Hypo banka vjerojatno je doživjela najgoru katarzu koju jedna banka može proći, i reputacijski i u operativnom poslovanju. S novim vlasnikom, američkim investicijskim fondom Advent Internationalom okrenuli su novu stranicu, a kako će ona izgledati, govori predsjednik uprave Hypo banke u Hrvatskoj Mario Žižek, koji je tu poziciju preuzeo prije pola godine, kao akvizicija iz uprave RBA.
Imate nove vlasnike, novi menadžment... jeste li sad “nova” banka? Koliko je ostalo od starog Hypa i tereta dubioza iz prošlosti?
Ovo je novi početak. Prošla je godina bila prekretnica za nas, ostvaren je veliki gubitak zbog troškova restrukturiranja i švicarca, a novi vlasnik imao je strategiju da se banka kupi bez „tereta“ iz prošlosti. Mislim ponajprije na loše plasmane. Sada imamo najmanji udio loših kredita na tržištu, manje od 9%, zdravu bilancu, a početkom godine dobili smo i svježi kapital pa nam je adekvatnost kapitala iznad 30%, najveća na tržištu između 10 najvećih banaka. Što se švicarca tiče, 15. lipnja istječe rok za klijente koji su pristali na konverziju, a nisu je još proveli i onda ćemo biti gotovi i s tim poglavljem. Napokon se možemo koncentrirati samo na poslovanje.
U jednom trenutku Hypo je u Hrvatskoj izgledao kao investicijski fond, i to nekretninski. Koliko ste još uvijek opterećeni nekretninskim biznisom?
Sad imamo vrlo malo nekretnina u vlasništvu, čak je i ova zgrada u kojoj razgovaramo u najmu, kao i dio poslovnica. Mijenjate sve, pa i ime... U srpnju ćemo službeno predstaviti naš novi početak, novo ime, boju i cijeli vizualni identitet banke. Svjesni smo da s novim imenom i bojama pravi posao tek počinje jer rebrendiranje ne vidimo kao „šminkanje“, već suštinsku promjenu banke nabolje. Brendiranje je jednako za svih šest tržišta, a novost je i da se sjedište matice preselilo iz Klagenfurta u Beč.
I nema više životinje u imenu?
Nema (smijeh).
I što dalje, kakvi su planovi?
Hypo je prošao kroz fazu nepromišljenog kreditiranja, pretjerane ekspanzije s prevelikim rizicima, a onda, otkad ga je preuzela dr- žava, ušao u fazu iznimno konzervativnog poslovanja i rigidnih kreditnih politika što je opet loše za poslovanje. Sad imamo nove kreditne politike, fokus nam je poslovanje s građanstvom i malim i srednjim poduzetništvom, s tim da ćemo surađivati i s postojećim i novim velikim poslovnim subjektima, ali nemamo planove velike ekspanzije. Pristup rizicima nam je razuman i oprezan jer ne želimo graditi novu banku na način da je odvedemo u bilo kakvom smjeru u kakvom je bila po pitanju loših plasmana.
Kad možemo očekivati novi investicijski ciklus?
Posljednjih šest mjeseci došlo je do pomaka. Čak je i naš makroekonomist Hrvoje Stojić, koji je poznat kao vrlo konzervativan, odlučio promijeniti prognozu rasta BDP-a s 1 na 2%. Naši novi plasmani mjesečno su više od 30% veći nego u istom razdoblju lani. Ali moramo priznati i da je baza za rast bila niska. U sektoru građanstva gotovo smo udvostru- čili mjesečne volumene.
Je li ikad na stolu bilo povlačenje iz Hrvatske?
Nikako. Upravo suprotno. Hypo u Hrvatskoj predstavlja više od 50% veličine kompletne grupe. To je naša velika komparativna prednost jer za glavne konkurente hrvatsko tržište često nije toliko važno, a nama je prioritetno.
Donedavno je Hypo bio vrući krumpir. Osim priče o “izazovu“, što vam je cilj, što želite da vam ostane upisano u CV-u jednog dana nakon Hypo banke?
Moj cilj je napraviti banku na koju ćemo biti ponosni – da nam to kažu zaposlenici i klijenti. Presudna u odluci o preuzimanju ove pozicije bila je činjenica da sam tijekom cijele karijere blisko radio s klijentima i stoga mogu reći kako prije svega cijene kad znaju da vam je stalo do njih i kada razumijete njihove potrebe. Tu predanost prepoznao sam i kod novog menadžmenta grupe i novih vlasnika i zato je ovo banka kakvu želim razvijati i kakva mislim da nedostaje na tržištu..
Čujem i da ste promijenili korporativnu kulturu u banci, otvorili 10. kat na koji nije bilo pristupa „smrtnicima“...
Ne shvaćam zašto bilo tko od na- ših zaposlenika ne bi mogao doći i nešto pitati upravu; ako znaju raditi, mogu i pitati ili predložiti. Vrata moje sobe uvijek su otvorena, a novost je i da će cijela uprava sjediti u istom prostoru, nas petero u istoj sobi kao tim. Slično je i kad obilazimo regije. Promijenio sam stari princip sastanaka i prezentacija samo direktorima regija. U mjesec dana obišli smo sve zaposlenike banke, predstavili se, najavili planove, kakve rezultate namjeravamo postići, kakva očekivanja imamo od njih. U drugoj polovici sastanka tražili smo povratnu informaciju što oni misle da moramo popraviti i kako mo-emo biti bolji.
Prvi ste kvartal završili s dobiti, nakon gotovo 2,5 mlrd. kn gubitka u 2015. Kakav kraj godine očekujete?
Očekujemo pozitivan rezultat, što je vrlo izazovno nakon prošlogodišnjih gubitaka, za koje se ipak mora reći kako su bili ponajprije rezultat negativnog učinka švicarskog franka te dijelom temeljitog čišćenja bilance.
Kako se politička nestabilnost odražava na poslovanje? Jeste li spremni uskočiti državi i refinancirati je ako je u inozemstvu budu ucjenjivali visokom cijenom novca?
Bilo bi nam draže da je politička situacija stabilnija, ali trenutač- no nema utjecaja na poslovanje, a makroekonomske prognoze se poboljšavaju. Dugoročno je ovakva politička situacija neodrživa i mora se stabilizirati. Visoka razina cijene zaduživanja države ne odgovara nikome, a pogotovo ne bankama, jer utječe i na cijenu bankarskog zaduživanja u inozemstvu. Spremni smo kreditirati državu iako nam nije u „core“ strategiji. Za sve nove razumne transakcije smo otvoreni. •
>> Mario Žižek odlazi iz RBA i bit će na čelu Hypo banke
Kreću u novi početak s pokradenim hrvatskim novcima! Hvala Sanaderu i tadašnjem šefu SOE Karamarku! Samo domoljubno na mađaronski način!