Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Zločin i kazna

Zakoni više pogoduju kriminalcima nego policiji i građanima

policija (1)
Sanjin Strukić/Pixsell
19.02.2012.
u 08:00

Da se policajce pita, trebalo bi povećati kazne kako bi se javnosti poslala jasna poruka da država neće tolerirati kriminal

Što misle o sustavu u kojem rade, koje su mu manjkavosti, što je u njemu dobro, ali i što im otežava svakodnevno postupanje kojim trebaju jamčiti sigurnost građana, policijski su službenici imali priliku prvi put otvoreno, naravno anonimno, kazati i to u sklopu znanstvenog istraživanja kako bi se u konačnici utvrdilo kako zapravo represivni aparat doživljavaju oni koji trebaju jamčiti sigurnost čitavoj državi. Od 2008. do 2010. godine Strukovna udruga kriminalista u suradnji sa OESS-om i Policijskom akademijom MUP-a provodila je to istraživanje među policajcima te je ono sažeto pod nazivom “Okolnosti koje otežavaju učinkovito, zakonito i moralno postupanje policije”. Rezultati su bili prezentirani na prvom stručnom savjetovanju kriminalista na Policijskoj akademiji te su poprilično iznenadili javnost jer je od 536 ispitanih njih 77 posto kazalo da postojeći pravni propisi u pogledu zapriječenih sankcija ne osiguravaju generalno preventivni učinak. Drugim riječima, da se policajce pita, trebalo bi povećati kazne kako bi se poslala jasna poruka javnosti kako država ne kani tolerirati kriminal. Više od 67 posto ispitanika također je reklo da zakonske norme idu više na ruku počinitelju kaznenog djela nego zaštiti ustavnih sloboda i prava uljuđene većine građana.

Ljudska prava i civilni nadzor

– S obzirom da se svrha policije kao društvene institucije ispunjava u djelotvornoj, zakonitoj i moralnoj zaštiti građana, treba progovoriti o problemima koji toj misiji stoje na putu, a koji su se nagomilali u prošlim tranzicijskim desetljećima. Za razliku od svih dosadašnjih slučaja, kada su o struci, za struku i u ime struke govorili akteri bez stručnih kompetencija, uglavnom iz područja politike, ovo je prvi put da se o policijskoj službi pitaju jedini kompetentni sudionici, a to su policijski profesionalci. Rezultatima nisam iznenađen, jer sam do prije nekoliko godina kao profesor na studiju kriminalistike, kao istraživač iznutra proučavao probleme, koji su konačno izrečeni – kaže prof. dr. sc. Renato Matić, glavni istraživač u ovom projektu, komentirajući rezultate do kojih se došlo tijekom dvogodišnjeg anketiranja policijskih službenika.

Oni su, proizlazi iz istraživanja, progovarajući o problemima s kojima se susreću tijekom svakodnevnog obavljanja posla, također rekli da ih zakonski propisi ne štite za vrijeme obavljanja službe. To tvrdi 70,7 posto ispitanika, a objava ovog podatka slučajno se poklopila s donošenjem novog Zakona o policiji koji po hitnoj proceduri ide u Vladu te objedinjuje gotovo svu materiju koja se odnosi na rad policije, ali su se oko njega već lomila koplja zbog najave preustroja kriminalističke policije, a na udaru je i nevladinih udruga zbog zaštite ljudskih prava i civilnog nadzora policije. Što se tiče običnih policijskih “prašinara” na ulici, zakon im po pitanju novosti oko ovlasti i zaštite ne donosi ništa novo, ali zato ide na ruku ministru jer ima odredbu prema kojoj on može policajcima naređivati.

– Dvije stvari su osnova solidnog i održivog zakona: sluh za profesionalno iskustvo i sluh za dobre postojeće primjere, a oboje je autorima novog zakona stajalo na raspolaganju: u našoj policiji imamo i izvrsne dugogodišnje profesionalce, a u dobrim policijskim praksama uređenih demokratskih društava imamo izvrsne primjere. Samo u mjeri u kojoj su ti kapaciteti korišteni, moguće je i očekivati dobar zakon – kaže Matić o kritikama policajaca na račun zakonodavnog okvira koji bi ih trebao štiti za vrijeme službe. Većina ispitanih, njih 44 posto, također je priznala da suradnja između Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) i Državnog odvjetništva RH (DORH) i nije najbolja.

Matić kaže da ga veseli što je na savjetovanju ipak imao priliku čuti od djelatnika policije i DORH-a da se taj odnos značajno poboljšao u posljednjih godinu dvije, ali dodaje da je za sigurnost krajnjih korisnika tj. građana, potrebna visoka usklađenost znanja, vještina i ovlasti tih dviju institucija da suradnja nikada neće biti toliko optimalna da ne bi trebala još više napredovati. No sudeći prema mišljenjima ispitanih policijskih službenika, najveći problem u sustavu su česte kadrovske promjene, pogotovo one koje su politički motivirane, dakle one u kojima struka uopće ne sudjeluje i na koje se teško može utjecati s obzirom da dolaze “s vrha”. Njih 85 posto priznalo je da se s ovim problemom susreću u svakodnevnom poslu.

Teret nedemokratskih navika

– To je središnji problem, bolje rečeno prijetnja i to ne samo profesionalnosti policije već i ukupnoj sigurnosti građana. Vanjski, prije svega politički utjecaj na kadroviranje u policiji, u proteklim je godinama devastirao sve pokušaje profesionalizacije, promovirao negativnu selekciju i izravno ugrozio stanje sigurnosti u hrvatskom društvu. Mnogima je još uvijek nejasno kakve veze ima postavljanje i smjenjivanje po političkoj odluci sa sigurnošću građana i demokratskim procesima. Naše je društvo još uvijek u velikoj mjeri opterećeno nedemokratskim pa i totalitarnim navikama, kada se smatralo normalnim da politička elita. tj. jedna vladajuća partija, upravlja svim područjima društva. Taj je anakronizam još uvijek prisutan, a to je prije svega vidljivo u presudnom političkom utjecaju na sve javne službe. U demokratskim društvima, sve javne službe, kakva je i policija nužno moraju biti civilno nadgledane, ali njihova unutarnja struktura mora se razvijati isključivo prema profesionalnim tj. strukovnim kriterijima – tvrdi glavni istraživač projekta. Zabrinjava i podatak da se problematikom stresa, što su priznali ispitanici, u MUP-u nitko ne bavi sustavno pa prema tome ispada da se policajci s njime nose onoliko koliko sami mogu. Čini se da je i po tom pitanju nužno napraviti promjene u sklopu čitavog sustava.

– Ukupna logika dosadašnjeg policijskog ustroja, na zaposlenike je gledala kao na potrošnu zamjenjivu robu, a to je upravo posljedica političkog kadroviranja. Odozgo postavljeni kadrovi ne poznaju svoje suradnike, niti ih oni zanimaju. Omiljena im je uzrečica, “kome nešto smeta, može uzeti radnu knjižicu”. Štedi se na sigurnosti i radnim uvjetima profesionalaca, ali se izdašno troši na vozni park i to ne samo za kabinet ministra, već za izvana pridošle pomoćnike, izmišljena savjetnička i načelnička mjesta. S druge strane pogledajmo samo koliko je policijskih profesionalaca u najboljim godinama doslovce otjerano u mirovinu, a mnogi su uvidjevši kako se ništa ne mijenja svojevoljno otišli. Naravno da u takvim okolnostima, nikome od donositelja odluka nije palo na pamet uložiti u programe stručnjake za liječenje, ublažavanje, i prevenciju stresa – otvoren je Matić.

Policajci su također priznali da nisu zadovoljni sadašnjim plaćama i materijalnom opremom koja im je na raspolaganju. Nije prvi put da se upozorava na ove probleme, no s obzirom na novi recesijski proračun kojim je MUP srezan za čak 384 milijuna kuna, čini se da će se policajci morati pričekati neka bolja vremena, odnosno konačni završetak gospodarske krize kako bi bili zadovoljniji zarađenim plaćama.

– Bez poštene i pravedne plaće bilo bi licemjerno računati na predan i požrtvovan rad policije. Koliko naše ispitanice i ispitanici nisu zadovoljni plaćom, još su više nezadovoljni činjenicom da se izvrsni rezultati ne nagrađuju i potiču, a da se olako gleda kroz prste propustima i nezainteresiranosti u radu. To je dokaz da o plaćama i karijeri profesionalaca odlučuju oni koji o policijskom poslu znaju malo ili ništa. Primjeri dobro uređenih demokracija, govore da o plaćama, platnim razredima, nagradama, i svim iznimnim okolnostima, kao i o svemu što se tiče policijske struke i karijere, presudne odluke donose povjerenstva sastavljena isključivo od policijskih profesionalaca. Oni jasno ne mogu donijeti krajnju odluku o tome koliko će se iz društvenog proračuna izdvojiti za policijski rad, ali su njihove ocjene i odluke presudne za način namjene i raspodjele dodijeljenog iznosa – kaže glavni istraživač.

Pogubna negativna selekcija

Policajci su u sklopu provedenog istraživanja također progovorili i o “curenju” informacija što definitivno može katastrofalno utjecati na krajnji ishod istraga koje se provode.

– “Curenje” informacija nije štetno, već pogibeljno. Na žalost, već opisanim modelom postavljanja i posljedičnom negativnom selekcijom u policijsku službu, ulaze i osobe, kojima ne samo da u policiji ne bi trebalo biti mjesta, već bi u redovnim okolnostima same trebale biti predmetom policijske istrage. Od njih se ne može očekivati da štite svoje kolege, niti da imaju osjećaj profesionalne lojalnosti. Zbog “curenja” informacija nije ugrožena samo neka policijska akcija, već su ugroženi i životi ljudi – tvrdi Matić. Upravo zbog “curenja” informacija policija propitkuje i istražuje samu sebe zbog otkrića da su trojica uhićenih “zemunaca” imali lažne hrvatske dokumente. Nisu prvi kriminalci iz regije koji su imali hrvatske putovnice, no nameće se pitanje hoće li netko iz sustava zbog toga napokon kazneno, a ne samo stegovno, i odgovarati?

Ključne riječi

Komentara 79

MA
maxell
08:28 19.02.2012.

Zakoni više pogoduju kriminalcima nego policiji i građanima u tome je i najveci problem jer policajci su ti najgori i najeftiniji kriminalci koji se skrivaju u uniformi i krse zakone

DO
Dončura
08:31 19.02.2012.

Dosta je dobrog podvučeno u ovom istraživanju...ali to je zna unutar svake postaje ili bilo gdje drugdje gdje djeluje policija. Neodgovornosr pojedinaca, alkoholiziranih, neškolovanih, bahatih podržava svaka vladajuća garnitura...i eto nam loše slike policije. Čast sjanim ljudima kojih dakako ima...ali bojim se da ovaj ministar pokazuje znakove samoljublja i sveznanja pa tako problem ostaje...može se samo produbuti.

RT
Rollo Tomasi
08:15 19.02.2012.

Često se među policajcima kaže: \"Tko nas vodi, još odlično funkcioniramo\". Nažalost. na ovo istraživanje će se ovi gore uredno oglušiti. Kao i svaki puta. A o tome kakvi su uvjeti rada, kada ćete doći nešto prijaviti, bacite poglede na inventar u uredima u policijskim postajama te npr. da li ima wc papira u zahodima i sve će vam biti jasno. I raspitajte se među policajcima koliko su metaka ispalili za vježbu u posljednjih 5 godina. I još nešto: u MUP-u je normalno da kada je policajac napadnut, pa čak i da se puca po njemu, za nagradu dobije hrpu papiroloije za ispuniti, a nakon toga se treba uredno ujutro pojaviti na poslu kao da ništa nije niti bilo... Naravno, i sve to za osnovnu plaću od 3.700,00 kuna.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije