Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Burilović: Hrvatsko gospodarstvo pokazalo je visok stupanj agilnost i izdržljivosti

Luka Burilović, čelnik Hrvatske gospodarske komore govori o kriznoj 2020., otpornosti hrvatskog gospodarstva, Vladinim mjerama, oporavku, sektorima koji su rasli, potresu te digitalizaciji komore
14. siječnja 2021. u 14:50 7 komentara 350 prikaza
Zagreb: Konferencija za medije u HGK s osvrtom na 2020. godinu
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

U trenutku kada je u Hrvatskoj počelo cijepljenje protiv korone, a Banija se oporavlja od potresa, razgovarali smo s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem o domaćem gospodarstvu, sektorima koji su preživjeli, a neki od njih i rasli unatoč krizi te stanju u HGK, ali i brojnim kritikama na rad komore.

GLAS PODUZETNIKA Orešćanin o produljenju mjera: Ugostitelji kuhaju u Petrinji, a ne smiju u svojim restoranima

Kako gospodarstvo i poduzetnici mogu pomoći potresom pogođenim područjima i gdje u tome vidite ulogu HGK?

Naše članice i naši zaposlenici na terenu su od prvog dana i rekao bih da su upravo poduzetnici bili jedan od stupova organizacije brze i konkretne pomoći pogođenim sugrađanima. Građevinske tvrtke će imati posla godinama na sanaciji šteta, a tu vidimo i priliku za zapošljavanje domaćeg stanovništva. Brza edukacija i zapošljavanje na radovima sanacije štete može pomoći da se zadrži veliki broj ljudi u rodnom kraju. To je ključno za sprečavanje daljnje erozije tamošnjeg gospodarstva u ovom prijelaznom periodu, dok se tvrtke koje inače zapošljavaju glavninu radne snage ne osove na noge. 

Zagreb: Konferencija za medije u HGK s osvrtom na 2020. godinu
1 / 64

Obnova je ujedno i prilika da veliki broj tamošnjih radnika stekne nova znanja i vještine u velikim projektima obnove. Neki od njih će ta iskustva sigurno iskoristiti i za pokretanje vlastitog biznisa, budući da će obnova štete od potresa u Zagrebu i okolici trajati vjerojatno i desetljećima. Paralelno s građevinom razvijat će se i druge niše pa je ovo šansa da ekonomija Sisačko-moslavačkog kraja napravi iskorak u neke konkurentnije i inovativne vode. U svemu tome će poduzetnici igrati jednu od glavnih uloga, a HGK će im svu svoju infrastrukturu, terensku, logističku i lobističku, staviti na raspolaganje 

Odmah iza potresa smo Vladi predložili mjere koje uključuju poseban porezni tretman za gospodarske subjekte koji posluju na pogođenom području, privremeni moratorij na obračun poreznih davanja na sve donacije na tom području za vrijeme trajanja obnove, uključujući i ukidanje obračuna PDV-a na doniranu robu i usluge te deblokadu računa gospodarskih subjekata koji su registrirani na području za koje je proglašena katastrofa, a koja su uredno poslovala do 1. ožujka 2020. Predloženo je i da se mjere za očuvanje radnih mjesta za pogođena područja prošire na sve poduzetnike, neovisno o njihovoj veličini i djelatnosti. Osim toga, potrebno je definirati i posebne kreditne linije za obnovu proizvodnih kapaciteta od strane HBOR-a, HAMAG BICRO-a i drugih financijskih institucija te obustaviti naplatu najamnina za objekte koji ne rade i koji zbog štete nisu u funkciji.

Petrinja: Kuharima volonterima danas je zadnji dan kako kuhaju stradalima u potresu OKO 23 KUNE Pleter objavio iznos jednog obroka, Medak: 'Mi nismo radili kalkulacije i nismo štedjeli'

Kako bi vi po svemu drugačije 2020. godine ocijenili hrvatsko gospodarstvo?

Hrvatsko gospodarstvo pokazalo je visok stupanj ovisnosti o turizmu, što smo znali i ranije, ali isto tako pokazalo je agilnost, izdržljivost i važnost onih o kojima se do jučer malo znalo i govorilo. Postoje tvrtke koje su u ovoj godini ostvarile rast poslovanja i do 40%, najčešće na stranim tržištima. Vrijeme je da učimo od njih te u 2021. budemo inovativniji i hrabriji. U kontekstu svega što prolazimo u ovoj izrazito zahtjevnoj i po svemu drugačijoj godini pad BDP-a od desetak posto je nešto što ne treba gledati tragično. Zahvaljujući mjerama očuvan je velik broj radnih mjesta, pokušava se očuvati kakva takva likvidnost tvrtki kako bismo što spremniji dočekali „otključavanje“. Pomoć je bila neophodna i društveno korisna jer će upravo mali, srednji i veliki poduzetnici na svojim leđima iznijeti novi gospodarski uzlet kao što su to napravili prije desetak godina u vrijeme velike ekonomske krize ili neposredno nakon Domovinskog rata.

Što očekujete od 2021. godine?

Očekujem da bez odlaganja provedemo korake koje smo svi detektirali neophodnim. Dolaskom cjepiva vjerujem da će se kroz dva do tri mjeseca dogoditi stabilizacija zdravstvene situacije, a to će donijeti optimizam i smanjiti neizvjesnost što će se brzo preliti na gospodarstvo. Paralelno otvara nam se nova EU financijska perspektiva i tu leži velika prilika upravo za podizanje konkurentnosti naših poduzetnika. Neće nitko doći s vrećom novaca, ali dostupan nam je najveći iznos sredstava za investicije ikad. Na nama je da što kvalitetnije pripremimo projekte. Ako se sve posloži kako treba, smatram da bi u 2021. vrlo lako mogli i premašiti prognozirane stope rasta od 5 posto.

Koji su to sektori gospodarstva koji su se pokazali posebno otporni u ovoj krizi?

U svakoj krizi se iznova potvrđuje da su na nju istovremeno najosjetljiviji i najotporniji mali i srednji. Najviše sreće su u ovoj krizi imali oni koji ne ovise o fizičkom kontaktu i čije je poslovanje već otprije digitalizirano. Naravno, tu je nezaobilazan IT sektor, ali imamo i brojne druge primjere iz industrije koji su se uspješno adaptirali na nove okolnosti. Čak bih rekao da to ne ovisi toliko o pojedinim branšama koliko o snalažljivosti pojedinaca. Oni koji imaju nos za biznis redovito pronađu nišu, ma kako mala ona bila.

Zagreb: Darko Puljašić komentirao je skidanje imuniteta NAMJEŠTANJE POSLOVA Novi detalji afere požeškog gradonačelnika: 'Ja sam gazda grada, radiš što ti mi kažemo'

Gdje vi vidite prednosti domaćih kompanija u odnosu na strane konkurente i koji su to dijelovi našeg gospodarstva koji zaslužuju posebnu pažnju? Točnije na krilima kojih sektora ćemo izaći iz krize?

Spominjao sam više puta rezultate izvoza usluga visoke dodatne vrijednosti i znanja kao što je to slučaj s IT sektorom, no to nikako nije sve. Kad sam govorio o visokoj ovisnosti o turizmu onda to nije značilo da od njega treba odustati, naprotiv očekujem dodatnu kreativnost, nove proizvode i fokus na turizam koji svoj uspjeh neće mjeriti brojem noćenja već ukupnim pozitivnim utjecajem na gospodarstvo. Vjerujem da nam se ako budemo brzi, nakon otključavanja otvaraju nova, kvalitetnija turistička tržišta. Epidemija nam je jasno dala do znanja koliko je važna proizvodnja hrane, a to postaje i svjetski trend.

Za to natjecanje posjedujemo resurse i tradiciju, a sad je vrijeme da investiramo u tehnologiju, nova znanja i ponovno postanemo izvoznici. Potresi i veliki infrastrukturni projekti od Pelješkog mosta i stotina kilometara novih prometnica, do brojnih projekata vodoopskrbe otvorili su priliku za potpuno oživljavanje hrvatskog graditeljstva, uz sve lekcije naučene iz prvog desetljeća 2000-tih. Mogao bih nabrajati dalje, ali ono čemu se iskreno nadam i na čemu zajednički moramo raditi je promocija poduzetnika i poduzetništva i to prije svega malih i srednjih. To je jedini ispravan put naprijed.

Predstavljanje projekta "Knjiga svima i svuda" | Autor : Sanjin Strukic/PIXSELL Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL 09.11.2020., Zagreb - Na konferenciji za medije najavljen je projekt Zajednice nakladnika i knjizara HGK "Knjiga svima i svuda". Predsjednik HGK Luka Burilovic Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Kako su u koroni prošle male i srednje tvrtke prema vašem mišljenju?

Male i srednje tvrtke su uvijek najviše pogođene u krizama jer obično imaju najmanje zalihe kapitala za očuvanje likvidnosti. One su prve na udaru, no upravo zbog toga se i prve prilagode novonastalim okolnostima. Naši poduzetnici su majstori snalažljivosti, na to ih je natjerao sustav u kojem posluju pa imamo dosta pozitivnih primjera. Evo, navest ću međimursku tvrtku Vuplast koja je nedavno dobila nagradu za najbolju poduzetničku priču u Europi. Oni su u jeku prvog lockdowna preko HGK stupili u kontakt s francuskom sveučilišnom bolnicom koja je tražila dobavljača topivih vrećica za bio-opasne stvari. Pregovori su vrlo brzo realizirani i uslijedila je isporuka robe na francusko tržište u roku deset dana, a danas već rade direktno sa 70 bolnica i brojnim distributerima diljem Europske unije. Tu je i zagrebački Geolux koji smo ove godine nagradili Zlatnom kunom za najbolji post start up. Njima je ovoj godini prodaja skočila za 30 posto i to u 33 zemlje na pet kontinenata. Dakle, svijetlih primjera ima, ali ne treba se zavaravati da je situacija za male i srednje tvrtke općenito bajna. Mnoge od njih je korona ozbiljno uzdrmala i zato im treba pomoći da ostanu na životu i pripreme se za novi uzlet.

POLICIJA ISTRAŽUJE Širi se snimka o mogućem kriminalu na Banovini: Ljudima bez doma prodavali donirane kućice?

Koji su to sektori gospodarstva koji su se najbrže digitalizirali ili na druge načine promijenili svoje poslovanje?

Korona je proces digitalizacije ubacila u petu brzinu i svi koji su mogli su svoje poslovanje preselili online kako bi spasili što se spasiti da. Mala poljoprivredna gospodarstva su odličan primjer, mnogi od njih svoje proizvode sada nude online kanalima i dostavljaju ih do kućnog praga. Ako pogledate neke od popularnih aplikacija za dostavu hrane vidjet ćete da gotovo pa nema restorana koji nije tamo. Čak su se i fitness treneri prebacili na online treninge. Doduše, mnogima to nadoknađuje tek mali dio uobičajenih prihoda, ali mislim da smo kao društvo više nego ikad upućeni na digitalizaciju, a to će donijeti brojne koristi i nakon što epidemija prođe. Nastavlja se digitalizacija bankarskih usluga i javnih usluga državnih institucija unutar kojih je do sad postojao svojevrsni otpor takvim promjenama. Sa zadovoljstvom mogu kazati kako je HGK svoje poslovanje kroz projekt Digitalna komora gotovo u potpunosti digitalizirala upravo za vrijeme epidemije što ne bismo uspjeli da s tim procesom nismo započeli prije gotovo tri godine.

Dolazi novac iz EU. Jesmo li spremni – imamo li kapacitete i projekte za iskoristiti taj novac?

Puno spremniji nego prije sedam godina kad smo ušli u priču s EU fondovima. Ako pogledamo uspješnost u privlačenju sredstava prošle godine evidentno je da smo u tom smislu značajno napredovali. Danas imamo iskustvo i stručnjake na svim razinama koji su „ispekli zanat“ i od njih s pravom puno očekujemo. Na raspolaganju su nam ogromna sredstva i bilo bi suludo ne iskoristiti ih do posljednjeg eura, pogotovo u ovakvoj situaciji. U HGK se zalažemo da što veći dio sredstava bude usmjeren prema privatnom sektoru koji ima izniman potencijal i kapacitet za iskorištavanja tih sredstva. Ulažemo jako puno napora u komunikaciju sa svima uključenima, s institucijama i tvrtkama, kako ta sredstva rasporediti i pravilno ih iskoristiti, u identificiranje potreba i mogućnosti.

Vrijedne po 300.000 kn Grade domove za pet obitelji: Otpornije na potrese, a gotove su za samo 30 dana

Na koje načine HGK može pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva – što ste sve učinili u ovoj 2020., a što će biti 2021.?

Kad su krenuli problemi s pandemijom pokazalo se ključnim da zahtjevi i prijedlozi poduzetnika što brže budu sintetizirani i pronađu put do onih koji im mogu udovoljiti. Naša razgranata mreža udruženja, zajednica i županijskih komora pokazala se nezamjenjivom u artikuliranju potreba naših gospodarstvenika prema zakonodavcima. U suradnji s našim članicama smo u prošloj godini prema Vladi i institucijama proslijedili 789 prijedloga mjera za borbu protiv krize, od kojih je oko 83 posto u potpunosti ili djelomično prihvaćeno. Unatoč nepredviđenim okolnostima uspjeli smo organizirati preko 400 seminara, edukacije na kojima je sudjelovalo oko 20.000 polaznika, voditi domaće tvrtke na najveće međunarodne sajmove te održavati savjetovanja, uživo i online. I dalje ćemo pratiti potrebe naših članica i činiti sve za njihovu dobrobit, ali i dobrobit cijelog hrvatskog društva.

Posao u uredu | Autor : Pixabay Foto: Pixabay

Kako ocjenjujte poteze Vlade u krizi – od ožujka do danas?

Moram izraziti zadovoljstvo, ne samo mjerama koje su do danas predstavljene, već i dinamikom njihova donošenja. Uvažena je velika većina zahtjeva naših članica nerijetko i istog dana kad bismo to tražili. Vlada je pokazala da ima sluha za probleme gospodarstvenika i da jasno vidi buduću korist od očuvanja likvidnosti i svakog radnog mjesta. Balans koji i dalje treba održavati između zdravstvene sigurnosti i ograničavanja gospodarstva je nešto na što se ne spremate u niti jednoj školi i vidimo da se niti jedna država nije idealno snašla, naprotiv neke koje smo u drugim sferama gledali kao uzore su potpuno podbacili. Mi smo za sad na dobrom putu i vjerujmo da nam uskoro slijedi stabilizacija zdravstvene situacije.

Očekuje se početak oporavka gospodarstva u idućoj godini. Što vaše pokazuju vaše projekcije kada bismo mogli dohvatiti BDP iz 2019.?

Ako cjepivo napravi svoje te se gospodarske aktivnosti ‘normaliziraju’ do kraja prvog kvartala sljedeće godine, optimistično vjerujem da bismo već krajem 2022. mogli uhvatiti 2019. Vjerujem u naše poduzetnike i njihovu agilnu reakciju – na svima nama je da zasučemo rukave.

Plastične boce Novost za građane: Od ove godine plaća se povratna naknada i za još jednu vrstu ambalaže

Što se 2020. dogodilo s predstavništvima komore izvan hrvatskih granica?

Njihova uloga za vrijeme lockdowna bila je značajna, naročito vezano za pravovremeno informiranje hrvatskih tvrtki prijevoznika i izvoznika o uvjetima prelazaka granica. Naša najznačajnija izvozna tržišta, uz države EU, su susjedne zemlje koje nisu članice Unije, a prema kojima se na dnevnoj bazi odvija značajan protok roba i usluga. Stoga je podrška predstavnika HGK na terenu često bila od velike važnosti i pomoći. Paralelno s pojačanim aktivnostima vezanim za poslovanje pod utjecajem korona virusa u zemljama u kojima djeluju, nastavili su sa svojim redovitim aktivnostima koja se prvenstveno odnose na podršku hrvatskim tvrtkama u izlasku na inozemna tržišta.

 HGK je krenuo u digitalizaciju još prije krize koliko je to pomoglo vašim članovima?

Ova pandemija je dokazala da je to bila ispravna odluka. Izradili smo informacijsku-komunikacijsku web platformu koja je vrlo jednostavna za korištenje, a namijenjena je poslovnim subjektima, javnoj upravi i građanima. Jedna od zadaća Hrvatske gospodarske komore je obavljanje javnih ovlasti utvrđenih zakonom, a potvrde, uvjerenja i druge isprave koje HGK izdaje u izvršavanju javnih ovlaštenja imaju karakter i značaj javnih isprava. Zahvaljujući Digitalnoj komori, javne ovlasti su sada dostupne online pa članice mogu digitalnim putem poslati zahtjev za ishođenje, primjerice, EU potvrde, potvrde o podrijetlu robe ili ATA karneta, odnosno mogu izvršiti uvid u registre i imenike u sklopu javnih ovlasti te podnijeti zahtjev za upis. Jednako tako, sustav trenutno omogućava i prijavu na ispite u sklopu javnih ovlasti HGK, dok će u budućnosti biti omogućeno i online polaganje ispita. Osim toga, Digitalna komora nudi čak osam e-usluga na jednom mjestu: e-članice, e-financiranje, e-javne ovlasti, e-gospodarske informacije, e-učenje, e-zakonodavstvo, e-sajmovi i promocije i e-pokreni poslovanje. Sve poslovne informacije, prijave na sajmove i edukacije, informacije o javnim natječajima, zakonodavstvu i trgovačkim subjektima upisanim u HGK sada su na jednom mjestu i dostupne su svima i svuda.

Prošle godine sajmova i putovanja baš i nije bilo, s obzirom da je komora bila poznata prethodnih godina upravo po omogućavanju domaćim tvrtkama da iskorače na strana tržišta kako ste premostili taj problem u 2020.?

Opet je čarobna riječ digitalizacija. Nastavili smo raditi na internacionalizaciji poslovanja naših tvrtki kroz projekt Go Global – Go Virtual kojim smo uobičajene aktivnosti Komore, poput poslovnih delegacija i B2B sastanaka, prebacili online. Fokusirali smo se na tržišta koja su naše članice odabrale kao najzanimljivija i s najvećim potencijalom za njih. Riječ je o Sloveniji, Rusiji, Austriji, Njemačkoj i zemljama Višegradske skupine (Češka, Slovačka, Poljska i Slovačka). Interes je bio velik, održano je preko 2000 sastanaka između 900-njak tvrtki. Uz to smo počeli i s projektom Fit4Globe kroz koji izrađujemo analize izvoznih mogućnosti pojedinih sektora hrvatskoga gospodarstva. Uvidjeli smo da tvrtkama trebaju informacije koje bi ih uputile na proizvode koje mogu konkurentno proizvesti, a trenutno su traženi u inozemstvu, te analize inozemnih tržišta gdje ih mogu najuspješnije plasirati. Stoga smo započeli i s tim projektom kako bi potaknuli domaće poduzetnike na izvoz.

Ilustracija JEDINI NAČIN SOCIJALIZIRANJA Brojke skočile u nebo: Ovo tržište je procvjetalo zbog lockdowna

Da budemo precizni koji su to točno benefiti članstva u HGK, naime neki zazivaju ukidanje članarine?

Stalni dijalog s donositeljima odluka o unaprjeđenju poslovnog okruženja, sva moguća logistička pomoć našim izvoznicima i edukacije. Ovo su tri najvažnija segmenta naših usluga koje pružamo poduzetnicima. Najveći benefiti članicama su što kroz Udruženja i Zajednice mogu artikulirati svoje probleme donositeljima odluka. Komora im služi kao platforma za to te daje logističku i lobističku potporu. Znate, mali i srednji poduzetnici nemaju resurse koji bi se bavili samo poslovnim okruženjem i legislativom koja prati nove, često disruptivne, modele poslovanja. Naša je dužnost čuti i razumjeti njihove potrebe te ih artikulirati prema zakonodavcu. Tvrtkama koje razmišljaju o izvozu naša predstavništva i ljudi s iskustvom mogu biti od iznimne pomoći u istraživanju tržišta i pronalasku adekvatnih partnera. Tražimo partnere i tržišta za plasman proizvoda i usluga naših članica, ali i subvencioniramo njihove inozemne nastupe. I na kraju, organiziramo na stotine korisnih, edukacija, radionica i seminara svake godine kroz koje upoznajemo poduzetnike s aktualnostima u njihovoj branši i alatima kojima mogu unaprijediti poslovanje. Od naših članica očekujemo određenu razinu proaktivnosti. Mnogi koji prigovaraju zbog članarine nikad nisu ni pokušali istražiti što im sve nudimo. Njih i ovim putem pozivam da nam se obrate. Za 97% naših članica, članarina iznosi 42 kune mjesečno, odnosno 504 kune godišnje, to je manje nego vrijednost jednog edukacijskog programa..

Luka Burilović | Autor : Luka Stanzl/PIXSELL/Borna Filic/PIXSELL Foto: Luka Stanzl/PIXSELL/Borna Filic/PIXSELL

U krizi neki su i bili oslobođeni članarine – možete li reći nešto više o tome?

Da, članice kojima je rad bio onemogućen ili značajno ograničen oslobodili smo članarina u dva navrata, a ta je odluka i sada na snazi. Također smo odlučili da novoosnovane tvrtke ne moraju plaćati članarinu prve dvije godine poslovanja. Svjesni smo gospodarskog trenutka, mislim da svi trebamo dati svoj obol u borbi protiv ove krize.

NALAZ VJEŠTAČENJA Utvrđen uzrok smrti osmero mladih koji su tragično preminuli u novogodišnjoj noći

Restrukturiranje komore koje je započelo prije krize u kojoj je fazi danas – koliko je ovo drugačija komora od one koju znamo iz nekih prošlih vremena?

Znatno, manje ljudi koji će morati članicama pružiti još kvalitetniju uslugu. Kada su me izabrali na čelo Komore, ovdje je radilo preko 630 ljudi – na završetku procesa restrukturiranja, u ožujku će komora će imati oko 390 zaposlenika. Cilj nam je da sa što manje resursa poduzetnicima pružimo što više kvalitetnih usluga. Danas smo moderna institucija okrenuta isključivo pomaganju našim članicama, a sve to uspijevamo s manjim timovima ljudi koji su specijalizirani u svom poslu. Naravno, naša promjena tu ne staje, kao što ne prestaje ni mijenjanje gospodarstva. I ubuduće ćemo pratiti trendove i znati odgovoriti na sve izazove.

I na kraju dosta je glasne kritike i prozivki zadnjih dana na račun komore pa i vas osobno – kako bi odgovorili onima koji vas prozivaju? Slijede li „stvarno“ i tužbe protiv nekih pojedinaca?

HGK je vrlo otvorena za dijalog, kvalitetnu i konstruktivnu raspravu i kritiku. Osobno sam jednako tako otvoren za kritiku i ako nekome nisam drag, to ne znači da zbog toga treba pljuvati po 168 godina staroj instituciji koja je djelovala u korist gospodarstva na ovim prostorima u 7 država. Svaka inicijativa koja promovira poduzetništvo i prava poduzetnika je po sebi pozitivna i podržavamo je. Vrijeđanja bez argumenta ili s lažnim argumentima, kao i performansi za skupljanje jeftinih bodova, nisu naš stil. Ako nam je dobrobit poduzetnika zajednički cilj onda probleme i nesporazume možemo rješavati razgovorom za stolom, a ne uličnim rječnikom na društvenim mrežama. Za takav način komunikacije nemamo vremena niti on u konačnici ikome pomaže, a uvrede prema svim djelatnicama HGK su ispod svake razine o čemu je svoj sud dala i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Svakako naš fokus će i dalje biti na komunikaciji sa svim poduzetnicima te smislenim i održivim prijedlozima prema donositeljima odluka i u tome smo otvoreni za sve prijedloge.

Mary Donor Pavlović i Milan Pavlović
LJUBAVI BEZ GRANICA
Kako je Milan riskirao život i doveo Mary iz Sierra Leonea u Ljubuški
PRIPREMA VOZILA
Doznajte kako kvalitetno pripremiti vozilo za zimsku vožnju i osvojite vrijedne nagrade
  • Tramp:

    To sudiš po tome što još uvijek uhljebnički HGK ubire mjesečnu pljačkarinu?

  • A Sinisa:

    Ne najveći pad u EU ( tu je Španjolska prva sa 12,4% a Italija druga sa 9,9% ), ali odlični brončani sa 9,6 %. Tako da priče o visokom stupnju agilnosti i izdržljivosti stvarno nemaju smisla. Osim ako se pod ... prikaži još! agilnošću ne uračunavaju bezbrojni sastanci o tome što i kako učiniti. Oduvijek je važilo da onaj ko umije on radi a onaj ko ne, on podučava ili postane član gospodarske komore u ovom slučaju. Sa slabim izgledima za dobru turističku 2021. godinu Hrvatska bi trebala iskoristiti svoje neobradjeno zemljište i fokusirati se na proizvodnju hrane. U godinam koje dolaze, to će biti sigurna investicija.

  • ivica puljic:

    g.predsjednice hgk hrvatsko gospodarstvo ce imati najveci pad u 2020.g od svih clanica eu...preko 10%.....