Dok se Knin na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti prisjeća ključnih trenutaka novije povijesti, njegovi stanovnici otkrivaju kako izgleda svakodnevica iza kulisa velike proslave. Između ponosa i sjećanja, provlače se pitanja o kvaliteti života, prilikama za mlade i stvarnoj budućnosti grada heroja.
Na dan kada se u Knin sliju tisuće ljudi iz cijele Hrvatske i inozemstva, osjećaji su pomiješani. S jedne strane, tu je duboko poštovanje prema prošlosti i onima koji su osigurali slobodu. "Oluja je za sve nas u Kninu jedan prekrasan dan, dan pun poštovanja prema svima koji su se borili da imamo svoju slobodu i svoju domovinu", sažima osjećaje Marija Maloča Veža, koja se nakon progonstva 1995. godine vratila u razoreno selo i u Kninu zasnovala obitelj. No, odmah dodaje i drugu, otrežnjujuću stranu medalje: "Oluja je i veliko upozorenje svima da znamo gdje ratovi vode - ne vode ničem lijepom. Moramo se boriti da djeca odrastaju u slobodi i ravnopravnosti." Ta dvojnost između slavlja i opomene prožima se i u razgovorima o sadašnjosti i budućnosti grada.
Kada utihnu zvuci svečanosti i kada se ugase reflektori, Knin se vraća svojoj svakodnevici, a upravo ona izaziva najviše polemika. Najveću dozu skepse unosi glas Ivice Grgića koji, iako rođen u gradu, već 36 godina živi u Zagrebu. Oluja ga je, kaže, nakon pet godina vratila kući, no život ga je odveo na drugu stranu. "Bojim se da je tu sve super u ova tri, četiri dana proslave. A što je s onim drugim danima? Stalno se nešto pokreće, pa se ne pokreće", govori otvoreno. Njegova opažanja su oštra i pogađaju u srž problema koji muči mnoge manje sredine. "Kad su ti neki veliki praznici i ostalo, onda se otvaraju, režu se vrpce. Bojim se da osim državne uprave i ostalog, baš i nema nešto previše", zaključuje, dodajući kako u Knin voli doći upravo u dane slavlja.
S druge strane, optimizam u gradu ne jenjava, a mnogi stanovnici vide pozitivne pomake i vjeruju u bolju budućnost. "Svakim danom je sve bolje i bolje. Stječu se nove prilike za zapošljavanje, otvaraju se", uvjerena je Zrinka Didak, dodajući kratko i jasno: "Uglavnom, lijepo je živjeti u Kninu." Taj osjećaj dijeli i sugovornica koja u gradu podiže svoju djecu. Prema njezinim riječima, Knin se, unatoč svim izazovima, razvio u grad po mjeri obitelji. Priznaje da je val iseljavanja pogodio i Knin, kao i ostatak Hrvatske, no smatra da je to bio dio širih europskih migracija i da se situacija stabilizira.
Upravo obiteljski život mnogi ističu kao najveću prednost Knina. "Knin je danas jedan lijepi grad za obitelj, za život, za malu djecu", ističe naša sugovornica. Navodi konkretne prednosti koje život u manjem gradu nosi: stambeno pitanje može se riješiti puno lakše i povoljnije nego u većim hrvatskim gradovima, a kvaliteti života pridonosi i izvanredan geografski položaj. "Blizu nam je more, blizu su nam planine. Kvaliteta života je na jednoj lijepoj razini", objašnjava. Ipak, uz dozu realnosti priznaje kako ponuda možda nije idealna za sve generacije. "Možda su mrvicu zakinuti ovi koji izlaze malo više, ali za jedan obiteljski život, ovo je jako lijep grad. Posla ima, uvjeti su dobri", poručuje.
Znak nade u broju novorođenih
Najsnažniji argument koji ide u prilog optimističnoj viziji budućnosti Knina su demografski podaci. Dok se godinama pisalo o odlascima, u posljednje vrijeme bilježi se pozitivan trend. Kako je novinarima na dan proslave potvrdio i gradonačelnik, grad bilježi porast broja rođene djece u odnosu na prethodne godine, što budi nadu da se demografska slika popravlja. Tu vijest s velikim zadovoljstvom komentiraju i sami građani. "Dosta je novorođene djece i to nas veseli", kaže jedna Kninjanka. Čini se da, unatoč podijeljenim mišljenjima i realnim problemima, upravo dječji smijeh na ulicama Knina predstavlja zalog za budućnost i najjači dokaz da se u gradu heroju, i dugo nakon što slavlje prođe, isplati živjeti i ostati.
FOTO Na Kninskoj tvrđavi ponovno zavijorila hrvatska zastava u spomen na pobjedu u Oluji
Otvori KEKS Pay
Ne vjerujem zovku niti kad darove nosi!