Mnogi vozači smatraju da kazna za prebrzu vožnju nije valjana ako prije kamere nema znaka upozorenja. Iako je to u nekim državama pravilo, hrvatski zakon i sudska praksa su jasni. U Hrvatskoj ne postoji zakonska obveza postavljanja prometnog znaka koji bi vozače upozorio na fiksnu kameru za nadzor brzine. Prisutnost znaka nije uvjet za zakonitost kazne, što su potvrdili i domaći sudovi, koji smatraju da izostanak upozorenja ne oslobađa vozača odgovornosti. Dužnost svakog vozača je poštivati ograničenja neovisno o nadzoru, a primarni cilj kamera je povećanje sigurnosti. Informacije o lokacijama kamera javno su dostupne i redovito se objavljuju na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog autokluba (HAK).
Praksa se značajno razlikuje u svijetu. U nekim američkim saveznim državama, poput Pennsylvanije i Colorada, postavljanje znakova upozorenja zakonski je preduvjet za valjanost kazne. Ondje zakon nalaže jasno istaknute obavijesti prije zone nadzora. U Ujedinjenom Kraljevstvu, iako znakovi nisu obvezni, smjernice nalažu da kućišta kamera moraju biti žute boje i lako vidljiva kako bi djelovala preventivno. Ove razlike pokazuju različite pristupe čiji je zajednički cilj smanjenje nesreća uzrokovanih neprilagođenom brzinom.
Moderne kamere koriste Doppler radar ili lasere za precizno mjerenje brzine, nakon čega sustav bilježi fotografiju vozila i registarske oznake. Kazna se šalje na adresu vlasnika vozila. Posljedice variraju od isključivo novčanih kazni bez kaznenih bodova, kao što je slučaj u nekim dijelovima SAD-a, do ozbiljnijih sankcija koje uključuju negativne bodove, povećanje premije osiguranja i oduzimanje vozačke dozvole. U Velikoj Britaniji vozačima se kao alternativa nudi pohađanje edukativnih tečajeva o sigurnoj vožnji.
Uz kamere se vežu i brojni mitovi. Zabluda je da je moguće voziti toliko brzo da vas kamera ne snimi, jer su uređaji sposobni zabilježiti i ekstremne brzine. Također, iako se često spominje "tolerancija" od 10%, to nije zakonsko pravo, već interna smjernica koja može varirati. Posebno je važno istaknuti praksu upozoravanja drugih vozača bljeskanjem svjetlima. U mnogim europskim zemljama takav se čin smatra ometanjem službene osobe i može rezultirati značajnom novčanom kaznom i do 1180 €, stoga je takvu "kolegijalnost" na cesti pametnije izbjegavati.
Otvori KEKS Pay
Najbolji su mi oni kad komentiraju postavljanje kamera, radi punjenja proračuna, a večinom imaš upozorenje za radar. Ja sam protiv upozorenja jer ovi koji se veze brzo, vide upozorenje i smanjiju brzinu, a, poslije opet po starom se voze brzo.