Naslovnica

Biznis s pravopisom valja nacionalizirati

Ako nova vlast želi uspjeti u uvođenju pravopisnog reda, neka s korica pravopisa ukloni sva autorska imena i preuzme sva izdavačka prava
21. veljače 2012. u 12:00 37 komentara 2 prikaza
\'Zagreb, preradoviceva,   28.07.2009. Knjiznica Bogdana Ogrizovica i ljeti je puna ljudi koji posudjuju knjige  Photo: Patrik Macek/Vecernji list\'
Foto: \'Patrik Macek/PIXSELL

Tko god misli da je bavljenje pravopisom nevažna djelatnost, zanemaruje hrvatski pravopisni poučak star poldrug stoljeća. A taj glasi: Sve države koje su radikalno promijenile hrvatski pravopis propale su!

Austro-Ugarska je otišla Bogu na ispovijed nakon što je 1892. proglasila Brozov Hrvatski pravopis. Prva se Jugoslavija raspala nakon što je oktroirala Belićev pravopis. NDH je promijenila ne samo pravopis nego i osnovno pravopisno načelo: odustala je od fonološkog načina pisanja i uvela korijenski – i trajala najkraće, četiri godine. Druga Jugoslavija donijela je Novosadski pravopis i propala. Neovisna Republika Hrvatska može mirno spavati, jer se iz pravopisnog nereda koji u njoj vlada još dugo neće pomoliti pravo rješenje.

Govoreći ozbiljno, pravopisno je pitanje u Hrvatskoj oduvijek bilo važnije nego što bi svojim jezičnim značenjem smjelo biti. U razdoblju do 1990. to je donekle i razumljivo, jer se hrvatski jezik borio za goli opstanak, no u današnjim prilikama nema razloga da se na pravopis ne gleda i bez strasti i bez politizacije.

Kao što prometni znakovi i pravila služe za nesmetano odvijanje prometa, tako i pravopisni znakovi i pravila služe za nesmetano odvijanje jezičnog sporazumijevanja. Još nismo čuli da se tko pobunio što je na prometnom znaku “divljač na cesti” naslikan propeti jelen, a ne, recimo, trčeća divlja svinja, ali se pola nacije uzbuni kad se u pravopisu kaže da se u znaku “genitiv imenice mladac” obvezno zadržava slovo de. I odmah se zametne raspra između onih koji bi pisali “mladca”, kao što taj oblik npr. piše Rječnik hrvatskog jezika Leksikografskog zavoda i Školske knjige, onih koji ne bi pisali “mladca”, a bi “mlaca”, kao što to čini i Rječnik hrvatskoga jezika V. Anića, i onih koji se ne mogu odlučiti, pa su i za “mladca” i za “mlaca”, a među kojima je i Hrvatski pravopis Matice hrvatske.

Nekih jačih razloga za uznemirenost u vezi s pravopisom ipak nema, osim jednoga, a to je nevoljkost prosvjetnih vlasti da se za škole i javne službe propiše jedan jedini pravopis (kao što u javnome prometu postoji jedna jedina regulacija). Pravopis formuliraju jezični stručnjaci, ali ga obvezujućim proglašava državna vlast. Tako je bilo sa svim našim dosadašnjim pravopisima i ne vidim zašto tako ne bi bilo i danas. Da, formalno postoji i državno Vijeće za normu hrvatskog standardnog jezika, i službeno odobreni pravopis, ali što to vrijedi kad ne postoji volja da se odluke tog Vijeća i odredbe tog pravopisa provedu.

Zašto u školama i državnim ustanovama imamo (najmanje) tri pravopisa, a morao bi biti samo jedan? Najviše zbog toga što postoje (najmanje) tri materijalna interesa autorsko-izdavačkih skupina. Zato, ako nova vlast želi uspjeti u onome u čemu nije uspjela ni jedna prethodna, u uvođenju pravopisnog reda, neka biznis s pravopisom nacionalizira! Neka s korica pravopisa ukloni sva autorska imena i preuzme sva izdavačka prava! I, naravno, neka se ne prevari i posluša savjete starog “mladca” iz pravopisnog posla, kao što bi, avaj! valjda neće!, mogla učiniti.

Elipso

  • Avatar HipnosPajdaš
    HipnosPajdaš:

    Ja mislim da bi Mesić trebao uzeti vremena,pošto je sada u pemziji i napisati Pravopis Hrvatskog jezika.......Još i danas se pitam,kako taj čovjek,koji je bio na svakoj vatrogasnoj zabavi,nije nazočio u svom mandatu ,na obilježavanju 40. godišnjice potpisivanje Deklaracije.

  • -obrisani-:

    Pajdašu, budući da kao polupismeno spadalo nikako ne možeš pridonijeti kvalitetnoj raspravi o jezičnim temama, preporučio bih ti da odustaneš od infantilnih upisa koji samo izazivaju podsmijeh.