Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

I ulagači i dobavljači sve svjesniji – velik dio duga morat će otpisati

I problemi u Zvečevu pokušali su se uvezati s Agrokorom, no Zvečevo je dužno Agrokoru 73 mil.kuna, a koncern njima nekoliko tisuća, stoji u knjigama.
22. svibnja 2017. u 12:40 1 komentara 1356 prikaza
Agrokor
Foto: Antonio Bronic/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Mjesec je dana prošlo od imenovanja izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka u Agrokor. Da mu neće biti lako, bilo je jasno odmah, je mu je postavljen niz ciljeva, koje je teško postići. Preduvjet da bi se do njih došlo – onaj o nužnom povjerenju – polako se gubi.

Bell 427 VFR Od idućeg tjedna Agrokor prodaje jahtu, helikopter, luksuzne aute...

Bankari su napeti jer nemaju dovoljno informacija koje su preduvjet da bi Agrokoru odobrile novi kredit. Nervoza se osjeća i među dobavljačima. U četvrtak su neki od njih donijeli zajednički zaključak i traže od Agrokora da im iznese plan isplate starih dugova, uključujući obveze po regresnim mjenicama, a od Vlade dopunu lex Agrokor prema kojoj bi i oni, kao i banke, imali pravo prioriteta u naplati isporučene robe nakon donošenja zakona. Detalje zahtjeva iznijet će u ponedjeljak, a ako se tijekom sljedećeg tjedna rješenje ne nađe, prijete obustavom isporuke robe.

Zahtjev za izmjenu zakona

Takva prijetnja pred turističku sezonu natjerat će, čini se, državu da učini daljnje ustupke iako ih je do sada učinila već dosta uzme li se u obzir da bi u postupku stečaja dobavljači bili gotovo potpuno zakinuti. Bankari se ne izjašnjavaju, ali u razgovoru s osobama bliskim tim krugovima čuje se da izvanrednom povjereniku zamjeraju nedostatak komunikacije.

A komunikacije možda nema zato što im Ante Ramljak zapravo nema što reći... Revizori tek moraju objelodaniti stanje dugova i imovine, što neće biti gotovo prije srpnja, a tek onda će se moći započeti s ostvarivanjem plana restrukturiranja. Sve je to bankarima kasno. Kako da daju kredit ako ne znaju postoji li uopće imovina kojom se mogu osigurati? Ako to već ne mogu doznati, onda, govore neki, žele barem veću otvorenost jednaku prema svima.

Smatraju i da treba veći naglasak staviti na operativno restrukturiranje, a ne samo na financijsko. Bez toga, rizik im je dati Agrokoru kredit. Kreditori žele znati i na što će se potrošiti novac odobre li novi kredit. Iz razgovora s osobama bliskima bankarima jasno je nezadovoljstvo zato što se, prema njihovu mišljenju, previše novca izdvojilo za plaćanje obveza, a premalo za osposobljavanje proizvodnje pa se pitaju spašavaju li oni Agrokor ili domaće gospodarstvo? Nezadovoljni su jer ne znaju kome se i kako isplaćuju nove obveze. No sve iznesene pritužbe koje se mogu čuti u neformalnim razgovorima ne znače da je spašavanje Agrokora uzaludno.

Agrokor TUŽBE ZBOG MJENICA Prijeti li Agrokoru obustava isporuke robe pred turističku sezonu?

Događa se samo ono što se očekivalo i na početku. Previše je sudionika u procesu. Različita su osiguranja koje banke imaju u vezi s Agrokorom, a neke, poput Sberbanka, to i nemaju.

Neki dobavljači potražuju novac za isporučenu robu, neki za odobreni kredit Agrokoru putem regresnih mjenica... Sve te zavrzlame ne znače da će dobavljači prestati isporučivati robu pa ni da banke neće dati kredit. Štoviše, dogovor o novom kreditu u visini od oko 200 do 250 milijuna eura mogao bi biti dogovoren već sljedeći tjedan.

Dio novca dale bi domaće banke, a nije isključeno da u aranžmanu neće sudjelovati i ruske banke. I dok banke misle da dobavljači imaju veća prava jer im se redovito servisira novi dug, dobavljači misle da su banke u puno boljem položaju. Zato dobavljači i žele izmjenu lex Agrokor prema kojoj bi i oni imali prioritet naplate za nove isporuke jer, kako kažu, vrijednost je robe koju su isporučili nakon donošenja zakona oko dvije milijarde kuna, što je triput više od odobrenog kredita banaka od 80 milijuna eura prije mjesec dana.

U Vladi smatraju da su od početka veliku brigu posvetili upravo dobavljačima. Sugovornici bliski kompaniji kažu da su svjesni da postoji problem s naplatom regresnih mjenica, ali da pravne mogućnosti kojom bi se taj dug prebacio na krajnjeg dužnika – Agrokor – trenutačno nema. Ne prije završetka postupka izvanredne uprave. Dobavljači pak tvrde da pravnih prepreka za to nema. Naime, i oni su angažirali odvjetnike koji im pokazuju na kojim stavkama mogu za sebe izboriti što veća prava. Pa čak i zbog čega mogu pokrenuti tužbe.

– Dobavljači već imaju super seniority s obzirom na to da imaju opciju isplate tražbina za robu i usluge. U kojem to drugom stečajnom postupku imaju? I da je ta opcija funkcionalna, već su primili dokaze u obliku isplate, kojih će biti još. Kada bi dobavljači imali samo supersenior status, to bi bilo puno povoljnije za Agrokor, a puno manje povoljno za dobavljače. Naime, supersenior bi značio da svi dobavljači čekaju kraj nagodbe i tada prvi primaju isplatu.

Odredbe zakona koje omogućuju isplatu starih tražbina znače da će isplate primati tijekom procesa i da nećete morati čekati njegov kraj – kaže potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić. Dodaje kako su se dugovi gomilali mjesecima i da je onda logično da se ne mogu isplatiti preko noći. Jer isplata ide na teret Agrokora, njegova poslovanja, a nikako na teret neke treće strane ili poreznih obveznika.

Martina Dalić Martina Dalić: Izvanredna uprava ne može u kratkom roku nadoknaditi ono što se gomilalo

Dalić se nada kako će podizanje razine poslovanje omogućiti i ubrzavanje tih isplata. Budući da dobavljači traže da se u budućoj isplati starog duga uračunaju i dugovi po regresnim mjenicama, promemorija o zamrzavanju naplate tih dugova koju je predložio Ramljak ne bi imala smisla. Nju zasad ionako nije potpisao velik broj dobavljača i banaka. Dio dobavljača je već bio rekao da bi takav potpis značio priznanje da su oni obveznici plaćanja tog duga bez obzira na to što je Ramljak nekoliko puta poručio da je to Agrokor i da će koncern u konačnici taj dug platiti.

Obveze po regresnim mjenicama prebačene su na dobavljače u trenutku kad se banke i faktoring društva više nisu mogli naplatiti od Agrokora. A od nekih dobavljača banke se i faktorinzi već naplaćuju, zbog čega je nekim tvrtkama ozbiljno ugroženo poslovanje. Zato dobavljači i žele da Agrokor što prije na sebe prebaci taj dug. Dio duga po regresnim mjenicama nastao je isporukom robe, a dio kreditima koje su dobavljači odobravali Agrokoru.

Navodno upravo neki od tih potonjih dobavljača spremaju tužbe protiv banaka jer tvrde da je bivša uprava Agrokora na čelu s Ivicom Todorićem znala točno kolika je njihova izloženost prema bankama, zbog čega sumnjaju da su se otkrivale bankarske tajne. Bankari to niječu. Uostalom, takvo je što teško dokazati. Trebalo bi naime u tom slučaju dokazati zajedničko djelovanje banaka, da su primjerice nudile iste uvjete i sl.

Poslovanje blizu izdisaja

Uglavnom, dobavljači ne mogu čekati najmanje godinu dana da Agrokor preuzme na sebe obveze po mjenicama jer, kako nam kaže jedan od dobavljača, velik dio njih već je gotovo na izdisaju s poslovanjem. Ovaj tjedan na površinu je isplivao problem Zvečeva, ali kojem je Agrokor bio samo isprika za probleme koji su ondje počeli puno prije.

Nakon što je Agrokor provjerio knjige, proizašlo je da je Zvečevo dužno Agrokoru oko 73 milijuna, a koncern njima tek nekoliko tisuća kuna. Već se dugo govori o najugroženijim većim tvrtkama zbog Agrokora, spominju se Franck, Vindija i Kraš. No te tvrtke to negiraju. Franck tek priznaje da su već prije pokrenuli proces restrukturiranja, da je situacija u Agrokoru produbila problem i da zbog toga razmišljaju o dokapitalizaciji.

Andrej Plenković Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković: Kriza u Agrokoru je politička epizoda

– Pripreme za restrukturiranje pokrenuli smo još prije krize u Agrokoru radi unapređenja naše operativne učinkovitosti, kojom nismo zadovoljni. Ova izazovna situacija i značajne promjene na tržištu nalažu nam brzu prilagodbu, na čemu intenzivno radimo. Dug Agrokora znatan je i jedan smo od najvećih vjerovnika. Ti su problemi uzrokovali poremećaje u našem poslovanju, no radimo na nekoliko rješenja koja nam omogućuju normalan nastavak proizvodnje i daljnje neometano poslovanje. Kao jedan od najvećih dobavljača, podržavamo Vladu i izvanrednog povjerenika koji intenzivno rade na stabilizaciji situacije i normalnom funkcioniranju sustava. Robu redovito isporučujemo Konzumu. No, situacija nije jednostavna s obzirom na to da trenutačno svoja potraživanja ne možemo naplatiti od Agrokora, dok se banke i faktoring društva za te iste obveze po regresnom pravu naplaćuju od nas. Očekujemo da će se tijekom trajanja izvanredne uprave naći rješenje prema kojem će Agrokor taj svoj dug podmiriti kako bi se zaštitili i dobavljači, a posebno domaća proizvodnja. Angažirali smo financijske i pravne savjetnike kako bi nam pomogli u pregovorima s bankama i financijskom restrukturiranju u kojem razmatramo sve opcije, uključujući dokapitalizaciju. Prodaja dijelova biznisa, o čemu se nagađalo, nije opcija – poručuju iz Francka dodajući da su bez obzira na krizu u prvom kvartalu bilježili rast u svim važnijim kategorijama.

Koliki je dug Agrokora prema njima, ne žele otkrivati, a u financijskim krugovima govori se o iznosu od nekoliko stotina milijuna kuna. Kraš ima potraživanje, kažu nam u toj kompaniji, od oko 28 milijuna kuna, od čega u robi oko 7,5 milijuna kuna, a kroz regresne mjenice ostali dio iznosa.

Vindija oduvijek vodi opreznu politiku zaduživanja i upravljanja rizicima, što će nam, vjerujemo, osigurati dovoljno prostora za premošćivanje eventualnih teškoća ako dođe do novih poremećaja na tržištu. Kriza u Agrokoru promijenila je planove svima, pa tako i nama, ali u ovom trenutku poslovni sustav Vindija posluje uobičajeno – naravno, uz pripreme za druge mogućnosti ako se stanje na tržištu pogorša. A prioritet je očuvanje radnih mjesta – kažu u Vindiji.

Agrokor je nedavno izračunao da je njihov dug 40,4 milijardi kuna te da je u odnosu na posljednje izvješće veći za 3,7 milijardi kuna. Revizori tek trebaju otkriti zašto. Financijski stručnjaci smatraju da je Todorić namjerno isticao manji dug jer se samo s takvim izvješćima mogao dalje zaduživati na financijskim tržištima. Štoviše, bio je toliko uvjerljiv da mu je Sberbank odobravao kredite bez osiguranja. Tek su se za posljednji kredit od 100 milijuna eura, odobren ove godine, osigurali njegovom osobnom imovinom.

Božo Petrov kriza Otkrivamo! Tajna borbe za Agrokor

Kolika je imovina Agrokora, tek se treba izračunati, a to je ono što najviše zanima bankare jer, ako odobravaju nove kredite, žele i znati čime se mogu osigurati. Prvotne analize revizora upućuju na to da je Todorić nekoliko puta u zalog stavljao istu imovinu. Neki dan Bloomberg je objavio članak kazavši kako je Agrokor “balkanska crna rupa koja guta milijarde eura”. Tom porukom prenio je zapravo poruku velikog broja ulagača u koncern kojima su se predočavala iskrivljena izvješća i koji znaju da će dio duga morati otpisati. No, gotovo je jasno da će to morati učiniti i dobavljači. A možda će dijelom uspjeti zamijeniti dug za ulog u Agrokorovim tvrtkama, ako uopće nešto ostane na raspolaganju. 

Agrokor koncern Agrokor: Priprema proizvodnje za ljetnu sezonu u punom jeku Boris Vujčić Guverner HNB-a Boris Vujčić: Agrokor ne ugrožava bankarski sustav Potpredsjednica Vlade Martina Dalić tražila hitno donošenje zakona kako bi se ograničilo prelijevanje krize na ostatak ekonomije Savjetodavno tijelo Dalić od Ramljaka traži nadopunu izvještaja o Agrokoru
Na žlicu
Često ga radite, ali nikad vam ne uspije kao mamin - ovaj recept za grašak varivo briše sve dosadašnje pogreške
TIDAL
Glazba i zabava
Jeste li ikada čuli za TIDAL? Istražili smo sve što morate o njemu znati
Pogledaj sve komentare
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.