Imamo jednu od najvećih stopa kapitala u svijetu; mislim da smo četvrti ili peti, što nam omogućava i rast kredita, i depozita, i niske kamatne stope, i financiranje oporavka – konstatirao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, analizirajući na online briefingu za novinare stanje u bankarskom sektoru i prognoze za hrvatsko gospodarstvo.
Dobit banaka je u 2020. prepolovljena u odnosu na 2019. (-53,3 posto), ponajviše zbog pada prihoda i rasta ispravaka vrijednosti financijske imovine što u prijevodu znači – izdvajanja kapitala za pokrivanje potencijalno neprihodujućih kredita.
Stopa ukupnoga kapitala banaka iznosi 24,9 posto što, poručuju bankari, uz ulazak u bankovnu uniju usporedno s ulaskom u ERM II u srpnju prošle godine, jamči stabilnost, prolazak kroz krizu bez potresa i spremnost banaka da ponudom novih kredita odgovore na pojačanu potražnju koju očekuju u predstojećoj fazi izlaska iz krize.
- Kad govorimo o kreditnom oporavku, poduzeća su u 2020. prema ECB-ovoj metodologiji imala stopu rasta kredita poduzećima oko četiri posto što je relativno dobro, rast kredita stanovništvu bio nešto sporiji, 0,8 posto. Rast kredita poduzećima sad ubrzava, na 5,7 posto u siječnju, a očekuje se i rast kredita građana, pogotovo stambenih – ističe Adrović te dodaje da je to nešto dobro i zdravo jer poboljšava i sliku građevinskog sektora.
Jedan dio potražnje za stambenjacima očekuje iz novog ciklusa državnog subvencioniranja (APN), drugi dio zbog obnove nakon potresa, a treći dio, kaže, ne mogu još definirati, ali je očigledno potražnja za stambenim kreditima relativno visoka. Nakon nekoliko godina iznimnog rasta, lani je zabilježen pad potražnje za nenamjenskim gotovinskim kreditima, što je u skladu s averzijom prema osobnoj potrošnji.
Krediti stanovništvu povećali su se od kraja 2019. sa 118,7 milijardi kuna na 136,5 milijardi kuna. Nakon isteka moratorija, udio kredita stanovništvu u moratorijima spustio se na 7,3 posto, no očekuje se da će udio loših kredita rasti.
– U ovakvim kriznim stanjima posljedice šokova postupno rastu, rizici će se manifestirati u 2021. pa i u 2022. i vrlo vjerojatno ćemo vidjeti porast loših plasmana, no razmjeri toga i ispravci vrijednosti su takvi da banke to, s obzirom na ove stope kapitalizacije, mogu bez problema apsorbirati - komentirao je makroanalitičar Velimir Šonje te dodao da je puno veća potražnja za moratorijima i odgodama došla iz sektora poduzeća, nego stanovništva, zbog interventnih mjera Vlade za zadržavanje radnih mjesta.
Adrović napominje da je tek oko 20 posto klijenata iz sektora poduzeća trebao dodatne intervencije i većina je uredno uspijevala servisirati obveze, što je dobar znak, no tek u idućih godinu dana vidjet će se "impact" pandemijske krize.
- Mi još nemamo čistu sliku što se dogodilo u gospodarstvu, banke su radile veće ispravke vrijednosti i nova rezerviranja; s 30. lipnja ćemo imati bitno bolju sliku kad budemo imali prave rejtinge klijenata koji su koristili razne oblike pomoći od države. Banke su izdvajale rezervacije za to što slijedi, za idući udar, i bit će sposobnije kroz svoju bilancu to digestirati – kaže Adrović koji ne vidi ni nekakvog posebnog pritiska na kamatne stope koje su, kaže, niske kao da je Hrvatska već uvela euro.
Neto kamatni prihod banaka smanjen je lani za 5,7 posto, a neto prihodi od naknada i provizija zabilježili su veći pad, 10,5 posto, pa su se ukupni neto prihodi iz poslovanja smanjili za 9,9 posto u odnosu na 2019. Banke su na kontrakciju prihoda odgovorile boljim troškovnim upravljanjem, no troškovi su rigidniji od prihoda i ne mogu se, kažu u HUB-u, smanjivati istim tempom. Zbog toga je neto rezultat prije rezerviranja smanjen za gotovo 19 posto.
Kad su posrijedi prognoze za sveukupno gospodarstvo, Šonje ističe da baš i nema razlike između pesimista i optimista, i jedni i drugi prognoziraju rast BDP-a između pet i šest posto.
- Vrlo vjerojatno ćemo vidjeti turističku sezonu kao onu lani ili malo boju, a uz takvu prognozu ove su stope rasta dostižne. U četvrtom kvartalu 2020. smo bili na minus sedam posto u usporedbi s četvrtim kvartalom 2019. i to je očekivano – komentira makroekonomist.
Otkriva da se osobna potrošnja lagano normalizira i sad je negdje između četiri i pet posto niža u odnosu na 2019., a trendovi pokazuju daljnju normalizaciju. Izvoz, ponajprije usluga, je taj koji je vukao sve na dolje. No, robni izvoz je sada iznenađujuće povukao prema gore; u zadnjem kvartalu osam posto više nego u usporedbi s istim razdobljem 2019. Investicije su već u zadnjem kvartalu 2019. u pozitivnoj zoni; 4,2 posto, zbog početka građevinske aktivnosti uslijed obnove, a to se reflektiralo i na kredite i na povlačenje novca iz EU fondova čiji se rast očekuje u predstojećem razdoblju.
- Godina koronakrize u bankovnom sustavu ostat će zapamćena po tri karakteristična trenda koja ovu krizu razlikuju od prethodnih. Prvo, monetarna ekspanzija i vladine subvencije plaća u privatnom sektoru osigurali su postojani rast depozita. Potkraj 2020. depoziti stanovništva dostigli su porast od oko šest posto, koji je u siječnju 2021. ubrzan na oko sedam posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Drugo, kamatne stope su ostale postojane ili su blago smanjene. Kamatna marža je stabilna na oko 2,6 postotnih bodova, a prosječne kamatne stope na dugoročne stambene kredite smanjene su ispod praga od tri posto – komentiraju u HUB-u te dodaju da je treći element rast kredita u krizi – i države, i poduzeća, i stanovništva.
Drugim riječima , nigdje u svijetu banke ne pljačkaju narod kao u HR !