Najbolja posljedica unapređenja kvalitete života – produljenje životne dobi, već neko vrijeme zadaje prilično glavobolje razvijenom dijelu društva. Na probleme koje javnim financijama donose „stara društva" u kojima se malo rađa, a sve kasnije umire (zar ćemo se na ovo drugo žaliti?!) posljednji je upozorio njemački ministar financija Wolfgang Schäuble na Allianz Forumu u Berlinu. Ondje su brojni predstavnici političkog, poslovnog i akademskog života i razgovarali o socijalnim i demografskim promjenama u 21. stoljeću. Skup je organizirao Allianz u povodu svoje 125. obljetnice te pritom izdao publikaciju Naš svijet i mi, u kojoj stručnjaci raznih profila problematiziraju sadašnjost i prognoziraju što će nas dočekati u budućnosti.
Upitne mirovine
– Održivost javnih financija i demografija međusobno su ovisni. Bez održivih javnih financija nećemo se moći nositi sa starenjem stanovništva. Međutim, nećemo ni moći jamčiti održivost javnih financija ako naše gospodarstvo ne nastavi rasti – istaknuo je ministar Schäuble (na slici), napominjući da je za održive financije nužna i dovoljno kvalificirana radna snaga. I dok je Njemačkoj glavni problem starenje i adekvatna obrazovanost, Hrvatska se hrva s više umirovljenika nego zaposlenih. Nas muči činjenica da nema tko puniti mirovinske stupove, dok Nijemci već sad planiraju modernizaciju svoja tri stupa u skladu s realističnim scenarijem kamatnih stopa.
U studiji koja problematizira i klimatske promjene te sve veće potrebe za energijom i pitkom vodom na područjima brzog rasta, u Kini, Indiji i Africi, navodi se i da je, nasuprot europskim problemima, među zemljama OECD-a čak 28% jednočlanih obitelji, da se prosječna životna dob između 1950. i 2014. u svijetu povećala za čak 25 godina, a do 2050. taj će se prosjek produljiti za dodatnih šest godina, na 76. U Europi je 1960. žena rađala u prosjeku 2,6 djece, danas rađa 1,6. Čak 1,5 milijardi stanovnika starije je od 65 godina, a najgori je omjer dugovječnih i novorođenih upravo u Europi. No, prosječan 80-godišnjak danas je jednakog zdravlja kao 70-godišnjak prije 20 godina. Pitanje je – kako postići održivost?
Ulagati u zdravlje
– Naš cilj mora biti očuvanje kvalitete života u poodmakloj dobi, održanje ravnoteže međugeneracijskih odnosa i povećanje ekonomske produktivnosti – poručio je Michael Diekmann, predsjednik uprave Allianza. Premda se uz dobro zdravlje razdoblje radne aktivnosti može pomaknuti, ono nije beskonačno, a jedan od analiziranih modela ističe da je, uz veće ulaganje u obrazovanje, društvo održivo i sa stopom fertiliteta između 1,4 i 1,7%, umjesto 2 ili 2,2%. Također, savjet je da, umjesto borbe s visokim troškovima zdravstvene skrbi, društva više ulažu u to da im stanovništvo ostane zdravo. Allianz će održati još jedan međunarodni forum o klimatskim promjenama 21. travnja u Münchenu.
>> Analiziramo kakve su koristi i opasnosti od trenda pada cijena
To što govori posljednji njemački ministar financija Wolfgang Schäuble vrijedi za normalna društva. Za naše društvo koje je ponajbolje okarakterizirao Borislav Škegro u subotnjoj kolumni u Obzoru pod naslovom " Naš problem je gospodarstvo? Ne, sve ostalo je problem!", nee vrijedi to što govori Nijemac. Problem je "sve ostalo" kako veli Škegro. Kako se u nas stječu znanstveni naslovi ? Kako sam obavješten oni koji bi trebali odobriti neki znanstveni rad kao mjerodavna za stjecanje znanstvenig zvanja često puta ninti ne pročitaju magistarski rad odnosno doktorsku disertaciju. Postoji praksa ja tebi ti meni. Sve je umreženo i svatko iz te prakse očekuje nekakvu korist za sebe. Kad je tako u zanstvenoh sferi, kako li je u svim drugim područjima društvenog života koje ne spada u gospodarstvo ili u bazu po Marxovu učenje o bazi i nadgradnji. Znanost, kultura, poštenje, pravda, pravo, politika, odgovornost itd. itd. su ono Škegrino "ostalo" i tu je naš problem.