Live
Naslovnica Vijesti Hrvatska
* Članak se automatski osvježava.

'Zabrinjavajuće je da smo u ovom stoljeću imali samo jednu godinu u razini prosjeka'

Hrvatska ima sve preduvjete za poljoprivrednu proizvodnju, istaknuo je premijer Andrej Plenković
04. listopada 2017. u 14:17 40 komentara 10304 prikaza
Zagreb: Konferencija Večernjeg lista Hrvatska kakvu trebamo - poljoprivreda za 21. stoljeće
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/90
Izdvojeni događaji
  • 12.20 Važno
    Drugi panel je "EU fondovi u službi hrvatskog poljoprivrednika". Ugovorenost sada jest puno bolja i u zlatnoj smo sredini, ali trebamo još bolji i na tome radimo zadnjih godinu dana, rekao je Dragan Jelić, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU. Pomoćnik ministra poljoprivrede Krešimir Ivančić rekao je da činjenicu da smo podbacili u proizvodnji ne možemo dovoditi u izravnu vezu s fondovima EU. - Ono što izuzetno zadovoljava da smo ove godine uspjeli ugovoriti preko milijardu kuna projekata koji su stajali dvije godine - rekao je Ivančić. Ovakvim tempom vjerojatno ćemo i prije 2020. u potpunosti ugovoriti sredstva programa ruralnog razvoja, dodao je.
  • 11.30 Važno
    Zašto hrvatski seljak zazire od udruživanja? - Vjerojatno su imali loša iskustva u zadnjih 20-25 godina - odgovorio je Velicki. Pucar je rekao da se zadnjih pet godina drastično promijenio pristup poljoprivredi prema stavu da se od nje može živjeti. - Do jučer je to bila socijalna kategorija. Tehnologija i znanje je nešto što vas čini konkurentnim - rekao je Pucar. Pucar je rekao da ne žele samo da turisti kod nas, kao u pjesmi Hladnog piva Zimmer Frei, kupe Vegetu, već da naši proizvodi na tržištima srednje i zapadne Europe budu prisutni svih 12 mjeseci.
  • 10.25 Važno
    Da bi se osiguralo poželjan prostor a život i rad na selu treba osigurati osnovnu javnu infrastrukturu, povećati dostupnost i brzinu širokopojasnog interneta te omogućiti razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na selu, istaknuo je Tolušić, dodajući da se za to može iskoristiti novac EU koji treba potrošiti pametno. Poljoprivreda za 21. stoljeće je poljoprivreda kao izbor, a ne teret, zaključio je Tolušić. - Ne znam jesu li vama govorili kad ste bili mali: "Sine, moraš učiti, ako ne učiš, ići ćeš raditi na polje". Volio bih da se kaže "Sine, ako budeš učio, ići ćeš raditi na polje". To je prava izreka, na tome moramo raditi i stremiti - rekao je Tolušić.
  • 10.10
    Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji uvodno drži tematsko izlaganje o izazovima hrvatske poljoprivrede, zahvalio se Večernjem listu što stavlja ovakve teme na stol. Naglasio je da su poljoprivreda i ruralni prostor neodvojivo vezani te da je pravo pitanje koje trebamo postaviti: Kakvu poljoprivredu i ruralni prostor u Hrvatskoj želimo? Istaknuo je niz nedostataka naše poljoprivrede. - U zadnjih 30-ak godina prva stvar koju nismo riješili je poljoprivredno zemljište - rekao je Tolušić, a kao druge nedostatke istaknuo je i nepostojeće poduzetništvo u poljoprivredi, nisku konkurentnost, slabu educiranost proizvođača, lošu dobnu strukturu i depopulaciju ruralnih područja. - Još uvijek ta poljoprivreda nije naš izbor nego nešto, ja bih rekao, na što nas netko natjera - rekao je Tolušić govoreći o niskoj popunjenosti poljoprivrednih škola. Ministarstvo poljoprivrede u zadnjih je godinu dana kako bi se situacija popravila, naveo je Tolušić, uvelo učinkovitiji rad uprava i agencija, predložilo novi pravni i gospodarski okvir, osiguralo dostupnost novca iz EU, uredilo zakup i prodaju zemljišta, uvelo kratke lance opskrbe i promoviralo domaće proizvode i sprječavalo nepoštene trgovačke i otkupljivačke prakse. S 1. siječnjom 2018. svi natječaji bit će po novim bržim i jednostavnijim procedurama, istaknuo je Tolušić. Tolušić je također poručio da je obveza javnih institucija da daju prednost onim proizvodima koji dolaze iz njihove neposredne sredine, naglasivši da je takav način dopušten u svim državama EU.
  • 9.50 Video
  • 9.45 Važno
    Premijer Andrej Plenković naglasio je kako je poljoprivreda jedna od ključnih tema hrvatskog gospodarstva i politike. U sedmogodišnjem aktualnom okviru europskog proračuna 36 posto sredstava alocirano je za poljoprivredu, to je 408 milijardi eura koji se redistribuiraju među države članice, istaknuo je. - Puno je izazova s kojima se naši poljoprivrednici suočavaju, bilo da je riječ o nedostatku zemljišta, bilo elementarnim nepogodama - rekao je Plenković, naglašavajući da niska otkupna cijena ne garantira održivost poljoprivrede, posebno ističući mljekare. - Hrvatska ima sve preduvjete za poljoprivrednu proizvodnju. Najvažnije, imamo radišne vrijedne ljude koji žive na selu i proizvode hranu. I vole ono što rade. Zato je ključ kako da ove uložene milijarde kuna poticaja dovedu do povećanje proizvodnje - rekao je Plenković, dodajući da nećemo biti zadovoljni dok ne preokrenemo trend pada poljoprivredne proizvodnje.
  • 9.05 Video
    .embed-container { position: relative; padding-bottom: 56.25%; height: 0; overflow: hidden; max-width: 100%; } .embed-container iframe, .embed-container object, .embed-container embed { position: absolute; top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; }
Live
Od najnovijeg
  • Od najnovijeg
  • Od najstarijeg
  • 14.15

    Radoslav Bobanović, vlasnik zadruge Maslina i vino, iz publike je komentirao požare u Dalmaciji, rekavši da je ove godine opožaren od požara koji dolaze iz neuređenih šuma.

    - Sad je vrijeme da se urede šume i putevi - rekao je Bobanović, tražeći javne radove kako bi se smanjila mogućnost prenošenja požara na poljoprivredne površine. Rekao je da mjere treba modelirati da budu pristupačnije. Vučković je rekla da Hrvatske šume intenzivno rade na programu obnove.

    Davorka Franić, certificirani ekološki pčelar, pitala je postoji li mogućnost osigurati pčelinjak, pčele i pripadajuću proizvodnju. Kralj joj je savjetovao da uputi dopis sa svojom željom te da će joj odgovoriti s cjenicima.

     

  • 14.00

  • 14.00

    - Ne sjećam se u prvih 40 godina svog života da sam doživio svibanjski mraz - rekao je Puškarić.

    Prognoze su sve preciznije, kaže Tomašević, pa će u budućnosti moći poljoprivrednike unaprijed upozoriti kakvu sezonu da očekuju.

  • 13.45

    Balić je rekao da je pobornik osiguranja i ostvario je povrat od 60 posto ove godine. Puškarić koristi osiguranje, ali ne i mjere.

    - Pogrešna je percepcija da će država sanirati štete elementarne nepogode jer svaki poslovni subjekt i građanin može se osigurati - rekao je Puškarić.

    Državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković rekla je da će započeti snažnije edukativne kampanje na terenu kako bi se što veći broj poljoprivrednika uključio u osiguranje.

    Mogu li cijene osiguranja biti niže? Kralj je odgovorio da je to dobro pitanje, ali ne u zadnje dvije godine jer su imali katastrofalne štete. Na pitanje ima li rizika koji oni ne žele osigurati odgovorio je da nema baš područja koja su im posebno ugroženija od ostalih.

    - Ponekad premije znaju ovisiti o tome koliko su osiguratelji pretrpjeli gubitaka, ali ne bih rekao ništa posebno - rekao je Kralj.

  • 13.25

    Član uprave Croatia osiguranja Marijan Kralj rekao je da se gradacija ne smanjuje te da su dvije zadnje godine bile jako loše što se tiče šteta.

    Tomašević je rekla da se opasnost od požara proširila s Dalmacije na kontinent, a opasnost je između ostalog paljenje korova.

    - Moramo razmišljati o tome da požarnu sezonu ne trebamo definirati samo od, 1. lipnja do 1. listopada, to definitivno trebamo revidirati - rekla je.

    Hrvoje Pauković iz Hrvatskog ureda za osiguranje rekao je da još teško zbrojiti štete za ovu godinu, ali da ih ima. 

    - Ono što možemo konstatirati je da premijska razina nije adekvatna. Nedovoljna je penetracija osiguranja, nedovoljno se koristi institucija osiguranja, nama je apsolutno cilj ukazati na nužnost većeg broja sklopljenih polica osiguranja kako bi se te štete što je više moguće smanjile - rekao je Pauković.

  • 13.15

    Treća panel-diskusija je "Kako osigurati poljoprivrednu proizvodnju u uvjetima klimatskih promjena". Ivana Tomašević, agrometeorologinja DHMZ-a, rekla je da svi već znamo da nam klima postaje sve toplija.

    - Zabrinjavajuće je da smo u ovom stoljeću imali samo jednu godinu, 2005., koja je bila u razini višegodišnjih prosjeka. Sve ostale su bile više od prosjeka, vrlo tople, a imali smo i pet ekstremno toplih - rekla je Tomašević. Ne smije nas iznenaditi u budućnosti ni jedna ekstremno hladna godina, kakvu u Hrvatskoj nismo imali već 77 godina, dodala je.

    Poljoprivrednik Marijo Puškarić rekao je da su se klimatske okolnosti promijenile te da je nekad sjetva kukuruza prije bila zadnjih dana travnja ili početkom svibnja, a danas početkom travnja. Poljoprivrednik Marijan Balić rekao je da su se prilagodili klimatskim promjenama sjetvom ili sadnjom jesenskih kultura.

  • 13.05

    Jelić je rekao da su zatekli izuzetno komplicirane procedure i pravilnike gdje su se poduzetnici odbijali zbog otvorenih kuverti.

    - Potrošili smo godinu dana da te procedure smanjimo - rekao je Jelić. Dodao je da će do kraja ove godine sve projekte ugovarati u roku od 90 dana.

    Vrbanec je rekao da nikad diše novca nije bilo na raspolaganju te bi se propustila jako lijepa prilika ako se taj novac ne iskoristi.

    Zagreb: Konferencija Večernjeg lista Hrvatska kakvu trebamo - poljoprivreda za 21. stoljeće | Autor : Marko Lukunić i Davor Javorović/PIXSELL Foto: Marko Lukunić i Davor Javorović/PIXSELL

    Jelić je rekao da se naježi kad čuje riječ uhljeb jer zna koliko njegovi ljudi rade da bi plasirali novac na teren.

    Periškić je rekao kako je cilj proizvođačke organizacije organizirati tržište kako proizvođači ne bi trebali voditi brigu o tome.

    - Nama je cilj da proizvođačka organizacija bude produžena ruka politike na terenu, ali u primarnom sektoru, a ne kao LAG-ovi u plasiranju novca - rekao je Periškić.

  • 12.40

    Jelić je naglasio kako trebamo povećati konkurentnost poljoprivrede.

    - Ulaganje u nove tehnologije je sve - rekao je Jelić, dodajući da je aktualna tema u njihovom ministarstvu širokopojasni internet.

    Vjeran Vrbanec, predsjednik uprave HAMAG BICRO-a, rekao je da garantiraju za poduzetnika da će vratiti kredit te tako omogućuju svakom poduzetniku da ima bitno lakši pristup financiranju poduzetničkih aktivnosti.

    - Mi smo dužni poduzimati puno veće rizike nego banke - rekao je Vrbanec.

    Ivan Čupić, upravitelj LAG-a (Lokalna akcijska grupa) Laura, rekao je da su se procedure pojednostavnile.

    - To stvarno moramo reći da ide na bolje. To je za nas najveći detalj, što se prije čekalo godinu- dvije dana, sada se smanjilo na 42, odnosno 60 dana - rekao je Čupić. Dodao je da kreću s natječajem za male poljoprivrednike, što je područje na kojem se pokazao najveći interes.

    Dario Periškić, jedan od osnivača proizvođačke organizacije (proizvođača svinja) i njezin budući upravitelj, rekao da je da sada imaju 35 članova te da su brojke za 20 posto veće u odnosu na početak djelovanja. Organizacija se prijavila na mjeru 9 te planiraju u skoroj budućnosti prijave i na ostale natječaje gdje bi uspjeli doći "od polja do stola".

  • 12.20

    Drugi panel je "EU fondovi u službi hrvatskog poljoprivrednika". Ugovorenost sada jest puno bolja i u zlatnoj smo sredini, ali trebamo još bolji i na tome radimo zadnjih godinu dana, rekao je Dragan Jelić, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU.

    Pomoćnik ministra poljoprivrede Krešimir Ivančić rekao je da činjenicu da smo podbacili u proizvodnji ne možemo dovoditi u izravnu vezu s fondovima EU.

    - Ono što izuzetno zadovoljava da smo ove godine uspjeli ugovoriti preko milijardu kuna projekata koji su stajali dvije godine - rekao je Ivančić. Ovakvim tempom vjerojatno ćemo i prije 2020. u potpunosti ugovoriti sredstva programa ruralnog razvoja, dodao je.

  • 11.50

    Tolušić je rekao da janjetina s Cresa nije kao s Novog Zelanda, nitko se neće otrovati od ove s Novog Zelanda, ali je naša bolja i nudi drugačiji doživljaj.

    - Ali činjenica je da moramo podići količine i konkurentnost. Bez obzira na kvalitetu neće netko taj krumpir s Unija plaćati 20 kuna - rekao je Tolušić.

    Pucar je rekao da imamo privilegiju da hrana kod nas još ima okus, miris i boju te da ne zadovoljava samo naše fiziološke potrebe, što oduševljava strance.

    Zagreb: Konferencija Večernjeg lista Hrvatska kakvu trebamo - poljoprivreda za 21. stoljeće | Autor : Goran Stanzl/PIXSELL Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

    Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Požeško-slavonske županije i upravitelj Zadruge Domaće blago, javio se iz publike i rekao da mu to sve izgleda bajkovito. Kaže da u Slavoniji i Baranji ima dosta proizvođača, ali nema dosta preradbenih kapaciteta.

    - Znate li tko od seljaka može dobiti kredit u HBOR-u? Gotovo nitko - rekao je Dukić, dodajući da svaki seljak kod nas zna izračunati ekonomsku računicu te da ga bole priče da naši seljaci žive kao lordovi. Hrvatsko selo se izrabilo i nema se više što izrabiti, smatra.

    - I ja ću svoju djecu poslati van, ne želim da postanu robovi - rekao je Dukić.

    Tolušić je odgovorio da nam svugdje nedostaje poljoprivrednih kapaciteta.

    - Da imam čarobni štapić, promijenio bih sve prvi dan kad sam došao. Radimo na tome koliko možemo. Ulažemo kroz program ruralnog razvoja novca koliko možemo. Kredit u HBOR-u mogu dobiti oni koji su solventni, vi niste solventni, to je vaš problem - rekao je Tolušić. Dodao je da smatra da se od poljoprivrede sigurno može dobro živjeti - teško, ali dobro. Rekao je da se ne treba vraćati onima koji ne plaćaju dobavljačima.

    - Nemojte im se vraćati. Što prodajete takvima? - upitao se Tolušić.

  • 11.30

    Zašto hrvatski seljak zazire od udruživanja?

    - Vjerojatno su imali loša iskustva u zadnjih 20-25 godina - odgovorio je Velicki.

    Pucar je rekao da se zadnjih pet godina drastično promijenio pristup poljoprivredi prema stavu da se od nje može živjeti.

    - Do jučer je to bila socijalna kategorija. Tehnologija i znanje je nešto što vas čini konkurentnim - rekao je Pucar.

    Pucar je rekao da ne žele samo da turisti kod nas, kao u pjesmi Hladnog piva Zimmer Frei, kupe Vegetu, već da naši proizvodi na tržištima srednje i zapadne Europe budu prisutni svih 12 mjeseci.

  • 11.20

    Nikola Velicki iz voćarske tvrtke RABO rekao je da je znanje nužno. Pohvalio je Ministarstvo rekavši da vide pomake i konkretne stvari, a ne samo priču. Velicki je rekao kako je Hrvatska malo i nesređeno tržište pa su si kao glavni target postavili izvoz.

    Mijo Pranjić, pobjednik izbora najboljeg OPG-a Zlata vrijedan 2017., rekao je da je kao i u svakom poslu najpotrebnije znanje i volja za poslom.

    - Postepeno, polako, i usvajanje novih tehnologija - rekao je Pranjić, koji se bavi mljekarstvom. 

  • 11.10

    Član uprave Jadranke Goran Filipović otkrio je kako ta turistička tvrtka surađuje s lokalnim OPG-ovima, ističući kako je situacija teža na otocima.

    - OPG-ovi nisu organizirani, nema nekih institucija kao neka zadruga i slično koje bi objedinjavale te proizvode jer je logistika često glavni izazov - rekao je Filipović. Govoreći o vrijednosti autohtonih proizvoda u turizmu Filipović je naveo kako se na sajmovima zadnjih godina puno priča o hrani i vinu.

    - Ako čovjek to prepozna, ako zna da je to ubrano ujutro i da on to jede, zbog toga se on vraća - rekao je Filipović.

  • 11.05

    Prva od tri panel-diskusije je "Kratki lanci opskrbe i lokalne robne marke". Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić rekao je da mu je suludo da po njegovom dolasku u ministarstvu nije bilo strategije u ikojem segmentu.

    - Radimo strateški dokument, ne želimo raditi nešto što će biti mrtvo slovo na papiru - rekao je Tolušić, dodajući da danas imamo hrpu zakona koje ne provodimo. Rekao je da možemo napraviti velike iskorake na polju fondova EU.

    - Novo financijsko razdoblje 2021./27. može do kraja trasirati put kojim moramo ići - rekao je Tolušić.

    Predsjednik uprave Podravke Marin Pucar rekao je da je Podravka jedna od rijetkih prehrambenih industrija koja ostvaruje vanjskotrgovinski suficit.

    - Bez znanja i tehnologije ne možete biti konkurentni - rekao je Pucar.

    Odgovarajući na pitanje imaju li dovoljno paprike iz domaće proizvodnje za proizvodnju ajvara rekao je da nije istina da je domaća paprika skuplja od uvoza.

    - Podravka je jedina kompanija u Hrvatskoj i regiji koja ima svoje sorte paprike registrirane u EU - rekao je Pucar, dodajući da to rade kako bi vertikalno integrirali poljoprivredu.

  • 10.50

    Matija Žulj, osnivač i vlasnik Agrivija, održao je izlaganje o tome koliko su važne nove tehnologije za poljoprivredu i podizanje konkurentnosti. Poručio je da poljoprivredom možemo konkurirati u svijetu.

    Žulj je rekao da mindset koji poljoprivrednici imaju mora sadržavati tri stvari: održivost, da razumiju da je poljoprivreda i biznis, ne samo proizvodnja hrane, te da tehnologija nije nešto što će otežati stvari, da nemaju strah od nje.

    Zagreb: Konferencija Večernjeg lista Hrvatska kakvu trebamo - poljoprivreda za 21. stoljeće | Autor : Marko Lukunić i Davor Javorović/PIXSELL Foto: Marko Lukunić i Davor Javorović/PIXSELL

    - Puno mojih kolega iz korporativnog svijeta mi danas zavidi, žele se vratiti, žele ulagati u poljoprivredu - rekao je Žulj.

    Rekao je kako i kod nas već puno poljoprivrednika koriste traktore koji sami voze. Žulj je naglasio i važnost dronova, koji omogućuju bolju rezoluciju od satelita kod snimanja zemljišta. Agrivi pokušava ponuditi poljoprivrednicima upravljanje na jednom mjestu i tako olakšati korištenje tehnologije.

    - Uz pomoć tehnologije možemo na vrijeme reagirati. Tehnologija služi kao podrška, a ne nešto što je teško - rekao je Žulj.

    Odbacio je predrasudu da samo mladi koriste tehnologiju te istaknuo da profesionalni poljoprivrednik koristi tehnologiju bez obzira na godine. Dodao je da su 25 posto njihovih korisnika žene.

  • 10.35

    Pomoćnik ministra Tolušića za fondove EU Krešimir Ivančić rekao je da poljoprivreda jest tradicionalna te da od toga ne treba bježati.

    - Treba potaknuti ljude tako da razmišljaju da je poljoprivreda stvarno časno zanimanje - rekao je Ivančić.

    Što se znanja tiče, moramo krenuti od škole, čak i od vrtića, naglasio je.

    Ivančić je rekao da se modernizacija neće postići samo kupnjom novog traktora, već se treba pobrinuti da se taj traktor koristi na pravi način. Naglasio je i važnost suradnje i transfera, domaće i međunarodne.

    Zagreb: Konferencija Večernjeg lista Hrvatska kakvu trebamo - poljoprivreda za 21. stoljeće | Autor : Marko Lukunić i Davor Javorović/PIXSELL Foto: Marko Lukunić i Davor Javorović/PIXSELL

  • 10.25

    Da bi se osiguralo poželjan prostor a život i rad na selu treba osigurati osnovnu javnu infrastrukturu, povećati dostupnost i brzinu širokopojasnog interneta te omogućiti razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na selu, istaknuo je Tolušić, dodajući da se za to može iskoristiti novac EU koji treba potrošiti pametno.

    Poljoprivreda za 21. stoljeće je poljoprivreda kao izbor, a ne teret, zaključio je Tolušić.

    - Ne znam jesu li vama govorili kad ste bili mali: "Sine, moraš učiti, ako ne učiš, ići ćeš raditi na polje". Volio bih da se kaže "Sine, ako budeš učio, ići ćeš raditi na polje". To je prava izreka, na tome moramo raditi i stremiti - rekao je Tolušić.

    Zagreb: Konferencija Večernjeg lista Hrvatska kakvu trebamo - poljoprivreda za 21. stoljeće | Autor : Marko Lukunić i Davor Javorović/PIXSELL Foto: Marko Lukunić i Davor Javorović/PIXSELL

  • 10.20

    Kako osigurati dovoljnu količinu hrane? Prije svega povećanjem količine navodnjavanih površina, ističe Tolušić. Tijekom iduće godine uspostavit će zakonski okvir koji će riješiti sve probleme pri izdavanju dozvola, najavio je. Treba povećati i količinu korištenog poljoprivrednog zemljišta, u čemu pomažu i satelitske snimke.

    Tolušić se osvrnuo i na klimatske promjene.

    - Ne treba biti Zoran Vakula da shvatimo da klimatske promjene rade probleme iz dana u dan. Samo ćemo pobrojati ove godine: požar, suša, poplava, tuča, mraz - rekao je Tolušić. Istaknuo je važnost osiguranja usjeva kako bi se oduprlo negativnim posljedicama klimatskih promjena.

  • 10.14

    Tolušić je rekao da 2017. želimo poljoprivredu koja je samodostatna, konkurentna, pametna i održiva.

    - Želimo poljoprivredu u prostoru u kojem je poželjno živjeti - poručio je.

  • 10.10

    Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji uvodno drži tematsko izlaganje o izazovima hrvatske poljoprivrede, zahvalio se Večernjem listu što stavlja ovakve teme na stol. Naglasio je da su poljoprivreda i ruralni prostor neodvojivo vezani te da je pravo pitanje koje trebamo postaviti: Kakvu poljoprivredu i ruralni prostor u Hrvatskoj želimo? Istaknuo je niz nedostataka naše poljoprivrede.

    - U zadnjih 30-ak godina prva stvar koju nismo riješili je poljoprivredno zemljište - rekao je Tolušić, a kao druge nedostatke istaknuo je i nepostojeće poduzetništvo u poljoprivredi, nisku konkurentnost, slabu educiranost proizvođača, lošu dobnu strukturu i depopulaciju ruralnih područja.

    - Još uvijek ta poljoprivreda nije naš izbor nego nešto, ja bih rekao, na što nas netko natjera - rekao je Tolušić govoreći o niskoj popunjenosti poljoprivrednih škola.

    Ministarstvo poljoprivrede u zadnjih je godinu dana kako bi se situacija popravila, naveo je Tolušić, uvelo učinkovitiji rad uprava i agencija, predložilo novi pravni i gospodarski okvir, osiguralo dostupnost novca iz EU, uredilo zakup i prodaju zemljišta, uvelo kratke lance opskrbe i promoviralo domaće proizvode i sprječavalo nepoštene trgovačke i otkupljivačke prakse. S 1. siječnjom 2018. svi natječaji bit će po novim bržim i jednostavnijim procedurama, istaknuo je Tolušić. Tolušić je također poručio da je obveza javnih institucija da daju prednost onim proizvodima koji dolaze iz njihove neposredne sredine, naglasivši da je takav način dopušten u svim državama EU.

  • 9.55

    Plenković je rekao da Vlada čini sve da europski novac bude dostupniji, usmjeren na razvoj hrvatskog sela, te da žele da se smanje sve administrativne prepreke, da se skrate rokovi... Istaknuo je i niz mjera koje je Vlada donijela kako bi pomogla poljoprivrednicima.

    - Želimo poticati okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta - rekao je Plenković.

    Naglasio je da pripremaju i Zakon o OPG-u.

    - Naš je cilj motivirati članove OPG-a da ostanu na područjima na kojima žive i rade - rekao je Plenković. Osudio je pojavu nepoštenih trgovačkih praksi, koje, kaže, nastoje smanjiti jer su brojni proizvođači od takvih praksi imali izrazite štete. Plenković je na kraju zaželio uspjeh u radu ove, kako je rekao, vrlo kvalitetno pripremljene konferencije.

  • 9.50

  • 9.45

    Premijer Andrej Plenković naglasio je kako je poljoprivreda jedna od ključnih tema hrvatskog gospodarstva i politike. U sedmogodišnjem aktualnom okviru europskog proračuna 36 posto sredstava alocirano je za poljoprivredu, to je 408 milijardi eura koji se redistribuiraju među države članice, istaknuo je.

    - Puno je izazova s kojima se naši poljoprivrednici suočavaju, bilo da je riječ o nedostatku zemljišta, bilo elementarnim nepogodama - rekao je Plenković, naglašavajući da niska otkupna cijena ne garantira održivost poljoprivrede, posebno ističući mljekare.

    Zagreb: Konferencija Večernjeg lista Hrvatska kakvu trebamo - poljoprivreda za 21. stoljeće | Autor : Marko Lukunić i Davor Javorović/PIXSELL Foto: Marko Lukunić i Davor Javorović/PIXSELL

    - Hrvatska ima sve preduvjete za poljoprivrednu proizvodnju. Najvažnije, imamo radišne vrijedne ljude koji žive na selu i proizvode hranu. I vole ono što rade. Zato je ključ kako da ove uložene milijarde kuna poticaja dovedu do povećanje proizvodnje - rekao je Plenković, dodajući da nećemo biti zadovoljni dok ne preokrenemo trend pada poljoprivredne proizvodnje.

  • 9.40

    Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić rekao je da su s početkom ovog projekta u ožujku pokušali ponuditi deset vizija bolje Hrvatske.

    - Nakon prve konferencije zaključili smo da moramo pokušati dati još čitav niz odgovora i odlučili smo se da krenemo s tematskim konferencijama - rekao je Klarić. Naglasio je da naš turizam mora pronaći poveznicu sa zelenom Hrvatskom.

    Zagreb: Konferencija Večernjeg lista Hrvatska kakvu trebamo - poljoprivreda za 21. stoljeće | Autor : Marko Lukunić i Davor Javorović/PIXSELL Foto: Marko Lukunić i Davor Javorović/PIXSELL

    - Mi smo članica EU, danas moramo znati prepoznati i iskoristiti ono što nam EU pruža - rekao je Klarić.

    - Biti poljoprivrednik u 21. stoljeću nije isto kao biti poljoprivrednik kakvi su bili moji djed i baka, ili moj otac prije nekoliko godina - naglasio je.

  • 9.05

  • 9.05

    Nakon uvodnih izlaganja uslijedit će tri panela o povezivanju poljoprivrede i turizma (kako povezati OPG-ove s prehrambenom industrijom i turizmom), koliko su fondovi EU važni za modernizaciju i podizanje konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednika te kako osigurati poljoprivrednu proizvodnju u uvjetima klimatskih promjena.     

  • 9.00

    Večernji list nastavlja svoj serijal konferencija “Hrvatska kakvu trebamo” s namjerom da otvori ključne teme te postavi smjernice budućnosti Hrvatske. Današnja konferencija kojoj će nazočiti i predsjednik Vlade Andrej Plenković u zagrebačkom hotelu Esplanade trajat će od 9.30 do 14 sati, a posvećena je “Poljoprivredi za 21. stoljeće”. Kroz tri uvodna tematska izlaganja, koja će održati ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, njegov pomoćnik za fondove EU Krešimir Ivančić te Matija Žulj, osnivač i vlasnik uspješne poljoprivredne startup tvrtke Agrivi, želimo progovoriti o tome koji su izazovi hrvatske poljoprivrede (uvodno predavanje ministar Tolušić), kako modernizirati poljoprivredu novcem iz fondova EU (pomoćnik ministra Krešimir Ivančić) te koliko su važne nove tehnologije za poljoprivredu i podizanje konkurentnosti (Matija Žulj, Agrivi).

Popularni
  • Popularni
  • Od najstarijeg
  • Od najnovijeg
Komentari 40
Osvježi
  • Spezispezi:

    Dovoljno je napraviti jedan mali potez, pa domaći proizvodi krenuti 100% bolje, pa i više od toga. Uvedite propis da svaki trgovac u državi mora VELIKIM slovima napisati porijeklo hrane i pića i to strogo kontrolirajte, pa ćete vidjeti hoće ... prikaži još! li Slavonija plakati ikada više !!!

    12:24 04. 10. 2017.
  • stefj:

    Daleko smo mi od moderne poljoprivrede, a po strukturi se niti ne možemo mjeriti s velikim proizvođačima. Imamo hrpu malim proizvođača, rascjepkana zemljišta, visoke kamate, netransparentne poticaje itd... Volimo se pozivati na Dansku, a da se prepiše 10% zakona iz ... prikaži još! Danske nastupila bi revolucija, naročito ono gdje zemljište može naslijediti samo jedan nasljednik ili uredbe kojima se ide na okrupnjavanje zemljišta. Pa tamo je broj "malih gospodarstvava" prepolovljen u zadnjih 20-tak godina i nisu uopće mala... Isto tako, hvalimo se nekakvom eko, bio, zelenom i sl. proizvodnjom, a ne držimo se pravila. A usporedbom s takvima vani - da li je netko kod nas spreman kokošje jaje platiti 4-5 €? Da li je spreman platiti piceka 3 puta više ili pajceka 4 puta ako ima zelenu točkicu?... Puno toga se tu priča, a jako malo toga argumentira i analizira...

    10:22 04. 10. 2017.
  • Manu@:

    Nema te poljoprivrede u svijetu koja može othraniti 220 000 uhljebljenika šukerovskog apetita.

    3 09:52 04. 10. 2017.
    • nekakav:

      a koga to kod nas interesira poljoprivreda?! pod bio proizvodima prodaje se roba iz dućana, puna pesticida i ostalih zaštitnih sredstava. nema kontrole, a ni morala kod nas. što se mi zavaravamo, da će naš čovjek platiti kilu 'bio' mrkve ... prikaži još! 40 kuna, a dobije tu istu za par kuna? bilo na placu, bilo u 'specijaliziranim trgovinama bio hrane'. nema neke razlike između organskog i konvencionalnog uzgoja ni biljaka ni životinja. svi smo isti, kupujemo najjeftinije što možemo. ovo što je skupo, ionak znamo da se radi o prevari. da bi zbilja olakšali život poljoprivredi, trebalo bi pdv na polj. strojeve imati skoro pa nulu, nikakvih carina, trošarina, poreza. za one koje smetaju traktori od 300 i više konja, koji koštaju milijun i pol kuna, obavijest, da sa tim i takvim traktorom napraviš daleko više nego sa par manjih. suprotno misle samo oni koji nikad kravi nisu dali balu sijena ni kantu vode, istovarili jedna kola kukuruza il pšenice. a baš se takvi javljaju. govorimo o poljoprivredi, ne poslu nakon što dođemo doma 'sa posla'. svi bi htjeli hraniti se zdravo, al nitko ne bi radio to, jer se 'ne isplati'. super, slovencima, mađarima ,se isplati. sa manje poticaja, oni imaju dvostruko veće prinose kukuruza po hektaru. isto je se pčelarima. kakva je razlika između muzne krave, svinje, ili pak pčele? nikakva. jednu toviš krmivom, smjesom puno soli, pa pije više vode, da bi dobili više mlijeka ili mesa, a drugu tovariš sa šećerom, da bi dobili više meda.

      1 10:39 04. 10. 2017.
      • bljak007:

        Opet ćete nagovarat da se kreditima zaduži slavonski seljak, pa kad krene s poslom odmah ga onemogućiti, a krediti će mu ostati.

        1 09:57 04. 10. 2017.
        • vlamaar:

          Zasto se onda Slavonija iseljava, zasto se gase mljekarske farme? Dosta vise konstatacija, zasucite, konacno rukave i ne laprdajte vise!

          2 09:50 04. 10. 2017.
          • Pusa.Kesedzija:

            Evo ovaj otkrio Ameriku. Sve mi to znamo ali znamo da ste uništili domaću poljoprivredu i seljaka.

            09:55 04. 10. 2017.
          • IvanHery:

            Kako je dobra ta topla voda....

            10:02 04. 10. 2017.
          • gunny01:

            Kako sere...

            10:00 04. 10. 2017.
          • Čitatelj300:

            Koje floskule i prodavanje magle! Gdje su rezultati??? 3 godine ste obećavali povećanje plaća pa ste ih podigli za 50 kuna!!! 7 eura - Sramota!!! Pozdrav iz Njemačke

            10:17 04. 10. 2017.
          • pritiskovic:

            "Hrvatska ima sve preduvjete za poljoprivrednu proizvodnju".... konačno da se netko pojavi sa takvom sjajnom vizijom!

            10:12 04. 10. 2017.
          • Lazov:

            Sad je na redu seljak da uleti u velike kredite. Zavrsnica zna se. Drzava uzima zemlju, saljaku ostaje dug. Politicari dalje u hotelu na veceri i smisljaju ko je sljedeci. A da, šumari u Gorskom Kotaru. Boze ima li i ... prikaži još! malo pravde u toj HR. Pljuccc.

            11:10 04. 10. 2017.
          • Udruga_obrisanih:

            uz tolike neporebne uhljebe koji ne rade ništa uz poštapalicu "trebalo bi" nema van iz te kaljuže

            19:28 04. 10. 2017.
          • Deleted user:

            Sve bi trebalo biti jeftinije iz Hrvatske, no davanja za sve, od struje, vode, sjemena, gnoiva, ma zraka kak se ono veli opterećeno je silnim nametima, porezima, prirezima, tako je interes stranog veći od domaćeg! Neka mi netko odgovori tko ... prikaži još! zarađuje recimo 1200% nakruhu, ako je kila pšenice 0,9 kn? Prodaja je 14 KN za kilogram koliko toliko normalnog kruha? Kome je u interesu uništiti "Hrvatsko"? Najveći uzrok su interesi pojedinaca visoko u hijerarhijskoj ljestvici kojima se pogoduje, drugo je svakako Pre pre skupa Država! Pa na proračunu je dva milijuna ljudi? Tko će to nahraniti? Sramotno je da se kazni zbog odlaska u penziju čovjek koji ima 38 godina staža, a bolestan je i ne može više raditi? S druge strane imamo ljude sa niti 5 godina staža, lažni invalid rata i već parazitira 25 godina na Proračunu?

            11:20 04. 10. 2017.
          • Lazov:

            E tako Plenkovicu. Za turizam nismo, za proizvodnju nismo, za trgovinu nismo. Al za zemlju, jesteeeeeeee. Seljaci. To je Hrvatskaaaaaaa

            10:15 04. 10. 2017.
          • Tolence:

            Opet mu Tolušić maglu prodaje. E moj Plenki ja mislio da si ti pametniji.

            09:54 04. 10. 2017.
          • MaliMirko:

            Mi cemo sve napraviti, svjesni smo si situacije itd. Sve u svemu, blablabla, trkelj, trkelj trkeljamo svi skupa.

            10:26 04. 10. 2017.
          • sidhara:

            Kojih fondova EU? Fondovi ne padaju s neba, u fondove ulijevaju bogate zemlje svoje novce, a sada kada Britanija izidje iz EU, fondovi ce naglo presusiti, posto je Francuska prisiljena na mjere stednje, a Italija davno na koljenima, tako da ... prikaži još! nece imati vise tko ulijevati te puste milione u EU fondove. Nece Njemacka sama uzdravati sve te siromahe po Srednjoj i Istocnoj Europi. Poljaci su to vec shvatili, zato se i ogradjuju sada kada su izmuzli svima novce, oni su preko 60 miliardi eura isisali bogatim zemljama i iskrcali svu svoju nezaposlenu bijedu u zapadnu Europu. Oni su pokrenuli cak i tuzbu protiv Njemacke za odstetu iz 2.svjetskog rata sada, mastaju da pozoblju jos koju miliardu ovima prije no sto se raspadnu. Poljaci su pokvarenjaci kao i sve te zabokrecine po Istocnoj Europi, sto nikakav doprinos ne daju Europskoj uniji, nego samo iskoristavaju tudje zemlje i narode. Takvi su i kradezevci, tijekom citave godine se kolju, nista ne rade, samo proganjaju gradjane iz zemlje, a ovamo mastaju kako da pokradu tudjim zemljama novce, da im tudji narodi udrzaju drzavu i narod. Lopovi, samo radi toga treba razvaliti tu Europsku uniji, da se ovi cigani ne izivljavaju nad svojim i nad tudjim narodima.

            09:55 04. 10. 2017.
          • jurajuric116:

            gluposti. prvo kaj treba napraviti je izmjena zakona o plačama. tvrtke koje posluju s dobiti treba prisiliti da dio dobiti izdvajaju za povečanje plača. ima korporacija koje zarađuju miljarde kuna i nose ih u njemačku. e onda dok tu krenu ... prikaži još! plače prema gore lančano dolazi do veče potrošnje i rasta plača u svim sektorima. je sirovo, ali puno tih robovlasnika plača minimalac, a dobit mjere u miljardama. e tu je problem. telekomi, banke, osiguranja, strani trgovački lanci. za 5 godina riješen problem standarda.

            10:18 04. 10. 2017.
          • sidhara:

            Necete lopovi dobiti nase novce, iz bogatih zapadnih zemljama, sto porezni obveznici ulijevaju u EU fondove, dok se vi koljete i huskate ustase na gradjane tijekom citave godine, i nista ne radite lopovi kradezevi. Motiku u sake, olosi, i zaradjivati ... prikaži još! vlastitim snagama, a ne samo mastati kako opljackati tudje zemlje i narode. Pogledajte vi ljudi te razbojnike, sada kada su opljackali svoju zemlju, sada mastaju kako i nas ovamo na Zapadu svesti na prosjacki stap da i mi ostanemo bez svojih mirovima, sto smo radili citav zivot, da budemo mizerna bijeda tako kao i oni. Mars lopine pokvarene, hush u stalu gdje vam je i mjesto, lopovi!!

            1 10:25 04. 10. 2017.
            • Lazov:

              Povecanja proizvodnje. A seljacim do smanjenja cjinna. Pa dokle vise lopova. Hoce li taj HR narod vise na ulice. Nema kraju lopovluka. Do 2020 HR nece vise ni Kune da pisjeduje. Totalni bankrot

              11:06 04. 10. 2017.
            • than:

              Najbolje mi u svemu tome, a ujedno i najzalosnije, je to sto su im usta puna samodostatne poljoprivrede. I to svima od 90tih da bi iz godine u godinu manje proizvodili. Da nema uvozne hrane mi bi umirali od gladi. ... prikaži još! Kao neka pustinjska zemlja. Zelenilo, a zapravo su napravili pustinju. Gori su od elementarne nepogode...

              11:49 04. 10. 2017.
            • Vito:

              Hrvatska kakvu trebamo 'Seljaci ne mogu dobiti kredit u HBOR-u!' Tolušić: Mogu ako su solventni ::::::::::::: Ovaj je stvarno moz govno solventan __ Koliko danas hrvatskih poljoprivrednika treba pomoć od HBOR-a, a da mogu podmiriti svoje kredite bez novih zaduživanja??? ... prikaži još!? __ Više niti "agrokor" nije solventan, a vlasnik je ogromnih poljoprivrdenih "dobara".

              14:25 04. 10. 2017.
            • messerschmidt:

              Baš me zanima tko je od njih probao janjetinu s Novog Zelanda da može usporediti?

              12:35 04. 10. 2017.
            • !zagreb!:

              Koji nepotreban susret. Valjda samo kako bi se najeli. O ovome trebaju raspravljati Nijemci i sto odluče neka nam priopće sto raditi.

              15:26 04. 10. 2017.
            • Draš:

              Taj se nije hladne vode napio,tvoje sranje nije dobro ni za zemlju pognojiti.

              11:15 04. 10. 2017.
            • Abendblatt:

              Molim Tolusica da objasni kakav je to posebni dozivljaj, da je janjetina sa Cresa Bolja od one sa N. Zelanda, ? kao ministar morao bi znati ocemu govori.

              13:14 04. 10. 2017.
            • Oberstleutnant:

              internet bojovnici.

              11:16 04. 10. 2017.
            • dosadno:

              Trebalo bi otvoriti kladionicu s jednim pitanjem: da li će svi ovi, tako pametni i elokventni, dati ijedan KONKRETAN prijedlog/rješenje s konkretnim rokom izvršenja? Ijedan! Ili ćemo slušati uobičajena trkeljanja o povezivanju zelene i plave Hrvatske?

              11:46 04. 10. 2017.
            • nekakav:

              a koga to kod nas interesira poljoprivreda?! pod bio proizvodima prodaje se roba iz dućana, puna pesticida i ostalih zaštitnih sredstava. nema kontrole, a ni morala kod nas. što se mi zavaravamo, da će naš čovjek platiti kilu 'bio' mrkve ... prikaži još! 40 kuna, a dobije tu istu za par kuna? bilo na placu, bilo u 'specijaliziranim trgovinama bio hrane'. nema neke razlike između organskog i konvencionalnog uzgoja ni biljaka ni životinja. svi smo isti, kupujemo najjeftinije što možemo. ovo što je skupo, ionak znamo da se radi o prevari. da bi zbilja olakšali život poljoprivredi, trebalo bi pdv na polj. strojeve imati skoro pa nulu, nikakvih carina, trošarina, poreza. za one koje smetaju traktori od 300 i više konja, koji koštaju milijun i pol kuna, obavijest, da sa tim i takvim traktorom napraviš daleko više nego sa par manjih. suprotno misle samo oni koji nikad kravi nisu dali balu sijena ni kantu vode, istovarili jedna kola kukuruza il pšenice. a baš se takvi javljaju. govorimo o poljoprivredi, ne poslu nakon što dođemo doma 'sa posla'. svi bi htjeli hraniti se zdravo, al nitko ne bi radio to, jer se 'ne isplati'. super, slovencima, mađarima ,se isplati. sa manje poticaja, oni imaju dvostruko veće prinose kukuruza po hektaru. isto je se pčelarima. kakva je razlika između muzne krave, svinje, ili pak pčele? nikakva. jednu toviš krmivom, smjesom puno soli, pa pije više vode, da bi dobili više mlijeka ili mesa, a drugu tovariš sa šećerom, da bi dobili više meda.

              2 10:39 04. 10. 2017.
              • *ukoliko ste korisnika blokirali, njegovi komentari neće biti prikazani

              Recite što mislite!

              Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.