Naslovnica Biznis Gospodarstvo

BDP pada 0,6%, nezaposleni bez nade još nekoliko godina

S obvezama HBOR-a, HAC-a i ARZ-a Hrvatska je dužna čak 79 posto BDP-a, a samo za kamate 2014. godine trebat će 16 milijardi kuna
26. studenoga 2013. u 17:00 0 komentara 861 prikaza
zdeslav šantić
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Državni zavod za statistiku u petak će objaviti službene podatke o kretanju gospodarstva od lipnja do rujna, ali neslužbeno se može čuti da će objaviti pad BDP-a za oko 0,6 posto. Time se potvrđuju prognoze većine analitičara, ali više od statističkog podatka brine brojka od 355.213 ljudi koji su se prijavili na burzu do objave ovog teksta. Ti ljudi nemaju se čemu nadati, kažu ekonomisti, jer će prvi znaci oporavka na tržištu rada bit će vidljivi tek iduće zime ili u proljeće 2015.

Još siromašniji 2014.

– Uz kamatne stope kojima država refinancira dug i stopu inflacije, da bismo ostvarili jače zapošljavanje, treba nam održiv rast uz stope širenja gospodarstva za 3,5 posto – poručio je Zdeslav Šantić iz Splitske banke. To se neće dogoditi još nekoliko godina, a naročito ne iduće godine kada Šantić ponovno očekuje stagnaciju gospodarstva. Prema analizi uglednog analitičara Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta u Zagrebu, u srednjem roku potencijalni rast BDP-a kreće se oko dva posto. Zbog velikih kamata i duga, koji je izuzetno skup, ulazimo u fazu gospodarske eutanazije, upozorava Lovrinčević. To je stanje u kojem država egzistira tako da prodajom imovine pokriva kamate i deficit proračuna.

– Iduće godine prodat će se autoceste, godinu kasnije neki energetski projekt ili će se dirnuti u mirovinsku štednju i tako unedogled – kaže Lovrinčević koji upozorava da je javni dug, uključujući obveze HAC-a, ARZ-a i HBOR-a, dosegao 79 posto pa samo za kamate iduće godine treba izdvojiti 16 milijardi kuna.

dubravka šuica Sredstva iz EU Šuica: Namijenjeno nam je 60 milijuna kuna za zapošljavanje mladih

U fazi kada se država mora brinuti samo za svoje potrebe pada standard građana koji su od kraja 2011. izgubili 8 posto kupovne moći, a iduće će godine biti za 1 posto siromašniji. Kad nema trošenja, nema ni rasta gospodarstva ni zapošljavanja. Zato Lovrinčević upozorava da će u 2013. nestati još 15.000 radnih mjesta, a trend će usporiti u 2014.

Dakle, broj nezaposlenih i dalje će rasti, i to do proljeća iduće godine kada glavni analitičar Erste banke Alen Kovač očekuje stopu od 23 posto. Na kraju listopada iznosila je 20,3 posto, što znači da, ako se Kovačeva prognoza ostvari, u proljeće na Zavodu može biti evidentirano 390.000 nezaposlenih.

Nade u rast izvoza

Ovo je još jedna godina krize, slažu se svi ekonomisti, koji kažu da će ukupan godišnji pad iznositi 1 posto. Malo nade daju analize stranih analitičara koji uglavnom najavljuju rast od 1,5 posto u idućoj godini poput Europske banke za obnovu i razvoj, a optimističan je djelomično i Hrvoje Stojić iz Hypo banke koji kaže da iduće godine može doći do rasta izvoza od 2,1 posto te da bi dobre prognoze za Europsku uniju i zemlje eurozone mogle povući i hrvatsko gospodarstvo u zonu blagog rasta.

Gorivo
UŠTEDA
Čak i najmanja sitnica može utjecati na potrošnju goriva u vašem automobilu

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.