Protekli tjedan na tržištu zlata obilježila je naglašena volatilnost i korekcija cijene nakon višemjesečnog snažnog rasta. Nakon što je cijeli prošli tjedan bio u silaznom trendu, cijena zlata je početkom ovog tjedna dosegnula značajniji pad – u ponedjeljak, 9. ožujka je zabilježena korekcija od oko -5,4 %, što je bio najoštriji kratkoročni pad u posljednjih nekoliko tjedana. Ipak, kretanja od petka do srijede dala su naznake oporavka tržišta i zadržavanje tik ispod razine od 5.200 USD po unci, da bi cijena danas ponovno pala ispod razine od 5.100 USD/oz.
Glavni razlog prošlotjednog pritiska na cijenu bila je kombinacija snažnijeg dolara i rasta prinosa na američke državne obveznice, što tradicionalno smanjuje privlačnost zlata kao imovine koja ne donosi kamatu. Istodobno su investitori s oprezom čekali nove makroekonomske podatke iz SAD-a, posebno one vezane uz tržište rada i inflaciju, jer upravo ti pokazatelji snažno utječu na očekivanja o budućoj monetarnoj politici američke središnje banke.
Pad cijene nastavljen je i početkom novog tjedna pa je preko vikenda zlato skliznulo ispod razine od 5.100 USD po unci. Tržište je tada reagiralo na rast prinosa i privremeno smanjena očekivanja da bi američka središnja banka mogla uskoro krenuti u ciklus smanjenja kamatnih stopa. Ipak, već u utorak u 8:00 sati ujutro dolazi do snažnijeg oporavka te cijena raste na 5.165,77 USD, dok je u srijedu dodatno ojačala na 5.199,18 USD po unci.
Rast u drugoj polovici tjedna potaknut je ponovnim jačanjem potražnje za sigurnom imovinom zbog dva ključna faktora – rastućih geopolitičkih rizika na Bliskom istoku i promjenjivih očekivanja u vezi s monetarnom politikom američke središnje banke. Investitori su povećali izloženost zlatu zbog geopolitičkih napetosti i neizvjesnosti na energetskom tržištu, što je tradicionalno okruženje u kojem plemeniti metali dobivaju na atraktivnosti.
Aktualni tjedan završen je cijenom od 5.091,34 USD/oz (petak, 13. ožujka u 8:00 sati), što je pad od tek −0,5 % na tjednoj razini. Jačanje dolara i nagli rast cijene nafte zbog napetosti na Bliskom istoku trenutačno imaju najveći utjecaj na zlato. Viša cijena energije povećava inflacijske pritiske u gospodarstvu, zbog čega investitori očekuju da bi središnje banke mogle duže zadržati visoke kamatne stope. Treći važan razlog je realizacija dobiti. Zlato je u zadnjih godinu dana snažno raslo (~70 %) i često kada cijena dođe blizu novih maksimuma investitori odluče prodati dio pozicija i zaključati profit.
Istodobno, tržišta s velikom pažnjom očekuju objavu novih američkih podataka inflaciji, jer bi slabiji inflacijski pritisci mogli ponovno ojačati očekivanja o smanjenju kamatnih stopa kasnije tijekom godine – što bi moglo uzrokovati novi val rasta cijene zlata.
U cjelini gledano, posljednjih nekoliko dana pokazuje da se tržište zlata trenutačno nalazi u svojevrsnom ''zadržavanju daha'' nakon snažnog rasta krajem siječnja. Kratkoročni pad pokazuje koliko su cijene osjetljive na promjene monetarne politike i kretanje dolara, dok geopolitička neizvjesnost i dalje pruža snažnu potporu potražnji. Upravo će odnos tih dvaju faktora – monetarne politike i globalnih rizika – u nadolazećim tjednima najvjerojatnije određivati daljnji smjer kretanja cijene zlata.
Gledano na duže staze, cijena zlata bi mogla dosegnuti 10.000 USD/oz već i prije 2030. Do prije nekoliko godina se ova ideja smatrala apsurdnom, no danas sve više izgleda kao realna mogućnost, jer globalni dug nastavlja stvarati sve dublje strukturne promjene u geopolitičkom okruženju. Pritom je ključno pitanje hoće li takav rast zahtijevati dramatičnu promjenu u globalnom okruženju ili su trenutačne strukturne sile već dovoljne da održe nastavak rasta cijene zlata.
Tjednu analizu cijena zlata za Večernji.hr donosi Vladimir Potočki, tržišni analitičar i direktor sektora investicijskog zlata Auro Domus grupe.
Otvori KEKS Pay
