Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Morten H. Engelstoft

Direktor APM Teminalsa: Zaposlit ćemo već u startu 300 ljudi u riječkoj luci

Rijeka: Potpisivanje Ugovora o koncesiji za razvoj i gospodarsko korištenje Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala
Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
1/3
06.11.2021.
u 06:59

Velika prilika za Rijeku je i što se preko nje može dobro pokriti srednjoeuropsko tržište, ističe izvršni direktor APM Terminalsa Morten H. Engelstoft koji je u petak stavio potpis na ugovor o koncesiji za terminal Zagreb Deep Sea

Izvršni direktor APM Teminalsa Morten H. Engelstoft i predsjednik Uprave ENNA Grupe Pavao Vujnovac u petak su s ravnateljem Lučke uprave Rijeka Denisom Vukorepom potpisali ugovor o koncesiji za kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali – Zagreb Deep Sea.

Nizozemska tvrtka APM Terminals, u vlasništvu jednog od najvećih svjetskih kontejnerskih brodara A-P. Møller-Mærska, udružena s hrvatskom tvrtkom ENNA Logic koja je dio ENNA Grupe – jedne od najbrže rastućih kompanija u RH – na natječaju je izabrana za koncesionara na već 400 metara izgrađenoj obali za sljedećih 50 godina.

Procijenjena vrijednost te koncesije je 20,5 milijardi kuna. Koncesionar se obvezao u prve dvije godine ostvariti promet kontejnera od dva milijuna TEU jedinica. Stalni dio koncesijske naknade iznosi dva milijuna eura godišnje dok promjenjivi dio iznosi 4 ili 6% bruto godišnjeg prihoda terminala. Koncesionar mora nabaviti i instalirati opremu na terminalu, u drugoj fazi izgraditi produžetak još 280 metara obalnog zida, a u trećoj, ispune li se uvjeti, treba izgraditi još 320 metara obalnog zida.

Zagreb Deep Sea najveći je projekt u okviru projekta obnove riječkog prometnog pravaca – Rijeka Gateway. S Engelstoftom smo razgovarali o planovima novog koncesionara u riječkoj luci. APM Terminals trenutačno upravlja sa 75 terminala i luka koji su lani imali promet od ukupno u 11,5 milijuna TEU jedinica.

Odakle interes APM terminalsa za riječku luku?

A-P. Møller-Mærsk, čiji je dio APM Terminals, ima cilj ponuditi svojim raznolikim kupcima usluge integrirane logistike kontejnera. Srednja Europa je brzo rastuće tržište, na kojem su već prisutni različiti proizvodni pogoni i mnogi od njih se šire ili će se širiti u budućnosti, tako da je to regija velikih mogućnosti!

Foto: Nel Pavletic/PIXSELL/Privatni album

Kroz riječku luku, Mærsk će stoga moći optimalno opsluživati klijente, ponajviše u trgovini s Dalekog istoka u Europu, kombinirajući prednosti novog terminala sa svojom intermodalnom mrežom. Za APM terminale razvoj novog terminala u Rijeci u skladu je s našom strategijom “Sigurnije, bolje, veće”. Želimo razvijati poslovanje tamo gdje ima smisla i gdje nas kupci trebaju, a to je slučaj s Rijekom.

Nadalje, trendovi u lancu opskrbe se mijenjaju i vidimo rastuću potrebu za učinkovitim, dobro upravljanim i modernim gateway terminalima, koji služe kao ulazne točke na lokalna i regionalna tržišta, omogućujući istovar i utovar kontejnerske robe bliže krajnjim potrošačima. To u kombinaciji s dobrom lokacijom Rijeke i njenom snažnom povezanošću sa zaleđem jasno pokazuje da će Rijeka Gateway postati važna točka na karti lučke logistike u Hrvatskoj, ali i široj regiji. Jako smo uzbuđeni zbog ovog zajedničkog projekta!

Kako je došlo do suradnje s hrvatskom tvrtkom ENNA Logic?

Duboko vjerujemo da partnerstvo s etabliranim i iskusnim lokalnim partnerom kao što je ENNA, koja je snažno prisutna u Hrvatskoj, uvelike nadopunjuje globalne razmjere i stručnost APM terminala u području poslovanja kontejnerskih terminala. Ovo je savršen spoj za taj zajednički pothvat, koji nam omogućuje kao partnerima da učimo iz međusobnih iskustava. Budući terminal bit će dio globalne mreže APM Terminala, čemu će ENNA pridonijeti dubokim razumijevanjem lokalnog tržišta, a to je ono što naši budući kupci očekuju od projekta zajedničkog ulaganja. ENNA je također poznati partner za Mærsk, kao pružatelj željezničkih usluga, pa naša suradnja traje mnogo dulje od samo ovog zajedničkog projekta.

Koliko vam je bilo presudno da imate domaćeg partnera kao što je ENNA Logic da se javite na natječaj za terminal Zagreb Deep Sea?

To je bilo od presudnog značenja. ENNA Logic poznaje i razumije domaće tržište, kulturu i ljude. Oni su također glavni igrač na tržištu željezničkog prijevoza, a to su vještine koje ćemo trebati u budućnosti.

Kakvi su potencijali riječke luke?

U riječkoj luci vidimo veliki potencijal, ne samo u segmentu transporta već i logistike i usluga. U blizini luke su vrlo atraktivna područja koja se mogu razviti za distribucijske centre ili skladišta, uključujući objekte za e-trgovinu.

Luka se još može postupno širiti i time povećati kapacitete. Može li riječka luka prestići glavne konkurente na sjevernom Jadranu, Kopar i Trst, i u kojem bi se razdoblju to moglo dogoditi?

Nije nam cilj pretjecanje Trsta i Kopra. Sve tri luke mogu vrlo dobro raditi jedna pored druge, a s obzirom na očekivani rast, u budućnosti će biti potrebni dodatni kapaciteti i na vodi i na kopnu. Konkurencija je zdrava stvar i više opcija na tržištu je nešto što će kupci zasigurno pozdraviti.

Koliko je važna željeznička povezanost Rijeke sa srednjom Europom?

To je ključno za razvoj terminala, cijele luke, ali i za Hrvatsku kao tržište. Očekujemo da će dobre željezničke veze sa srednjom Europom potaknuti daljnji razvoj logističke industrije i poslužiti kao važan poslovni faktor.

Koliko je za projekt Rijeka Gateway važna izgradnja nizinske pruge od Rijeke do mađarske granice?

To je vrlo važan čimbenik. Mærsk, kao jedan od budućih kupaca novog terminala, namjerava povećati područje koje će opsluživati kroz Rijeku, a Mađarska je važno i rastuće tržište.

Odakle će sve roba stizati na terminal u Rijeci i za koja tržišta?

Daleki i Bliski istok su važna tržišta. No, kroz različita čvorišta u kojima djelujemo na Mediteranu, Bliskom istoku i Dalekom istoku, moći ćemo se otvoriti i prema ostatku svijeta, uključujući i SAD, unutrašnjost Europe, Afriku i Južnu Ameriku.

Foto: Nel Pavletic/PIXSELL/Privatni album

Može li riječka luka imati važniju ulogu ne samo u odnosu na Jadran nego i u odnosu na ostale europske konkurente?

Rijeka će razvijati vlastito tržište u svom zaleđu. Do određene mjere može doći do preklapanja s Rotterdamom, Antwerpenom i njemačkim lukama. Ali, nemamo ambiciju zamijeniti te luke kao pristupne za tržišta srednje i istočne Europe. Ipak, Rijeka će biti u dobroj poziciji da preuzme dobar udio i da razvije integrirane proizvode kontejnerske logistike za važne kupce Mærska i drugih linija.

Koje će koristi imati hrvatska država osim koncesijske naknade od dolaska velike količine robe preko vašeg terminala?

Od ovog će projekta biti višestruko pozitivnih učinaka, kako tijekom izgradnje tako i nakon što terminal proradi. Primjer za to je zapošljavanje budući da će novi terminal zapošljavati lokalnu radnu snagu. No, posredno će biti i još veći utjecaj na otvaranje novih radnih mjesta. Na svakog zaposlenog na terminalu bit će oko tri osobe zaposlene u povezanim sektorima, kao što su carina, inspekcija, šira transportna industrija... Naravno, i faza izgradnje će imati pozitivan učinak s obzirom na razmjere tog ambicioznog građevinskog projekta i njegove potrebe.

Koliko ćete ljudi zaposliti na svom terminalu u riječkoj luci?

Broj zaposlenih brzo će narasti na više od 300 ljudi kada terminal bude u potpunosti pokrenut, a očekujemo i daljnji rast zapošljavanja u skladu s budućim proširenjima.

>> VIDEO Velika Britanija prva odobrila lijek protiv COVID-19 molnupiravir: 'Danas je povijesni dan za našu zemlju'

Ključne riječi

Komentara 7

IV
IVRI
08:23 06.11.2021.

Konačno nešto pozitivno na VL-naslovnici. Ali zato su tu uzgojeni pljuvači tipa: "lord of the rings", "penelopa" i sl. Forsiranje reakcija kao što su njihove jedan su od faktora lošeg imidža Hrvatske među diplomatskim korom. Sve se prati i pamti.

VO
Volimrukomet
07:49 06.11.2021.

Napokon nešto dobro objavljuje VL u lijepoj našoj. Sad samo dajte manje prostora informacijama koje su nebitne.

Avatar prahrvat
prahrvat
07:43 06.11.2021.

Ovakve će vijesti imati 500 puta manje prostora od Milanović-Banožić svađe. A govore o nečem 500 puta bitnijem. No ne krivim medije, mi smo takvi. Ovo nam je dosadnjikavo.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije