Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 12
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
VELIKE ZVJERKE

Vukova premalo, ali su stigli i do Papuka

A wolf is on Monday (1/16/2012) in an enclosure in the zoo of Schwerin. Notwithstanding the concerns of farmers and livestock keepers in Germany, the wolves are spreading further into the wild from. Currently live in the North East 100-120 animals, which
Foto: Jens B/DPA/PIXSELL
1/6
27.10.2015.
u 22:13

Pojavili su se na slavonskoj planini na kojoj su zadnji put viđeni 50-ih. Lovci krive zabranu odstrela

Medvjedica je u nedjelju u lovištu Litorić u Gorskom kotaru napala lovca kojemu nije pomoglo ni to što se popeo na stablo. Jer zvijer se popela za njim, bacila ga na zemlju te ozbiljno ozlijedila. Kolege koji su priskočili u pomoć nesretnom lovcu kazali su da je medvjedica bila s troje mladunčadi i kako je napala jer im se previše približio, a taj je slučaj aktualizirao i pitanje o (preko)brojnosti velikih zvjerki u Hrvatskoj.

Uz medvjede, kod nas obitavaju još dvije vrste velikih zvjerki – vuk i ris. Slaven Reljić s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu kaže da je medvjeda, prema zadnjim podacima iz 2008., oko tisuću, a njihovo novo brojenje upravo je u tijeku. Vukova je pak, prema lanjskim podacima, 178, dok je risova između 40 i 60.

Teško ih je brojiti

Za medvjede je ovogodišnja lovna kvota 120 jedinki. Reljić ističe da populacija može podnijeti 10 do 15 posto odstrela godišnje, u Hrvatskoj je to 12 posto. Usto, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, pretpostavlja se da će oko 30 medvjeda stradati u prometu i slično. Vukove i risove zabranjeno je loviti jer je njihova brojnost premala, odnosno ispod minimuma. Za vukove je taj minimum 200 jedinki, a prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, poželjna veličina matične populacije risova je između 75 i sto jedinki.

– Uskoro ćemo doznati i brojnost vukova za ovu godinu. Ne može se pouzdano utvrditi točan broj risova jer je njih teško brojiti – objašnjava Reljić. Dodaje da je u anketama provedenima 2002. i 2008. godine većina ljudi izrazila pozitivan stav prema medvjedima, dok su im vukovi bili puno manje prihvatljivi. U Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu kažu da je posljednjih nekoliko godina populacija vuka u padu, a da je efektivna veličina populacije risa, s genetskim potencijalom za opstanak vrste, procijenjena na 15 jedinki, što je znatno ispod minimuma od njih 50. Stoga je ris procijenjen kao kritično ugrožena vrsta.

Đuro Dečak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, smatra pak da je velikih zvijeri u Hrvatskoj previše i da se trebaju povećati lovne kvote za njih.

Jeleni nemaju šanse

– Do Domovinskog rata svatko je u Hrvatskoj mogao odstrijeliti vuka. A tad ih je bilo deset posto današnje populacije kod nas. Sada se spuštaju ispod 500 metara nadmorske visine u potrazi za životnim prostorom i postaju opasni – kaže Dečak. Dodaje da se vuk pojavio i na Papuku, gdje je posljednji put viđen početkom 50-ih godina prošlog stoljeća. Dečak smatra da je Hrvatska postala i utočište za risove.

– Naša zemlja ne može imati toliki broj zvijeri. Mi nemamo više jelena i srni jer oni nemaju šanse opstati uz toliko vukova. Populacija zvijeri raste i ne održava se ravnoteža – upozorava Dečak. Dodaje da smo jedina država u Europi koja plaća štete od vukova, risova i medvjeda na domaćim životinjama te da pastiri za kozu ili ovcu dobiju svega 300 kuna.

>> Znanstvenici potvrdili: divlje su životinje zdrave

>> Zaposlenica Zoološkog vrta ubijena u napadu tigra

Komentara 2

TH
than
00:26 28.10.2015.

I sto je tu cudnoga ? Pa kod nas su svi postavljeni po podobnosti i sposobnosti. Odakle onaj tamo neki zna problem vukova kod seljaka. Pogotovo Jakovina koji niti poljoprivrednu apoteku nije znao voditi....Da 300 kuna za ovcu, a ovca sama dodje daleko vise.

LA
laratara
11:37 28.10.2015.

Gospodine Đuro Dečak, kada bi lovci imali manje natrpane škrinje sa srnama, jelenima i veprovima onda bi i zvijeri imale dovoljno za opstati, naime, smanjite kvote za kopitare i papkare pa će biti ravnoteže u prirodi!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije