Manje novca povukli su iz Europske unije nego što košta funkcioniranje ureda osnovanog upravo za – povlačenje novca iz EU. Podatak je to koji je u prvoj polovici 2018. godine na sjednici Gradske skupštine iznio SDP pa šokirao Zagrepčane. Slabi, odnosno nikakvi su rezultati Grada, komentiralo se, iako su iz Ureda za programe i projekte EU govorili da nije baš tako loše. Kako je danas, pitali smo nadležni ured, osnovan 2013., koji je od kraja 2017. pod vodstvom Mirjane Zubak. Posebnih očekivanja nismo imali pa nas je podatak da je porast uprihođenih bespovratnih sredstava od 2018. do kraja 2020. godine 551 posto veći nego u razdoblju od 2014. do 2017. poprilično iznenadio. Što se dogodilo?
Koncu priveli 227 projekata
– U razdoblju 2018. – 2020. Grad je uprihodio više od 413,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava EU za projekte u kojima smo nositelji ili partneri – kako je došlo do povećanja većeg od 500 posto objašnjava nam pročelnica Zubak pa nam detaljnije objašnjava kako je najveći rast prihoda Grada i proračunskih korisnika zajedno ostvaren u 2018. i 2019. s godišnjim rastom od čak 282,9 posto.
– Pri tome su, u manjoj mjeri, rastu prihoda pridonijeli proračunski korisnici, dok je znatan rast prihoda zabilježio Grad Zagreb. Godišnji rast prihoda Grada u 2018. iznosio je 242 posto, dok je u 2019. stopa rasta ubrzala na 678,2 posto, pri čemu su ukupni prihodi gotovo dosegli 231 milijun kuna – govori Mirjana Zubak pa dodaje kako kontinuiran rast prati i vrijednost prijavljenih projekata. U 2018. Grad je prijavio 71 projekt vrijednosti više od 699 milijuna kuna, sljedeće godine bilo je to 59 projekata vrijednosti 1,1 milijardu kuna, dok je lani prijavljeno 50 projekata od 1,4 milijuna kuna – kaže M. Zubak.
A ne radi samo Gradski ured za projekte EU ono što oni žele provesti, ističe čelna žena tog gradskog sektora, već daje podršku i trgovačkim društvima te ustanovama u vlasništvu Grada. Ako se pribroje i rezultati tih projekata, situacija izgleda još bolje.
– U 2019. godini zabilježen je osjetan rast ukupne vrijednosti svih prijavljenih projekata, 133,7 posto godišnje, pri čemu je ukupna vrijednost proračuna prijavljenih projekata prvi put znatno premašila dvije milijarde kuna. Na razini iznad tog iznosa ukupna vrijednost proračuna prijavljenih projekata ostala je i u 2020. godini, unatoč izazovima pandemije – pohvalila se pročelnica Zubak, a mi pitamo koliko je točno onda projekata završeno. Ako se u obzir uzme i Grad i društva u vlasništvu, 57 projekata vrijednosti 526 milijuna kuna napravilo se 2018., godinu kasnije 115 projekata vrijednih 368 milijuna, dok se 2020. koncu privelo 55 projekata od 737 milijuna kuna.
A što se sad radi?
– Trenutačno je u tijeku provedba 77 projekata u kojima je Grad nositelj ili partner, a čija ukupna vrijednost premašuje 1,3 milijarde kuna. Kada tome pribrojimo i projekte gradskih ustanova i trgovačkih društava, dolazimo do 298 projekata ukupne vrijednosti oko 3,5 milijarde kuna – objašnjava nam Mirjana Zubak.
I energetska obnova 16 vrtića
A sad konkretno. Koji su to projekti koji su u tijeku?
– Energetska obnova 16 vrtića i škola te 25 zgrada javnog sektora, nabava spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta na Peščenici, modernizacija Zoološkog vrta, Centar za forenzičku psihijatriju klinike u Vrapču, Centar za sigurnost i kvalitetu hrane pri “Andriji Štamparu”, rekonstrukcija rotora Remetinec, novi autobusi, modernizacija pješačkih pothodnika, pretvaranje vojne bolnice u Vlaškoj u Glazbeno učilište Elly Bašić... – nabraja nam pročelnica Zubak detaljno svaki projekt s iznosom koji je za njega iz EU stigao. Pridružio se Grad i državi u pripremi projekta nacionalne dječje bolnice, kao i u provedbi projekta Multisenzorsko zračno snimanje RH za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa. Od “kapitalaca” ističu još obnovu palače Amadeo sa stalnim postavom i akreditiranim laboratorijima, projekt vrijednosti 69,3 milijuna kuna, za koji je iznos bespovratnih sredstava 57,3 milijuna. Grad je s HEP-om prijavio i povlačenje 421,5 milijuna kuna za revitalizaciju vrelovodne mreže.
Ako godinama nisi radio skoro nista onda sa malo rada dignes statistiku u nebo.