritika, i to s mjesta s kojega to najvjerojatnije nije očekivao.
Makroekonomist mlađe generacije Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adrie banke, izrazio je bojazan da bi se Hrvatska mogla suočiti s rastom cijena i inflacijom, zbog čega sugerira da se provede fleksibilnija tečajna politika.

Kritike na račun tečaja kune nisu rijetke, ali u pravilu su dolazile od ekonomista starije generacije, koji tvrde da bi kunu trebalo oslabiti kako bi se pomoglo domaćem izvozu.

Kuna treba jačati
Stojić pak predlaže suprotno. Kuna treba i dalje jačati da uvozna roba bude jeftinija, pa bi zbog većeg uvoza i cijene bile niže. U posljednjih su godinu dana meso i riba poskupjeli 5,5 posto, voće 8 posto, sokovi i mineralna voda 6 posto, najamnina 15 posto, tekuća goriva 25 posto, deterdženti 4,9 posto...
U svibnju 2006., u odnosu na svibanj 2005. godine, inflacija je bila 4 posto, a dosta je elemenata koji pokazuju da bi cijene mogle rasti i dalje.

  Zagovaranje fleksibilnije politike tečaja nije zahtjev za radikalan zaokret u monetarnoj politici, nego jednostavno sugestija da se malo više pusti jačanje kune kako bi se potaknuo uvoz  objašnjava za Manager.hr Hrvoje Stojić, koji smatra da je Hrvatska postala plodno tlo za jačanje inflatornih pritisaka. Likvidnost je visoka i na tržištu ima dovoljno kapitala kojim se može financirati inflacija.
  S jačom bi kunom uvozni proizvodi bili jeftiniji pa bi se i inflatorni pritisci smanjili  smatra Stojić, koji se prvi među domaćim makroekonomistima izjasnio za aprecijaciju. Kuna cijele ove godine nezaustavljivo jača, pa je središnja banka nekoliko puta intervenirala na tržištu novca kako bi zaustavila daljnji pad eura prema kuni.

Premda se posljednja dva tjedna tečaj stabilizirao, nedavno je Goran Šaravanja, analitičar Caiba, prognozirao ljetni tečaj od 7,11 kuna za jedan euro, dok Hrvoje Stojić vjeruje da će se euro bolje držati te je vjerojatnije da će biti bliže 7,20 nego 7,15 kuna. Kuna je aprecirala prema euru samo 12 posto od 2000. godine, što je, tvrdi Stojić, premalo u usporedbi s drugim zemljama u tranziciji, gdje je aprecijacija veća od 20 posto. Ne navodeći koliko, Stojić kaže da bismo trebali slijediti primjere iz okruženja.

Cijene usluga
Takav razvoj događaja sigurno ne bi bio drag ni izvoznicima, ni stranim turistima, koji Hrvatsku počinju percipirati kao skupu državu, ali odgovara svima koji otplaćuju kredite s deviznom klauzulom. Stojićevo zauzimanje za "malo jaču aprecijaciju" potaknuto je strahom od inflacije i knjiški je model kako se djeluje na cijene: uz jaču ponudu i veću konkurenciju, one bi trebale početi padati.

Pitanje je, dakako, što bi bilo s cijenama usluga, koje je nemoguće izložiti uvoznoj konkurenciji. Službena statistika kaže da su posljednjih pet godina cijene usluga rasle dvostruko brže od cijena hrane ili pića, pri čemu se izdvajaju komunalne usluge.

70. godina natjecanja

FOTO Nema šanse da biste je prepoznali! Ova žena je bila velika zvijezda Eurovizije, zbog nje su se čak mijenjala i pravila

SPOJ TRADICIJE I LUKSUZA

FOTO U Murteru se prodaje predivna kamena kuća na tri etaže: Lokacija je svega nekoliko koraka od mora

U LISINSKOM

FOTO Brojne poznate osobe obilježile veliki jubilej HRT-a

Nova pravila kapitala

Europska investicijska banka: Tko nije zelen i digitalan - ispada iz igre za milijune

Promptanje je vještina

Već kasnite ako ovo ne znate o AI-ju. Evo što razlikuje one koji ga razumiju od onih koji ga samo koriste

HZZO donio važnu odluku za više od 400.000 hrvatskih građana