Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Dužnici stanovima pokrivaju dug, a razliku banke otpisuju

U prvom krugu rješavali bi samo socijalno najugroženije
20. veljače 2015. u 14:11 44 komentara 4576 prikaza
HUB
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Samo za socijalno najugroženije, i samo uz vraćanje nekretnine – tako banke vide rješenje problema kredita u švicarskim francima. Dan nakon što je Udruga Franak predstavila svoje viđenje rješenja, to je učinio i HUB. No, dok je dužnicima osnovno polazište konverzija kredita u kune i to za sve dužnike u francima, a eventualno i u eurima, banke u prvom krugu problem kane rješavati samo za najugroženije skupine: dužnike koji žive u nekretnini za koju su se zadužili, a izgubili su posao, smanjili prihode ili žive ispod socijalnog minimuma te više uopće ne mogu plaćati dug.

- Bit ovog modela je da će banke na vlastiti teret riješiti problem svih slučajeva u kojima je to opravdano, nekima će otpisati više od pola duga. Na sebe preuzimaju sav teret aprecijacije i pada vrijednosti nekretnina – istaknuo je direktor HUB-a Zoran Bohaček te pojasnio da oba previđena rješenja podrazumijevaju namirenje duga nekretninom. Jedna je opcija da se stan dužnika proda državi ili državnoj agenciji, postojećoj ili nekoj novoj ili uđe u sustav POS-a. Država u tom slučaju dužniku može omogućiti status zaštićenog najmoprimca, pravo prvokupa, priznati dio otplaćenog duga, no ta je odluka na njoj. Banka bi razliku između aktualne tržišne vrijednosti nekretnine i duga otpisala, a od države očekuje da porezno rastereti za vrijednost otpisanog, kao i od plaćanja poreza na promet nekretnina.

U drugom modelu, banka dužnika koji ne može plaćati čak ni najam „oslobađa“ i duga i stana, što je u SAD-u poznato kao „walk away“ opcija. Onaj čas kad napusti nekretninu, otpisuje mu se i razlika duga.

- Rješenje mora biti dobrovoljno, jer pravno je održiv samo otpust duga, a ne oduzimanje imovine. Odnosilo bi se i na jamce i sudužnike, ne samo na dužnike – kaže Bohaček.

Dejan Donev, direktor sektora upravljanja rizicima u Erste banci i član bankarske radne skupine za rješenje problema „švicaraca“, napomenuo je da im je za oba modela nužna suradnja Ministarstva financija, jer jedino uz njihovu pomoć mogu definirati socijalno ugroženu skupinu. Naime, podaci o imovini koje su dužnici dali banci nisu javni i tek ako dužnici daju suglasnost, mogu se koristiti kako bi se vidjelo svrstavaju li se u socijalno ugroženu skupinu. Samo za socijalno najugroženije, i samo uz vraćanje nekretnine – tako banke vide rješenje problema kredita u švicarskim francima. Dan nakon što je Udruga Franak predstavila svoje viđenje rješenja, to je učinio i HUB.

Naime, podaci o imovini koje su dužnici dali banci nisu javni i tek ako dužnici daju suglasnost, mogu se koristiti kako bi se vidjelo svrstavaju li se u socijalno ugroženu skupinu. Na pitanje što će biti s problemom ostalih dužnika u francima Bohaček poručuje da će oni doći na red nakon rješavanja akutnog problema socijalno ugroženih. -

Da probamo sve odjednom, izgubili bismo previše vremena. U godinu dan svakako ćemo pokušati riješiti problem svih dužnika – ističe.

Vrlo je teško zamisliti na koji bi se način mogla približiti dva viđenja rješenja: bankarsko i dužničko: evidentno je da će u ponedjeljak, na prvom sastanku radne skupine u kojoj su i predstavnici HNB-a i Ministarstva financija, uistinu frcati iskre.

>>Udruga Franak: Tri opcije kako riješiti problem s kreditom

>>Predstavnici Udruge Franak: Nadamo se konverziji u kunske kredite

Ponuđena rješenja

Dva modela:

a) Potraživanje od dužnika koji ne može plaćati ništa, čak ni najam, banke prodaju državi, odnosno državnoj agenciji, osigurano nekretninom, a država dužnike može držati kao zaštićene najmoprimce te im poslije mogućiti pravo prvokupa nekretnine.

b) Banke dužnika oslobađaju duga i nekretnine („walk away“ model). Višak prodaju državi, odnosno državnoj agenciji, osigurano nekretninom, a država dužnike može držati kao zaštićene najmoprimce te im poslije mogućiti pravo prvokupa nekretnine. Višak duga, koji premašuje vrijednost nekretnine, banke otpisuju, čak i ako premašuje 50 posto zaduženja.

Franak: Sramotno! Banke samo žele očistiti svoj portfelj prodajom kredita državi

- Sramotno je ovo što nude! Samo čiste svoj portfelj da oslobode likvidna sredstva, kako bi ta ista sredstva ponovo plasirali kao kredite , i to najviše državi, jer se građani i tvrtke više ne zadužuju – reagirao je Ivan Kontrec iz udruge Franak. Postavlja pitanje što je s dijelom duga koji je već otplaćen te poručuje bankama da, kad već žele pokazati da su socijalno osjetljive, vrate preplaćeni novac, a onda im dužnici mogu vratiti stanove, pa su „kvit“. - Socijalnu osjetljivost pokazali bi prodajući kredite koje ne mogu naplatiti raznim agencijama. Ovo bi bilo rješenje da su banke u problemima i bankrotu pa mole vladu da im pomogne, da država čisti njihov portfelj! – komentira Kontrec. Iz Franka poručuju i da se oni nisu zadužili u HUB-u, nego kod osam banaka kojima je HUB samo „dimna zavjesa za stvarne aktere koji im se vjerojatno u pozadini smiju“. - Neka se konačno jave čelni ljudi ovih banaka, da vidimo tko su oni, kako su oni prošli u ovome i kolika je njihova imovina – revoltirani su u dužnici. Ističu da žele dugoročna rješenja te da ona nisu komplicirana, premda nisu sigurni koliko su banke voljne pronaći rješenje.

Božićna zabava
SAVRŠEN BOŽIĆNI PARTY ZAČINJEN KREATIVNIM JELIMA
Božićna zabava za pamćenje ili noćna mora? Organizacija božićnog partija ne mora predstavljati dodatni stres
  • Gusta magla:

    Ma koji ce covjek koji 7-8 godina otplacuje 3000-4000 kuna mjesecno kredita za stan i uplatio banci vec 400 tisuca kuna kamata i glavnice sad izac iz istog tog stana a da mu se oprosti dug od 200 tisuca kako ... prikaži još! to pametno predlazu banke.Pa niko nije blesav da nevidimo kuda to ide - opet pljacka sirotinje.Uzet ce stan koji je covjek vec prakticki otplatio bar sto se tice trzisne vrijednosti i opet ga preprodati.Kako ih vise nije sram.

  • duda_66:

    Kad sam uzimao kredit,nikad mi nije palo na pamet da taj kredit neću vraćati,uredno ga vraćam, znaći tko je bio u mogućnosti vraćati rate toga triba još oderati,prave razor i nemir među ljudima,vratiti na poćetno kad se podizao kredit i ... prikaži još! riješeno jesam da se pomogne socijalno ugroženima ali ne može se koža oderati koji smo nekako uspjevali prebacivati iz šupljeg u prazno,

  • liskovaca:

    kakva ljiga!