Pojedini analitičari procjenjuju da će
inflacija u sljedećim mjesecima premašiti 7 posto. Što će Vlada
poduzeti kako bi usporavanje BDP-a bilo što manje i kako bi se smanjio
poticaj inflaciji?
Sanader: I razvijene zemlje poput Njemačke smanjuju planirani
gospodarski rast, Nijemci su planirani gospodarski rast sa 4 smanjili
na 2 posto.
Kod nas je projicirani rast BDP-a za ovu godinu između 4 i 4,4 posto
što je znatno iznad prosjeka rasta eurozone, dok će deficit u državnom
proračunu biti manji od prošlogodišnjeg, odnosno manji od 2 posto.
Nastavljamo raditi na jačanju konkurentnosti i izvozne snage hrvatskoga
gospodarstva. Konkurentnost na globalnom tržištu želimo osigurati
promišljenom proizvodnjom, reformama školstva i znanosti, poticanjem
inovacija i novih proizvoda, ulaganjem u rijetke proizvodnje,
poticajnim mjerama za izlazak na nova tržišta, korištenjem
komparativnih prednosti pojedinih grana hrvatskoga gospodarstva i, više
od svega, nastaviti izgradnju društva i gospodarstva znanja.
Globalni rast cijena energije i hrane,
koliko god donosi udar na hrvatsko gospodarstvo, ipak je, kad je
proizvodnja hrane u pitanju šansa za hrvatsku poljoprivredu i njen
izvoz na strana tržišta. Što Vlada kani učiniti da bi potaknula veću i
konkurentniju proizvodnju hrane?
Sanader: Vlada ne može zaustaviti ni rast cijena goriva, ni cijena
hrane, ali može ublažiti stanje i pokušati zauzdati rast inflacije.
Strukturnim potporama, poput rasta neoporezivog dijela plaća te Zakonom
o minimalnoj plaći pomaže se najugroženijim dijelovima stanovništva.
Situacija s cijenom hrane vrlo je ozbiljna u cijelom svijetu. Početkom
godine donekle smo u dogovoru s proizvođačima i trgovcima utjecali na
cijene kruha mlijeka i ulja. Zbog interventne potpore za prvo
tromjesečje nije poskupjelo ni meso... Ne prijeti nam nestašica, hrane
će biti, ali će cijene biti kao i u našem okruženju - tržišne. Ipak,
budu li cijene previše rasle, određenim ćemo intervencijama i potporama
i dalje nastojati utjecati na regulaciju cijena i tržišta. Svjesni smo
kratkoročnosti takvih mjera pa ćemo svakako iskoristiti sve velike
potencijale koje Hrvatska ima u poljoprivredi, za pojeftinjenje
krajnjeg proizvoda. Za to moramo imati nove tehnologije, novu opremu i
biti u vrhu s prinosima. Stoga glavni dio proračuna ove godine, koji je
uvećan za trećinu, ide za kapitalna ulaganja u poljoprivredi za koja
ćemo poljoprivrednicima vraćati do 50 posto ulaganja, odnosno i do 3,5
milijuna kuna bespovratno.
Hrvatska ima oko milijun i pol
zaposlenih, sprema li Vlada mjere za novo zapošljavanje i kako će se
nositi s već sada naznačenim problemima nedostatka radne snage u nekim
granama, građevina, turizam?
Sanader: Vlada je i ove, kao i prethodnih, u skladu s Nacionalnim
akcijskim planom zapošljavanja za 2005.-2008. donijela Godišnji plan
zapošljavanja kojim kroz programe ministarstava i Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje potiče zapošljavanje po raznim osnovama: subvencijama
poslodavcima za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih,
obrazovnim programima za nezaposlene za potrebe poznatih i nepoznatih
poslodavaca, poticajima za poduzetničke aktivnosti, samozapošljavanje.
Za te je potrebe u ovoj godini izdvojeno 480 milijuna kuna. Da takva
aktivna politika zapošljavanja daje rezultate vidljivo je po
kontinuiranom rastu zaposlenosti (oko 56 posto aktivnog stanovništva) i
padu nezaposlenosti (oko 10 posto nezaposlenih). Činjenica da
nezaposlenost ima strukturalno obilježje ukazuje na još veću potrebu
provedbe reforme obrazovanja i usklađivanja sustava obrazovanja prema
potrebama tržišta rada. Isto tako činjenica je da će se, ponajviše zbog
demografske strukture društva, osmišljenom migracijskom politikom
morati djelovati na potrebe tržišta rada. I sada se dio potreba na
tržištu rada zadovoljava putem dozvola za zapošljavanje stranaca u
skladu sa Zakonom o strancima. Buduće aktivnosti Vlade na području
tržišta rada bit će na podizanju obrazovne razine stanovništva i
usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada. To su
aktivnosti koje će biti podržane i sredstvima predpristupnih fondova EU. (Hina)
Vlada ne može zaustaviti rast cijena, ali može obuzdati inflaciju