Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Danas objava podataka o BDP-u: Očekuje se najsporiji rast gospodarstva u ovoj godini

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje
28. studenoga 2018. u 07:11 17 komentara 238 prikaza
Zdravko Marić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u srijedu podatke o hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) u trećem tromjesečju, a većina makroekonomista očekuje najnižu stopu rasta gospodarstva u ovoj godini.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

novac Analitičari: Rast hrvatskog BDP-a u trećem tromjesečju usporio

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto.

Bit će to već 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, no ako se procjene pokažu točne, rast će biti najsporiji u ovoj godini.

U prvom je tromjesečju, naime, gospodarstvo poraslo za 2,5 posto na godišnjoj razini, a u drugom za 2,9 posto.

Snažna osobna potrošnja i dalje podržava rast gospodarstva, no usporavanje se, poručuju makroekonomisti, očekuje zbog pada industrijske proizvodnje i usporavanja rasta turizma.

Osobna potrošnja i dalje najjači pokretač

Svi se u anketi slažu da rastu gospodarstva i dalje najveću podršku pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na to ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 49 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

U Kaptol Boutique Cinema održana godišnja konferencija "Pravo i ekonomija" Snažnije žene Kad su žene šefovi BDP može rasti i do 12 posto

„Kao i u posljednjih nekoliko kvartala, najveći utjecaj na rast imat će osobna potrošnja, na što ukazuje rast prometa u trgovini na malo u trećem tromjesečju za otprilike 3 posto na godišnjoj razini”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

No, ističe i da je to najsporija stopa rasta maloprodaje od kraja 2015. godine.

Premda sporije, osobna potrošnja i dalje raste zahvaljujući, među ostalim, rastu plaća. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za rujan 6.195 kuna, što je realno 2,6 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

„Osobna potrošnja poticaj je pronašla u rastu zaposlenosti, padu nezaposlenosti, razmjeno snažnom rastu plaća, niskim troškovima refinanciranja te umjerenoj inflaciji”, navodi se u anketi Hine.

Potrošnju podržava i turizam koji, kažu makroekonomisti, ima i najveći utjecaj na BDP u trećem tromjesečju. Zbog toga je posljednjih godina u trećem kvartalu obično rast BDP-a ubrzavao u odnosu na drugo tromjesečje.

fabris peruško 'U 2019. godini Agrokor prestaje biti opasnost za gospodarstvo'

Sporiji rast turizma

Međutim, makroekonomisti ističu da je u trećem tromjesečju ove godine zabilježen relativno sporiji rast turizma zbog ograničavajućih kapaciteta i oporavka konkurentskih tržišta.

„Rast izvoza roba i usluga uobičajeno je u razdoblju od lipnja do rujna oslonjen na turizam, a u tom su razdoblju ove godine ukupna noćenja porasla 1,8, a dolasci 3,4 posto”, navodi jedan od makroekonomista.

Premda se u turizmu i dalje bilježe rekordni rezultati, rast je sporiji u odnosu na prošlu godinu. Naime, u cijeloj 2017. zabilježen je, prema podacima DZS-a, rast turističkih dolazaka za 13 posto, dok je broj noćenja porastao za 10,6 posto.

„U trećem tromjesečju zabilježene su bitno niže stope rasta dolazaka i noćenja turista nego što je to bio slučaj u istom kvartalu 2017.”, navodi se u anketi Hine.

Usporavanje rasta robnog izvoza

Osim turizma, već dulje vrijeme pozitivno na gospodarstvo utječe i rast robnog izvoza, zahvaljujući ponajviše rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. No, u posljednjem vrijeme rast izvoza usporava.

Izvoz je u prvih devet mjeseci ove godine dosegnuo 79 milijardi kuna, što je za 4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz iznosio 130,3 milijardi kuna ili 6,1 posto više, pokazuju podaci DZS-a.

Zdravko Marić Danas na Vladi Marićev proračun za 2019. - potrošit će se 6 milijardi više nego ove godine

Tako je vanjskotrgovinski deficit u tih devet mjeseci iznosio 51,3 milijarde kuna, što je za 4,5 milijardi kuna više nego u istom razdoblju lani. Pritom je pokrivenost uvoza izvozom pala s lanjskih 61,9 na 60,6 posto.

Nastavljen rast investicija

Doprinos „nastavka rasta izvoza roba bit će umanjen uvozom roba, koji nastavlja rasti zbog visoke uvozne ovisnosti”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Ističe, međutim, da očekuje blago ubrzanje rasta investicija.

I ostali u anketi procjenjuju da je u trećem tromjesečju nastavljen rast investicija, već 15. kvartal zaredom, na što ukazuje i rast aktivnosti u građevinarstvu.

Prema podacima DZS-a, u prvih osam mjeseci ove godine građevinska je aktivnost porasla za 4,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

sindikati javnih službi Marina Šunjerga Vrijeme za uzbunu, a ne dizanje javnih plaća

Pad industrijske proizvodnje

Međutim, „blago intenziviranje građevinarstva ostat će u sjeni zamjetnog usporavanja, odnosno pada industrijske proizvodnje”, upozorava jedan od makroekonomista.

Industrijska je proizvodnja godinama rasla, no u trećem je tromjesečju, prema kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, pala za 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je djelomice posljedica i krize u brodograđevnoj grupi Uljanik.

Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja vrlo nestabilna, pa je u devet od posljednjih 11 mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini. Zbog toga je u prvih devet mjeseci ove godine proizvodnja bila za 0,3 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju.

„To prije svega pripisujemo usporavanju rasta u industriji naših glavnih trgovinskih partnera te slabljenju sentimenta u prerađivačkom sektoru”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U 2018. usporavanje

Procjene za treće tromjesečje na tragu su očekivanja da će rast gospodarstva u cijeloj 2018. godini biti nešto sporiji nego lani, kada je zabilježen rast od 2,9 posto.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,7 posto.

Zdravko Marić Veće božićnice Marić zadovoljan reakcijom poslodavaca na povećanje neoporezivih primitaka

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,6 do 3 posto, no neki makroekonomisti upozoravaju da bi mogli smanjiti procjene nakon objave podataka za treće tromjesečje.

Hrvatska narodna banka (HNB) nedavno je već smanjila procjenu, pa sada u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 2,7 posto, dok je prije očekivala rast od 2,8 posto.

Europska je komisija, pak, nedavno povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s 2,6 na 2,8 posto.

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje istu stopu rasta, dok Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) procjenjuje da će gospodarstvo porasti 2,7 posto.

Vlada je, pak, u rebalansu proračuna smanjila procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2,9 na 2,7 posto.

Pogledajte video: Što nam donosi samanjenje PDV-a

Top 3 festivala koje obožavaju poslovnjaci: Gdje se zabavlja Generacija X?

A1 izdvaja za Vas

  • bizonko1:

    Standardna udbaška podvala. "Stručnjaci" su progonozirali rast od 2,3 posto, sad će rast biti 2,5 posto i onda će anemični udbaški štakorčić reći da je rast veći od očekivanja. To su toliko jadne fore da ih mogu pušiti samo totalni ... prikaži još! idioti. Primjerice, Mađarska ima rast od 5%, Poljska 5,7%, Slovačka 4,5%, ali to su ipak zemlje kojima su na čelu histerični populisti koji nisu pročitali Marakeški kompakt, za razliku od Hrvatske kojoj je na čelu Junckerovo anemično udbaško kopilence.

  • ObrenM:

    Zasto u gro planu Todoric ?

  • Avatar southman
    southman:

    Pored jednog Agrokora lani i Uljanika ove godine imati rast oko 2,5-3% je za Hrvatsku jako dobar rezultat. Mi smo mala ekonomija i ovakvi pojedinačni potresi jako utječu na ukupan rezultat. Zamislite da se MOL nađe u situaciji Agrokora kako ... prikaži još! bi se to odrazilo na BDP Mađarske !?