Kad generacija odlikaša koja se sada bori za indeks završi fakultet – prosjek kaže da će do diplome dogurati tek svaki treći među njima i to nakon osam godina studiranja – dočekat će ih potpuno novo tržište rada, o kojemu možda nisu razmišljali ni oni ni njihovi roditelji kad su se odlučivali za izbor studija. Navala na fakultete s čijim se diplomama posao može naći tek unutar hrvatskih granica, kao što su učiteljska akademija, hrvatski studiji, filozofski fakultet, pravo…, pokazuje da se mladi ljudi podsvjesno ili namjerno opredjeljuju za poslove i zvanja koji možda ne nude milijunske plaće i blistave karijere diljem svijeta, ali nude sigurnost, izostanak dodatne konkurencije i udobnost boravka kod vlastite kuće.
Svi koji su rođeni devedeset i neke neće po posao odlaziti samo u zagrebačku Zvonimirovu ili splitsku Bihaćku ulicu nego će sjesti pred računalo te sa 450 milijuna drugih Europljana pročešljati što se tog dana nudi na burzama rada Berlina, Ljubljane, Londona… Čim uđe u EU, Hrvatska će morati otvoriti svoje tržište radnicima iz drugih članica; Francuzi ili Irci sigurno neće kucati na ta vrata jer nemamo ništa osobito što bi ih privuklo, ali hoće Bugari, Slovaci ili Poljaci jer naše su plaće ipak puno više nego njihove. U isto vrijeme kad Hrvatska otvori svoje tržište drugima, i hrvatskim bi radnicima trebao biti osiguran lakši prelazak na druga tržišta.
Pritisak na zanimanja s kojima je teško naći posao izvan Hrvatske pokazuje da mnogi možda nisu svjesni koliko je EU blizu, a s njom i potpuno drukčiji izazovi, ili ako jesu, onda su se odlučili za profesije u kojima neće biti strane konkurencije. Učitelje i profesore nitko neće tražiti po Bugarskoj, ali hoće liječnike i inženjere. Razlog što izborom studija i budućeg zanimanja mladi traže više zaštite i sigurnosti nego što je to svojstveno mladosti mogao bi biti u tome što su odrastali uz frustracije svojih roditelja koje je kapitalizam tresnuo po glavi na najgori mogući način. Najprije su preko noći ostajali bez posla jer su radili u tvrtkama koje je trebalo hitno privatizirati. Kad je vlasnik dobio ime, njegova je riječ bila jača od svakog zakona.