Ministar financija Slavko Linić brzo se korigirao kad je riječ o mogućoj recesiji u Hrvatskoj, koju putem Financial Timesa najavljuju europski analitičari. Gotovo sve važne institucije i bankarske grupacije tvrde da će Hrvatska i Mađarska ove godine prve ući u recesiju, a novi bi pad, mjereno udjelom u BDP-u, mogao biti i do 2 posto. Ako je vjerovati interpretaciji RTL-a, Linić je prvo dopustio da se stvari raspletu na taj način, ali se dan poslije naglo predomislio i obećao optimističniji rasplet – rast do jedan posto temeljen na investicijama.
Nema krpanja rupa
Analitičari PBZ-a, predvođeni bivšim guvernerom Markom Škrebom, ipak ne dijele optimizam novog ministra financija od kojeg se očekuje da idućih mjesec-dva povuče ključne poteze koji će obilježiti ovu godinu. PBZ grupacija očekuje pad BDP-a od najmanje jedan posto "imajući na umu pogoršanu gospodarsku situaciju i zaoštravanje financijske krize u zemljama EU te učinke koje će takva kretanja imati na Hrvatsku bilo putem trgovinskih, bilo putem financijskih tokova".
Iz dosad najavljenih poteza nove vlade, izvjesno je da nas čeka veći PDV, vjerojatno 25 posto, ali i snižene stope tog poreza na neke usluge i proizvode. Linić je i jučer neodređeno govorio da će uz veći PDV poraditi i na smanjenju rashoda. Ponavljanje da će proračun biti 5 do 9 milijardi kuna manji od lanjskoga znači da odluka još nije donesena.
Proračun se može skresati do pet milijardi kuna bez zadiranja u plaće i mirovine, ali za sve više od toga potrebno je zarezati i u te izdatke. Država za plaće u javnoj upravi, zajedno sa zdravstvom, izdvaja 32 milijarde kuna, za mirovine oko 36 milijardi kuna, a kamate će ove godine odnijeti visokih deset milijardi kuna.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kaže da Vlada neće povećati PDV kako bi "pokrpala proračunske rupe", što će dokazati smanjenjem doprinosa na plaće od sredine ove godine i drugim intervencijama u porezni sustav koje će ići za time da se smanji pritisak na tvrtke i gospodarstvo. Iz Instituta za javne financije poručuju da porezna pravila trebaju biti jasna i jednostavna, sa što manje izuzeća i olakšica. Institut smatra da ni PDV ne bi trebalo komplicirati dodatnim međustopama.
– Nije dovoljno ići na povećanje PDV-a jer se javna potrošnja neće moći stabilizirati bez smanjenja rashoda. Uvjeren sam da bi se većina građana odrekla dijela dohotka, a tvrtke dijela dobiti, kad bi znali što će time dobiti, kad bi postojao jasan cilj i strategija. Nije dobro porezima stalno udarati na račun jedne dohodovne skupine i pustiti da se proračunska sredstva i dalje dijele šakom i kapom – komentira analitičar Instituta za javne financije Vjekoslav Bratić.
Jača prilagodba za rejting
Inače, hrvatski je proračun lani bio oko 122 milijarde kuna, a prema nekim procjenama, ove godine rashodi ne bi smjeli biti veći od 115 milijardi kuna, kako bi se smanjio deficit i potreba države da se dodatno zadužuje. Dodatni su pritisak na Vladu pojačale i rejting-agencije, koje traže jaču prilagodbu od najavljene.
Liniću, ... gubi se iz političkog života hrvatske ............. isti si **** ko šeks i kompanija .............