“Nema odustajanje od bušenja nafte u Jadranu ništa s izborima, nego s globalnim gospodarstvom”, objavio je na svom profilu na Facebooku poduzetnik Nenad Bakić. Na takvo što upozoravao je i prije deset mjeseci kada je cijena nafte počela padati, takvo stajalište dijelila je i struka, a potvrdilo se istinitim nakon što je ljetos od istraživanja nafte odustao konzorcij Marathon Oil - OMV.
Iako su tada iz tog konzorcija izjavili da je razlog odustajanja neriješeno granično pitanje s Crnom Gorom, jasno je bilo da to nije pravi razlog, jer su za taj problem znali i kad su krenuli u natječaj, a da je pravi razlog veliki pad cijene nafte. A istraživanje nafte, kad je njezina cijena po barelu oko 40 dolara, nije isplativo.
Ne žele neuspjeh
– Naši političari jednostavno su mogli objasniti da u ovim okolnostima kompanije ne žele istraživati, a ne da su razlog skori izbori – kaže poduzetnik i bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić.
Iako je službeno odustajanje obrazloženo izborima, iz nekih izvora bliskih Vladi čulo se da nisu htjeli da im se neobavljeni posao pripiše kao neuspjeh koji su odradili brzinski uoči izbora te dodali da su se s time složili i koncesionari. Koncesionari se jesu složili, ali samo zbog toga što je cijena nafte niska i što nisu zainteresirani za daljnje istraživanje u Jadranu. Jer sve te važne svjetske kompanije izvještavaju na burzama da smanjuju ulaganja u energetske projekte koji su rizični, a onda je lako zaključiti da su se odrekli istraživanja u Jadranu, gdje tog rizika ima jer nije poznato ima li nafte ili ne.
– Odustajanja ne bi trebalo ni biti da se nije išlo u natječaj, odnosno da se priprema natječaja dogovarala sa strukom. A već pri samoj pripremi cijena nafte bila je na granici isplativosti istraživanja od oko 90 dolara po barelu i davala naznake pada. Pa u takvim okolnostima struka sigurno ne bi preporučila raspisivanje natječaja! – kaže konzultant Davor Štern.
Potražnja slabi
I akademik Mirko Zelić potvrđuje da je struka trebala biti uključena i zato što bi se tada i drukčije rasporedio neto prihod u ugovoru, prema kojem je Vlada utvrdila da u prvoj fazi ulagaču ide visokih 90 posto, a nakon otplate troškova 60 posto, što nije praksa. Sada je cijena barela na oko 45 dolara, a nema izgleda da se poveća, jer proizvodnja je i dalje velika, a potražnja slabi, pa se, prema nekim procjenama, na dan proizvede i oko milijun barela nafte više od potreba.
U siječnju je Vlada izdala dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na deset istražnih polja u Jadranu, a dobilo ih je pet kompanija.
U srpnju je od istraživanja odustao američko-austrijski konzorcij, a ostali su Eni, Medoilgas i Ina. Novi natječaj trebao je, prema najavama ovog ljeta, biti raspisan krajem ovoga mjeseca, a na kraju se od svega odustalo
>> Istraživanje Jadrana - Tri scenarija
Sta da se kaze, svaki dan nas lazu i to tako prozirnim lazima da ne povjerujes