Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Rast BDP-a usporio zbog uvoza, Lovrinčević objasnio zašto smatra da je viši od prikazanog

Ekonomist Lovrinčević kaže da je račune pobrkala zadnja nedjelja u lipnju jer se plaćanje PDV-a u proračun prebacilo na ponedjeljak pa će se uplata knjižiti za 3. kvartal. Rasla su ulaganja, turizam, građevina i uvoz, a pala je industrija
29. kolovoza 2019. u 09:15 14 komentara 3271 prikaza
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Drugi kvartal donio je otrežnjenje i povratak “u normalu” s međugodišnjom stopom rasta od 2,4 posto i laganim povećanjem u odnosu na prvo tromjesečje od svega 0,2 posto. U tri mjeseca Hrvatska se spustila s pozicije najdinamičnije europske ekonomije, koja je prema prethodnom kvartalu rasla visokih 1,8 posto, na ekonomiju koja je pred stagnacijom kao i gospodarstva najjačih članica eurozone. Domaći su ekonomisti očekivali da će rast biti oko tri posto pa će brojka koja potvrđuje usporavanje iznova potaknuti priče o dolasku recesije.

Ilustracija Državni zavod za statistiku BDP: Rast gospodarstva u drugom tromjesečju usporio na 2,4 posto

Od potrošnje 60% BDP-a

Međutim, analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević ističe da se objašnjenje skromnijeg rasta može naći u načinu knjiženja prihoda od PDV-a, koji ima sve veći utjecaj na kretanje BDP-a. Tvrtke i poduzetnici uglavnom u proračun uplaćuju PDV zadnji dan u mjesecu, a ako je to nedjelja, kao što je to bilo u lipnju 2019., tada se plaćanje prebacuje na ponedjeljak. PDV prikupljen u lipnju sjeo je u proračun na početku srpnja. Kako se te uplate mjere u milijardama, Lovrinčević smatra da je rast u drugom kvartalu objektivno bio oko 0,4 posto viši nego što to pokazuje jučer objavljena brojka te se za toliko prenijelo u treći kvartal. Po njemu, nije se dogodilo ništa što već nismo vidjeli, kada je kvartal završavao u nedjelju. Optimističan ton prevladava i u tumačenju analitičara Hrvatske gospodarske komore.

– Riječ je i nadalje o pozitivnim kretanjima jer se kontinuitet rasta BDP-a sada protegnuo na uzastopnih dvadeset kvartala i jer se ostvarena stopa rasta kreće u okvirima koji podržavaju mogućnost ostvarivanja planirane stope rasta BDP-a u ovoj godini – komentira Zvonimir Savić iz HGK.

EUROSTAT U EU i eurozoni rast BDP-a usporio u drugom kvartalu

Prvi dio godine donio je tako 3,1 posto rasta, s tim što je Vlada u svojim smjernicama predvidjela 2,8, a Europska komisija 3,1 posto rasta na godišnjoj razini. Potaknute priljevom sredstava iz europskih fondova, odskočile su investicije te građevinski sektor, što je u osvrtu izdvojio i premijer Andrej Plenković. No, dinamika povećanja investicija bila je niža nego u prvom tromjesečju, 8,2 posto prema 11,5 posto. Pao je izvoz, a uvoz roba porastao 7,9%.

– Pad izvoza i rast uvoza upućuje na ozbiljan strukturni poremećaj. Priča o povezivanju zelene i plave Hrvatske priča je za malu djecu. Mi turiste hranimo uvoznom robom – kaže Lovrinčević. Iz uvoza se servisira i pojačana osobna potrošnja, na što se osvrnuo i ministar financija.

– Trebamo staviti fokus na dodatno snaženje domaće proizvodnje i stvaranja dodane vrijednosti, kako bi uvozna ovisnost bila što manja – rekao je Marić. Inače, 60 posto hrvatskog BDP-a dolazi od potrošnje, dok investicije sudjeluju u njegovu stvaranju s približno petinom vrijednosti. Potrošnja kućanstava usporila je rast na 2,7 posto, dok je državna potrošnja ubrzala na visokih 3,9 posto.

Zdravko Marić VLADA U tri godine planira se udjel javnog duga u BDP-u smanjiti na 65,4 posto

Rad kod kuće

Najveći minus (-1%) dolazi iz prerađivačke industrije. Trgovina i turizam bilježe stopu rasta od 4,1 posto. Među tranzicijskim zemljama rast je usporio i u Bugarskoj, Češkoj, Letoniji, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Ministar financija kazao je da najveći dio negativnih rizika na projekcije hrvatskog rasta dolazi izvana, a domaći se izvori negativnih rizika prije svega odnose na radnu snagu.

– Rast u drugom kvartalu je još uvijek veći nego prosjek EU, koji je otprilike 1,3 – rekao je premijer Andrej Plenković.

– Porasle su prosječne plaće u mandatu ove Vlade, narasle su mirovine, raste broj osiguranika, ostvarili smo dva puta proračunski višak. Radimo sve da raste otpornost hrvatskog gospodarstva – napominje premijer.

Marić smatra da Hrvatska ne može pretjerano utjecati na globalne tijekove, ali se mora posvetiti jačanju proizvodnje i produktivnosti, te inzistiranje na dodatnom ubrzanju i poticanju strukturnih reformi. 

Pevex
ZASUČITE RUKAVE
Proljetni mini make over: Ovog proljeća osvježite izgled svog doma
PBZ
DIGITALNO DOBA
Iz udobnosti vaše fotelje: digitalne usluge koje će vam olakšati svakodnevicu
  • Avatar hvala_što_pušite
    hvala_što_pušite:

    stalno se govori o nekom rastu BDP-a, jeftin i učinkovit trik kojim se 'tapšaju po ramenu' kolonijalne ekonomije...džabe je rast BDP-a ako novac od outputa odlazi van iz zemlje (ne reinvestira se), i drugo, dio jednadžbe je i vanjsko trgovinski ... prikaži još! deficit, a upravo ovakav masivan kakav mi imamo definitvno potvrđuje tezu da smo obična KOLONIJA, kao i druge državice...

  • Avatar prahrvat
    prahrvat:

    ovo kao da sam već negdje čuo

  • Avatar comparator
    comparator:

    Moram se naravno nasmijati podvali koju nam prodaje nelogična politika kojoj istina nikako nejde u prilog. Naime potrošnja ne može zamjeniti proizvodnju i izvoz u balansiranju i stabilnosti rasta . Ono što trenutno imamo je onaj tip privređivanja kojeg smo ... prikaži još!mo željeli napustiti ali je zbog rata i vanjskih pritisaka samo nabujao i pretvorio nas samo u postkomunističku državu koju ubija upravo balast državnog kapitalizma .