Naslovnica Biznis Gospodarstvo

'Bez reformi gospodarski rast Hrvatske usporit će do 2 posto'

MMF-u predviđaju da će inflacija u srednjoročnom razdoblju ostati u rasponu od 1,5 do 2 posto
23. svibnja 2018. u 22:37 10 komentara 172 prikaza
Christine Lagarde, Boris Vujčić i Zdravko Marić na konferenciji u Dubrovniku 2017.
Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ove godine očekuje rast hrvatskog gospodarstva od 2,8 posto, ali će rast u srednjoročnom razdoblju usporavati prema 2 posto ako se ne provedu znatne strukturne reforme, ističe se u srijedu objavljenoj zaključnoj izjavi nakon posjeta Misije MMF-a Hrvatskoj.

Dubrovnik: U sklopu konferencije MMF-a i HNB-a održan okrugli stol Procjena MMF: Nakon rasta hrvatskog BDP-a u 2018., blago usporavanje u 2019.

Hrvatskom gospodarskom rastu i nadalje doprinose rekordno visoka turistička aktivnost, solidan robni izvoz i snažna domaća potrošnja, preliminarni su nalazi članova Misije MMF-a, koja je od 14. do 18. svibnja boravila u Zagrebu u sklopu redovnih konzultacija temeljem članka IV. Statuta MMF-a. 

"Očekuje se da će rast u 2018. ostati na razini od približno 2,8 posto i da će se zatim u srednjoročnom razdoblju postupno usporavati do 2 posto ako se ne provedu znatne strukturne reforme. Iako se smanjuje, nezaposlenost je i nadalje visoka, približno 10 posto. To naglašava potrebu za strukturnim reformama kako bi se unaprijedilo poslovno okružje, čime bi se potaknuo rast i otvorilo više novih radnih mjesta", ističe se izjavi.

U MMF-u predviđaju da će inflacija u srednjoročnom razdoblju ostati u rasponu od 1,5 do 2 posto te da će se zahvaljujući dobrim prihodima od turizma nastaviti bilježiti znatan višak na vanjskoj poziciji, unatoč rastu uvoza.

Daljnje smanjenje poreza kompenzirati uvođenjem poreza na nekretnine

Daljnje ostvarivanje fiskalnih rezultata koji znatno premašuju očekivanja rezultiralo je 2017. viškom proračuna opće države, prvi put nakon neovisnosti, zamjećuju.

"Višak od 0,8 posto BDP-a bio je rezultat dobrog prikupljanja prihoda, općeg ograničenja potrošnje i umjerenih javnih ulaganja te sveobuhvatnog smanjenja tekućih rashoda, s izuzetkom mase plaća. Kao posljedica toga javni se dug smanjio gotovo 5 postotnih bodova te je na kraju 2017. iznosio približno 78 posto BDP-a", ističu iz MMF-a.

Misija ocjenjuje i da je ostvaren znatan napredak u restrukturiranju duga javnih poduzeća koja upravljaju hrvatskim autocestama, ali i da treba unaprijediti restrukturiranje poslovanja tih poduzeća, kao i Hrvatskih željeznica. 

"S obzirom na povoljnu cikličku poziciju treba održati dobre fiskalne rezultate da bi se smanjio i nadalje visok javni dug i stvorio prostor koji se može iskoristiti u budućim razdobljima usporavanja gospodarske aktivnosti. Održavanje manjeg proračunskog viška u srednjoročnom razdoblju i odolijevanje pritiscima da se povećaju rashodi potrebno je i s obzirom na različite fiskalne rizike, uključujući potencijalne obveze javnog sektora i postojane dospjele neplaćene obveze u zdravstvenom sektoru. Također je nužno poboljšati strukturu potrošnje smanjenjem tekućih rashoda uz istodobno povećanje kvalitetnih javnih ulaganja te ubrzati iskorištavanje sredstava iz fondova EU-a", preporučuju članovi Misije MMF-a.

Novac Ratko Bošković Skupo plaćamo 'monetarni suverenitet' i luksuz 'čvrste' kune

Povećanje plaća u javnom sektoru, kažu, treba biti popraćeno reformom državne uprave radi poboljšanja učinkovitosti i  unaprjeđenja pružanja usluga građanima. Treba također reformirati mirovinski sustav kako bi se osigurala njegova održivost i podržala nastojanja da se poveća participacija radne snage.

Nadalje, u tom bi pogledu pomoglo bolje usmjeravanje socijalnih davanja, čime bi se također povećala jednakost i socijalna zaštita.

"Na prihodnoj strani bilo bi važno kompenzirati bilo kakvo daljnje smanjenje poreza uvođenjem suvremenog poreza na nekretnine", smatraju članovi Misije MMF-a.

Također ističu da bi, kada je riječ o srednjoročnom proračunskom okviru, donošenje zakona o fiskalnoj odgovornosti i zakona o proračunu doprinijelo usklađenju fiskalnih pravila i institucija u Hrvatskoj s europskim standardima. 

Nastaviti pomno pratiti bankovni sektor

Hrvatska narodna banka (HNB) provodi monetarnu politiku u skladu s akomodativnim uvjetima u europodručju, iskorištavajući dobru vanjsku poziciju za povećanje pričuva, ističu iz MMF-a, napominjući i kako bi bilo važno očuvati neovisnost HNB-a u skladu s najboljom međunarodnom praksom.

"Bankarski je sektor u cjelini i nadalje zdrav, unatoč krizi Agrokora. Razduživanje se usporava, a novo kreditiranje se povećava. Treba nastaviti pomno pratiti bankovni sektor, s obzirom na očekivano pooštravanje globalnih financijskih uvjeta i cjelokupan kreditni rizik koji proizlazi iz mogućih preostalih neizvjesnosti vezanih uz Agrokor te i nadalje visoke razine duga s promjenjivom kamatnom stopom, kao i duga vezanog uz stranu valutu", naglašavaju članovi Misije u zaključnoj izjavi.

Napominju i da bi se trebalo revitalizirati strukturne reforme kako bi se ubrzala konvergencija prema razinama dohotka u EU-u i podržala težnja Hrvatske za priključenjem europodručju.

"Zbog toga je nužno nastaviti s nastojanjima da se unaprijedi poslovno okružje smanjenjem parafiskalnih troškova. Ta nastojanja trebaju biti popraćena nužnim reformama usmjerenim prema racionaliziranju opsežne strukture javne uprave i smanjenju birokracije, unapređenju pravnog procesa i vlasničkih prava, smanjenju rigidnosti tržišta rada te poboljšanju učinkovitosti poduzeća u državnom vlasništvu i prodaji nedovoljno iskorištene državne imovine. Nastavak provedbe prethodno navedenih reforma te unaprjeđenje obrazovanja i strukovnog osposobljavanja pomoglo bi Hrvatskoj u ostvarenju ciljeva njezina nacionalnog programa reforma, vezanih uz otvaranje novih radnih mjesta te povećanje dohotka i prosperiteta njezinih građana", zaključuje se u izjavi Misije MMF-a. 

Misija MMF-a, na čelu s Khaledom Sakrom, se tijekom prošlotjednog posjeta Zagrebu susrela s ministrom financija Zdravkom Marićem, guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem, drugim visokim dužnosnicima te predstavnicima akademske i poslovne zajednice.

Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:

Christine Lagarde, Boris Vujčić i Zdravko Marić na konferenciji u Dubrovniku 2017.
1 / 10
1. Rast će cijene u kafićima, restoranima, rekreaciji...
PROGNOZA MMF-A Svjetski BDP raste 3,9 posto, hrvatski BDP stagnira na 2,8% Argentina MATEJ BULE, IVAN MAJIĆ Argentina u začaranom krugu populizma i reformističkih razdoblja Čelnica MMF-a: 'Eurozoni treba fond za crne dane'

VIP izdvaja za Vas

  • stefj:

    I MMF i EK mogu pisati i govoriti što žele, naši političari i ekonomisti znaju najbolje. Neće nama nikakav MMF govoriti da moramo smanjiti rashode i masu plaća iz proračuna, a povećati kvalitetne investicije, mi ćemo i dalje raditi potpuno ... prikaži još! obrnuto... Kao što vidimo takva politika nas je i dovela ovdje gdje smo sada, na začelje EU-a po apsolutno svim parametrima, a investitori nas zaobilaze kao otok gubavaca... Pogledajte jednu Irsku što znači napraviti protržišne reforme, koliko to znači i za ekonomiju i za demografiju. No ne, mi i dalje tupimo po dogovornoj ekonomiji, štitimo interesne grupe i sa sindikatima državnih i javnih struktura dogovaramo što ćemo dalje. A to dalje samo nas sve više udaljava od zdrave ekonomije i društva, sve više zaostajemo...

  • Krotila:

    više od 20 godina trajU reforme

  • marginalac:

    hr premijer je neiteligentan i sima strah.. za ukrast jedan sipak..a di sta vece..obican briselski igrac..danas..prije su takvi bili bg igraci..bit ce dugo onoliko koliko njima i domacim tajkunima .. odgovara..