Nezavisna zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Sandra Švaljek na sjednicama se istaknula konkretnim prijedlozima oko rješavanja prikupljanja odvojenog otpada. Tako su na prošloj sjednici Skupštine zastupnici prihvatili njezin prijedlog o izradi usporedne analize za postavljanje spremnika na javne površine.
Jeste li očekivali da će za prijedlog biti i stranke koje nisu oporba?
Nema odrasle osobe koja ne zna da će potrošiti previše novca ako u kupovinu krene bez cilja i plana. Upravo nam se to moglo dogoditi da smo prihvatili gradonačelnikov prijedlog da se kante za smeće na javnim površinama zaštite ograđivanjem u kaveze. Odgovornost za prihvaćanje takvog prijedloga nisu željeli preuzeti niti zastupnici stranaka koje u Gradskoj skupštini podupiru gradonačelnika Bandića pa on nije dobio njihovu potporu na sjednici u veljači ove godine. Tada sam predložila kolegama zastupnicima iz oporbenih klubova, a i dijelu zastupnika skupštinske većine da zaključkom zatražimo od Gradske uprave da nas kvalitetno informira o mogućim načinima zaštite spremnika i da ih usporedi u pogledu cijene, funkcionalnosti i izgleda, kako bismo donijeli bolju odluku. Protiv takvog zahtjeva je doista teško biti, a to što ga moramo postaviti dovoljno govori o načinu na koji Gradska uprava priprema odluke koje predlaže Gradskoj skupštini.
Predlažete da se usporede podzemni i čipirani spremnici, kao i kante s lokotima, ali i da se uzme u obzir njihova pogodnost za kasniju ugradnju senzora i vaga. Koji bi, po Vašem mišljenju, bio najbolji način zaštite kanti na javnim površinama od neovlaštenog ubacivanja pogrešnog otpada od strane treće osobe?
Odmah moram reći da je zaštita kanti za smeće tek detalj sustava gospodarenja otpadom koji bi trebalo sagledavati i planirati cjelovito. Taj detalj mora istodobno biti usklađen s mnogim drugim elementima sustava – od onih „hardverskih“, odnosno vozila za odvoz otpada, sortirnica i postrojenja za obradu otpada, preko „softverskih“, odnosno sustava praćenja popunjenosti spremnika i optimiziranja ruta, do financijskih. Naime, treba voditi računa o cijeni, troškovima održavanja i mogućnosti financiranja iz EU fondova odnosno sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, za svaki pojedini dio sustava. Gradska uprava rješava detalj po detalj, a to će nas u konačnici najviše koštati i upitno je hoće li funkcionirati usklađeno. U gradovima se zbog njihove raznolikosti ne može primijeniti samo jedan sustav prikupljanja otpada i smatram da je Zagreb trebalo podijeliti u cjeline te da je za svaku trebalo predvidjeti prikladnu tehnologiju prikupljanja otpada. Za središte grada optimalni su ukopani ili poluukopani spremnici s magnetskim karticama, kodovima ili nekim drugim sustavom za otvaranje, u višestambenim zgradama vanjski spremnici također s magnetskim karticama ili lokotima, a obiteljske kuće obično imaju ograđene spremnike te im nije potreban sustav zaštite. Danas na tržištu postoje razne izvedbe tih rješenja, izbor je veći nego ikada i treba samo pametno izabrati između onoga što se nudi.
Već ranije isticali ste da bi najpravedniji način plaćanja odvoza bio naplata po masi. Iz Čistoće ističu da bi za implementaciju tog sustava (vage i čipovi) trebalo uložiti dodatnih 280 milijuna kuna, što bi se dodatno odrazilo na računima Zagrepčana. Mislite li da bi se ulaganje na kraju isplatilo?
Mislim da je sustav koji se sada uvodi neracionalan i najskuplji koji možemo imati, i da će građani nažalost u konačnici odvoz otpada plaćati značajno više nego do sada. Uostalom, već se i mogla pročitati najava gradonačelnika o poskupljenju odvoza. Tako je to kad se radi stihijski. Danas se bez plana nabavljaju stotine tisuća kanti i deseci vozila, prije nego je uopće donesen Plan gospodarenja otpadom, napravljena usporedba spremnika i prije nego što je odabrana tehnologija kojom će se prikupljeni otpad sortirati i obrađivati. Nama se može dogoditi da tehnologija sortiranja i obrade koja će se konačno izabrati uopće neće zahtijevati odvajanje metala, plastike i biootpada na kućnom pragu. Čemu onda sve kante koje se sada nabavljaju? Vaganje predanog otpada tehnološki je zahtjevnije i skuplje u početku, ali ima niz prednosti. Ono stimulira smanjenje stvaranja otpada i odvajanje otpada, a osim toga je pravedno jer građani plaćaju upravo onoliko koliko su otpada predali. Treba ovdje razbiti još jedan mit – ništa ne moramo mijenjati preko noći i u cijelosti. Vaganje otpada može se uvoditi postupno, za dio po dio grada i za dio po dio kućanstava, kako bi investiciju bilo lakše podnijeti i financirati.
Odlukom o načinu pružanja javne usluge prikupljanja otpada u višestambenim su zgradama predviđene vrećice za odlaganje biootpada, metala i plastike. Jesu li one dobro rješenje?
Predviđeno je da ispred zgrada stoje tri kante za smeće i da još u dane prikupljanja otpada iznosimo vrećice za biootpad, plastiku i metal. Takvo je rješenje skupo i nepraktično. U prijedlogu koji sam iznijela tijekom predizborne kampanje odabrala sam jednostavnije i jeftinije rješenje s dva spremnika – jednim za otpad koji se može reciklirati, i drugi za sav ostali otpad. Ovakvo rješenje, koje još uvijek smatram najboljim, osobito je prikladno za one dijelove grada u kojima nema prostora za više kanti i vrećica. Osim toga, treba razumjeti da, čak i kada odvojimo staklo, plastiku i metal, oni još jedanput moraju proći postupak sortiranja kako bi se odvojile naljepnice i druge primjese te dobile sirovine odgovarajuće tržišne vrijednosti upotrebljive u gospodarstvu. Sortiranje se obavlja u automatiziranom procesu za koji je gotovo svejedno u kojem je obliku reciklabilni otpad koji u njega ulazi. Građani su, čini mi se, dobili ulogu sortirnice, a da za to nije bilo potrebe, niti su oni za to financijski nagrađeni nižim računima.
5 zelenih oaza u Zagrebu za bijeg od svakodnevnice:
Na sjednici ovog mjeseca raspravljat će se o novom Planu gospodarenja otpadom. Stiglo je gotovo tri tisuće primjedbi građana i institucija, čudi li Vas to?
Dobro je što su se građani savjesno i aktivno uključili u kreiranje sustava koji je stvarno važan za njihovu kvalitetu života. Nacrt Plana gospodarenja otpadom nije dao zadovoljavajuće odgovore – u pogledu većine elemenata sustava gospodarenja otpadom donosi tek općenita, načelna rješenja, dok s druge strane za pojedine građevine za gospodarenjem otpadom definira konačne lokacije ne dopuštajući njihovo propitivanje. Tri tisuće primjedbi jasno daju do znanja da je takav Plan neprihvatljiv. Neshvatljivo je da je Gradska uprava izradila loš Plan gospodarenja otpadom kada se zna da je gotovo isteklo vrijeme za njegovu izradu i kada postoji ozbiljna opasnost da se Zagreb neće uspjeti pripremiti za financiranje izgradnje sustava bespovratnim sredstvima EU-a. To je strašan propust koji može rezultirati značajnim kašnjenjem u realizaciji cjelovitog sustava i visokim novčanim kaznama kako je to predvidjela nova Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom.
Bili ste na prosvjedu u Brezovici protiv kompostane, na kojem ste poručili da bi Grad i za nju, kao i za Centar za gospodarenje otpadom te ostale planirane objekte trebao naći i alternativne lokacije. Koje su to, po Vašem mišljenju?
Neozbiljno bi bilo da iz rukava predložim rješenje. Svima nam je jasno da otpad treba obraditi, reciklirati i neiskoristivi dio zbrinuti. Zato u Zagrebu moramo imati i kompostanu, i reciklažno dvorište s uređajem za obradu građevinskog otpada, i ostale građevine za gospodarenje otpadom. Problem je u Brezovici nastao kada je bez ikakvog sudjelovanja građana donesena odluka o izgradnji kompostane u neposrednoj blizini naselja u Brezovici, u blizini poljoprivrednih površina gdje bi posebno trebalo voditi računa o zaštiti vode, tla i okoliša općenito. Vjerujem da se mogla naći bolja lokacija čak i na području Brezovice, te da su građani morali imati pristup informaciji o tome kakav se objekt namjerava graditi, koja će se tehnologija obrade otpada tamo primjenjivati te kakav će ona imati potencijalan učinak na njihovo zdravlje. Podsjetit ću da je na našu inicijativu donesen zaključak Gradske skupštine o tome da treba ispitati različite lokacije i različita funkcionalna rješenja za pojedine sastavnice Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom, i da je samim time to postala obveza Gradske uprave. Međutim, alternativne lokacije kompostane nisu ispitivane niti predložene.
Na koji način Zagrepčane uopće motivirati na odvajanje?
Naše je ponašanje moguće promijeniti i ne bih se složila s onima koji tvrde da su Zagrepčani neodgovorni i nesavjesni kad je otpad u pitanju. Prije svega, oni moraju vidjeti smisao u odvajanju otpada. Ako im nije jasno gdje završava odvojeni otpad i ako sumnjaju da sav konačno završi na Jakuševcu ili da se krade, to ih sigurno neće motivirati na odvajanje. Osim toga, može ih motivirati niža cijena odvoza otpada. Kada se uvede naplata po stvarno predanom miješanom otpadu, mnogi će se potruditi da odnesu dio otpada u reciklažna dvorišta ili na zelene otoke kako bi u njihovim kantama završilo manje preostalog otpada čiji se odvoz naplaćuje. Na ponašanje će dijelom utjecati i pritisak okoline, osobito u višestambenim zgradama. Konačno, osobito kod djece i mladih, ali i kod starijih građana, edukacija o važnosti reciklaže, ponovne upotrebe te smanjenja nastanka otpada može imati značajan utjecaj.
Što s Jakuševcem, kojem se rad u novom Planu gospodarenja otpadom, predviđa do 2029.?
Od kraja ove godine na Jakuševcu će se po sadašnjim propisima moći odlagati samo prethodno obrađeni otpad. Kako je sasvim sigurno da za to Zagreb nije spreman, vjerojatno će tražiti odgodu roka za prestanak odlaganja neobrađenog otpada, uz moguće kazne. Već u novom nacrtu Plana gospodarenja otpadom trebalo bi predvidjeti i postupanje s Jakuševcem nakon njegova zatvaranja, no o tome u dokumentu nema riječi. Također spominje se i odlagalište otpada unutar budućeg Centra za gospodarenje otpadom pa je nejasno što podrazumijeva korištenje Jakuševca do 2029. godine.
Najavljuje se poskupljenje odvoza smeća zbog nabavki kanti i novih kamiona. Mislite li da se može nabava odraditi i bez udara na Zagrepčane? Hoće li ih poskupljenje dodatno demotivirati da odvojeno prikupljaju?
Priprema za uvođenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom predugo se odlagala pa se sada pribjegava brzim rješenjima koja su često najskuplja. Osim toga, postoje i informacije o tome da Grad ne koristi mogućnost nabave opreme dijelom bespovratnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Također, Zagreb nije uspostavio burzu otpada već se oslonio na namjeru državne razine za uspostavljanjem nacionalne burze otpada. To znači da se u kratkom roku neće uspjeti ostvariti značajniji prihodi od prodaje reciklabilnog otpada koji bi mogli ublažiti potencijalni udar na Zagrepčane. Sve te činjenice upućuju da je scenarij povećanja cijena sve izgledniji. Znajući sve to na tematskoj sjednici o gospodarenju otpadom Klub Nezavisne liste Sandre Švaljek i HSLS-a predložio je zaključak o tome da cijene odvoza otpada u prosjeku ne smiju porasti. Taj je zaključak prihvaćen većinom glasova zastupnika i tražit ćemo da ga gradonačelnik ispoštuje.
Hm, vidis, vidis, cak se i gospa bivsa zamjenica ovog cudnog lika kaj se zove gradonacelnik, malo opismenila. Je Brezovica je bila malo onako, bunt nekih zena, koje promisljaju zivot u pozitivnom smjeru, ali brate, tamo se skupilo sve i sva, sto tamo ne pripada. Politicari, stvarno tamo nisu imali sto traziti osim naslikavanja i poziranja. Deda Ursic godinama dipla kako stoje stvari i ima prilicno dobru listu rjesenja za ovaj problem sa otpadom u Zagrebu. Ali onda mafijasi i nacionalne manjine, koje su nasa zjenica oka, ne bi mogli voziti mercedese i porscee, a bogme ne bi ni izdasno potpomagali Bandicevu izbornu bazu i kampanju. Dakle, u tom grmu lezi zeko. Da, otpad je Rijeci i okolici poskupio 109 posto, jer je centar za gospodarenje otpadom Mariscina, bedastoca do bola, ali se izgradio da bi neki ljudi stavili ponesto judinih skuda u dzepeka, usprkos zdravoj logici i pameti. Ovdje se sada, u Resniku planira gradnja mega centra za gospodarenje otpadom, koji da bi funkcionirao bar na pozitivnoj nuli, mora voziti u Zagreb sav otpad iz Zagreba pa i iz zagrebacke zupanije, a u konacnici i sav otpad iz Regije, da bi opravdao megalomanske kapacitete, koji ce se u buducnosti jos smanjivati. I tko sad normalan, meni ludom, moze objasniti, da je skupljanje i prerada otpada iz Babine Grede i Piskorevaca u Zagrebu, posao od drzavnog interesa, uz povecanje cijena odvoza za isti ili slicni iznos kao i u Rijeci, dakle, 60 posto u odnosu na sadasnju cijenu odvoza smeca. Nazdravlje Miki.