Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Svaki plan za Velesajam ostao je san

Niknuti su već trebali zgrada opere, hoteli, podzemna garaža... Pošta, restoran, ljekarna, banka, putnička agencija, suvenirnica i trgovina mješovitom robom također su se prije sedam godina najavljivale kao “must have” Zagrebačkog velesajma, koji gotovo ništa od navedenog nema ni dandanas
08. ožujka 2019. u 18:13 11 komentara 1503 prikaza
Zagrebački velesajam
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Velebni kongresni centar, zgrada opere, dom filharmonije, glavni trg Novog Zagreba, hotel, nove linije javnog prijevoza, a bome i netom sagrađeni pješački most koji vodi isključivo do Velesajma. Ne, nije ovo plan za izgradnju zagrebačkog Manhattana, u koji se gradonačelnik Milan Bandić ovih dana kune, već najave za oživljavanje prostora sajmišta koje se periodično pojavljuju svakih nekoliko godina.

Burj Khalifa Gradili i Burj Khalifu Zagrebački Manhattan radit će tvrtka koja već gradi Beograd na vodi

Teško sa 190.000 kvadrata

Trebala je na prostoru omeđenom Avenijom Dubrovnik, Cimermanovom, Antallovom i Holjevčevom već biti i podzemna garaža, otvoriti se trebao muzej znanja i znanosti, dok su paviljoni trebali postati multifunkcionalni. I oni to zaista jesu, ako se im se pod “vještine” može ubrojiti, primjerice, ljuštenje fasada ili prokišnjavanje. Propada 110 godina duga tradicija sajmovanja, o čemu najbolje govore i izvješća o poslovanju Zagrebačkog velesajma, koji je 2017. godinu završio s gubitkom od 72,6 milijuna kuna prije oporezivanja, što je više nego dvostruko u odnosu na godinu prije.

Razlog lošeg poslovanja, kako se navodi u izvješću, jest povećanje poslovnih rashoda u odnosu na prihode koji su bili niži zbog smanjene prodaje, ali i činjenice da u 2017. godini nije bilo Auto Showa. Lani ga je, recimo, bilo, ali je li to popravilo kako Velesajam stoji, više se ne može vidjeti u izvještajima Holdinga jer je od 1. siječnja 2018. sajam izdvojen iz društva, a sam još o tome kako je poslovao u prošloj godini još nije izvijestio.

Zagrebački velesajam Mateja Šobak Manhattan, a struku se ne pita i do njega vodi jedan most

U svakom slučaju, glavni je problem na prostor od 561 tisuću četvornih metara, odnosno na izložbeni dio od 190 tisuća kvadrata organizirati dovoljan broj sajmova, a među lošijim je godinama svakako bila 2012., kad su se održala samo 23 događanja. Iste je te godine najavljen jedan od većih planova za rekonstrukciju Velesajma, a trebalo se tad uložiti 760 milijuna kuna. Prema tadašnjem projektu, glavni ulaz trebao je biti kod talijanskog paviljona, izložbeni prostori trebali su se pretvoriti u višenamjenske, dok je bio plan urediti i dvoranu za koncerte, predstave i slična događanja.

Zagrebački velesajam
1 / 20
Zagreb: Bandić na bageru započeo radove na izgradnji sljemenske žičare

Ispod paviljona smjestiti se trebala podzemna garaža s dvije tisuće parkirališnih mjesta, a uz nju hotel, kongresna dvorana te trgovački centar. Pošta, restoran, ljekarna, banka, putnička agencija, suvenirnica i trgovina mješovitom robom također su se prije sedam godina najavljivale kao “must have” Zagrebačkog velesajma, koji gotovo ništa od navedenog nema ni dandanas. Ono što je, međutim, dobio jest inovacijski centar, koji je najavljen još 2013. godine, a koji su 2015. odlučili smjestiti u dvanaesti paviljon. Inovatori su svoj prostor konačno dobili prije dvije godine, dok poduzetnici potencijalno mjesto za kongrese čekaju tamo od 2006.

Milan Bandić GRAD U GRADU Bandić o zagrebačkom Manhattanu: Ništa još nije odlučeno, razmotrit ćemo ponude

Ne znaju još ni lokaciju

Za kongresni centar, međutim, nije još određena ni točna lokacija, ali vjerojatno ima vremena jer o njoj se odlučuje tek 13 godina.

– Centar bi se trebao realizirati sad u sklopu Grada u gradu, kao i ostali planirani projekti – rekli su nam jučer u gradskoj upravi pa dodali kako će oživljavanje prostora Velesajam opet vratiti u najslavnije dane, kakve je proživljavao 60-ih.

Bit će još i bolje, kažu u Gradu, kad se konačno razvije Manhattan u Novom Zagrebu. Vratit će se tad i sajmovi, koje su davne 1909. pokrenuli zagrebački gospodarstvenici, a 1956. godine tadašnji gradonačelnik Većeslav Holjevac preselio iz Savske ulice preko Save. Najveći zamah Zagrebački je velesajam doživio upravo krajem prošlog stoljeća, a baš tamo odlazilo se gledati najnovije svjetske trendove u, primjerice, automobilskoj industriji, a otamo se diktiralo i što je popularno na modnoj sceni.

Povijest Velesajma

1909. osnovan je Zagrebački zbor, čiji su članovi organizirali prve sajmove u Martićevoj, nakon čega se sele u savsku ulicu

1956. gradonačelnik Većeslav Holjevac preselio je Velesajam preko Save, nakon čega je doživio pravi zamah, koji je prestao početkom 2000-ih

2012. organizirana su samo 23 sajma, a najavljuje se obnova vrijedna 760 milijuna kuna

2015. predstavljen je projekt inovacijskog centra u paviljonu 12, koji se otvara  2017. godine

2018. najavljena je velika obnova prostora sajmišta, obećana opera, hoteli, pješački most

Pogledajte video rekonstruirane Radničke ceste do Domovinskog mosta:

ACI Marine
Nautički turizam
Stigle megajahte - u hrvatske marine se u pet dana privezalo 55 jahti dužine između 24 i 180 metara

A1 izdvaja za Vas

  • 2Xgeneral:

    velesajam je raj za uhlebe matana mikija, molim ne dirati. uspjet takav prostor devastirati stvarno je uspjeh

  • antonelić:

    velesajam je najbolji primjer uspjeha mlade hrske demokracije ... rezultat rada modernih hrskih neimara : bandić , pavelić , esdepe i vrhunaravni kradeze sa čitavom plejadom zgubidana ... nade nema za velesajam dok god odlučuje " vizionar " mile i ... prikaži još! zločinačaka partija kradeze ...

  • Samoborka:

    Dok god je ova spodoba u ZG niceg tu nece biti, jer novac plovi.....