U povodu prijedloga novog Ovršnog zakona i drugih aktualnih tema razgovarali smo s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem. Očito je da je Vladi jako važan Ovršni zakon. Živi zid afirmirao se na ovrhama koje su sada u središtu interesa svih stranaka.
To je četvrti korak Vlade u rješavanja problema ovrha?
Novim Ovršnim zakonom znatno se smanjuju troškovi ovrhe, pojednostavljuje se postupak i uvodi načelo kontradiktornosti postupka na korist ovršenika, a uvodimo i sudsku nadležnost. Ova je Vlada od početka svog mandata privržena pronalasku rješenja za blokirane sugrađane. Podsjetit ću, 2017. proveli smo izmjene Ovršnog zakona kojima smo uveli dosta važne mjere za zaštitu dostojanstva najugroženijih sugrađana tako da nema ovrhe na jedinoj nekretnini niti se ona može prodavati za dug manji od 20.000 kn glavnice.
Zatim, ostane li netko bez nekretnine, država se 18 mjeseci skrbi o njemu te mu plaća zakupninu. Povećali smo i neovršivi dio plaće i mirovine. Premijer Plenković zatražio je da zakonskim paketom potaknemo rješavanje problema insolventnosti sugrađana čiji su računi dulje blokirani. Stoga smo pripremili tri zakona usmjerena na rješavanje pitanja blokiranih. Dva iz resora Ministarstva financija – otpis duga do 10.000 kuna i, ako je blokada dulje od tri godine bila neuspješna, tada se automatski vršila deblokada. I sada je na snazi i zakon iz domene Ministarstva pravosuđa koji se odnosi na jednostavni stečaj potrošača koji su dulje od tri godine dužni do 20.000 kuna glavnice, kojih je oko 83 ili 84 tisuće na sudovima. Rezultati su mjerljivi, odblokirano je 66.000 građana, a iznos blokada smanjen je s 43 milijarde na 16 milijardi kuna, odnosno 21 milijardu s kamatama.
Žale li se vjerovnici, to su uglavnom telekomunikacijske tvrtke.
Da, najviše. Imali su mogućnost podnijeti prigovor na očitovanje potrošača o imovini iz koje se može podmiriti dug. Ti su predmeti od lipnja na sudovima, dok su prije bili kod Fine koja je obavještavala sve osobe koje su udovoljavale uvjetima za pokretanje jednostavnog stečaja potrošača. Tridesetak tisuća ljudi uopće nije prihvatilo da idu u jednostavni stečaj i ostali su blokirani. To su uglavnom ljudi slabijeg imovnog stanja i tu nema prodaje nekretnine, već je jedino moguće namirenje duga na pokretninama.
Što je važno istaknuti kod novog Ovršnog zakona?
Važno je to da smo se uskladili s presudom Suda EU koji nam je zamjerao dvije stvari, da bilježnici nisu pravosudno tijelo, koje treba imati legitimitet za donošenje rješenja, i kontradiktornost. I to smo uklonili izmjenama ovih zakona. Ali jako mi je važno da kod vraćanja tih ovrha na sud ne proizvedemo nove zaostatke i neravnoteže. Izvješće o stanju sudbene vlasti u Hrvatskoj za prošlu godinu pokazuje da sada imamo najmanje neriješenih predmeta i zapravo najbrže postupanje. Ali ne bih htio da se vraćamo nazad kad sudovi nisu mogli zbog ovrhe rješavati parnične predmete.
Zbog toga javni bilježnici ostaju, ali kao povjerenici sudova.
Tako je, uporno tumačim da moraju ostati jer rade važan posao. Javni će bilježnik kao povjerenik suda kontaktirati dužnika kako bi ga izvijestio o prijedlogu za ovrhu jer nije plaćen neki račun za HRT-ovu pretplatu ili komunalnu naknadu i tražiti njegovo očitovanje. Ako dužnik tada podmiri dug, postupak se obustavlja. Druga je varijanta da se zaboravi očitovati ili se ne očituje, tada ide rješenje o ovrsi i tada se provodi ovršni postupak, gdje opet ima pravo prigovoriti. I treća je varijanta kad dužnik osporava dug, tada se ide u parnicu. I što je jako važno, sve to se odvija digitalnim putem. Ovrha mora biti brza i zbog vjerovnika, da što prije ostvari svoje potraživanje, ali mora biti najpogodnija za dužnika kako mu se ne bi nanosila nerazmjerna šteta.
To je u skladu i s presudom Europskog suda za ljudska prava u slučaju protiv RH gdje je rečeno da ne može kuća ići na bubanj zbog duga manjeg od vrijednost te nekretnine.
Tako je, zato se nekretnina ne može prodati za dug manji od 20.000 kuna, a po novome tu letvicu dižemo na 40.000 kuna glavnice.
Oporba već traži 50.000 kuna.
I o tome kroz dva čitanja u Saboru možemo razgovarati. S tim da smo proširili i spektar primanja izuzetih od ovrhe: božićnica, uskrsnica, regres, dnevnice, jubilarne naknade, naknade za korištenje vlastitog auta u službene svrhe...
Postoji li opasnost da se dio plaće u dogovoru poslodavca i ovršenika prikaže kao neko od tih primanja kako bi se uskratila ili umanjila mogućnost ovrhe?
Ne može jer smo kod nekih od tih primanja predvidjeli da to bude do visine porezno priznatog rashoda, odnosno to su primanja koja služe za pokriće troškova. Sindikat je tražio da se uvrste i otpremnine, ali smo odlučili da to nema takav karakter jer otpremnine znaju biti i visoke i ne bi bilo u redu da i to bude izuzeto od ovrhe.
Oporba će inzistirati na maksimiziranju pojedinih zahtjeva.
Ovo što sam čuo u javnoj raspravi, a dobili smo oko 400 primjedbi i kritika, nije nešto takve snage da bi bilo opravdano unijeti u prijedlog. Ali kroz dva saborska čitanja bit će još javne rasprave pa ćemo vidjeti. Recimo, govorilo se o redoslijedu naplate, da se prvo skida glavnica pa kamata i trošak, pa da se djelomično skida glavnica, a djelomično kamate, pa je bilo prijedloga da se reguliraju agencije za otkup potraživanja. Ali to su stvari koje ne spadaju u ovaj zakon. Nemam ništa protiv toga da se rad agencija regulira, ali to treba učiniti posebnim zakonom koji bi trebao predvidjeti registar ili način njihova rada jer ima prigovora da se dužnike maltretira. A što se tiče redoslijeda naplate, detaljno ćemo proučiti praksu zemalja EU jer postoje i direktive koje propisuju zaštitu efikasnog naplaćivanja potraživanja.
To je stvar Zakona o obveznim odnosima?
Da, s tim da baš i nema u primjeni naplate izvan postojećeg redoslijeda, osim u Njemačkoj po zakonu o potrošačkom kreditiranju, ali većina ima trošak, kamata pa glavnica. Ako vam četiri godine nisam vratio novac koji ste mi posudili, pretpostavka je da sam mogao stvoriti neku novu vrijednost tim novcem, dok ste vi četiri godine u šteti pa je predviđena zatezna kamata zapravo cijena tog novca. Sada je 7% za odnose među fizičkim osobama i 10% za pravne osobe. Ima i prijedloga da se zaustave kamate kad dosegnu glavnicu. Ali da bi kamate dosegnule glavnicu, do toga nama treba desetak godina, što je predugo razdoblje.
Kad očekujete da bi novi Ovršni zakon mogao stupiti na snagu?
Vjerujem da će biti donesen do kraja godine, tako da se može primjenjivati od početka 2020. Mi pripremamo digitalizaciju svih procesa i provodimo simulacije s konkretnim primjerima. Bilo je prigovora da po novom zakonu imamo više radnji, ali rekao sam i na Vladi da nemamo jer smo sačinili projekciju s “kućicama” koliko je radnji danas, a koliko će ih biti sutra. Očekujem i da će biti manje ovrha jer uvodimo postupak kontradiktornosti, kad se dužniku daje šansa da podmiri obvezu i da do ovrhe ne dođe. Bitna je novost i da dostava mora ići neposredno s povratnicom pa se ponavlja ako prva nije bila moguća, a zatim se ide na oglasnu ploču, s tim da se u poštanski sandučić stavlja obavijest o objavi na oglasnoj ploči.
Najvažnije, sve je bitno jeftinije.
Troškovi će biti fiksni i sa sudskom pristojbom neće prelaziti 350 kuna, a sada mogu doseći i 10.000 kn. Po novome zakonu fiksna naknada koju dijele javni bilježnici i Fina za dug do 5000 kn bila bi 200 kuna i 30 kuna sudske pristojbe, s tim da je 87% tražbina manje od 5000 kuna, dok bi iznad 5000 kuna troškovi bili 300 kuna plus 50 kn pristojbe. Ili, konkretno, za iznos duga od 2990 kn sada je trošak javnog bilježnika i odvjetnika ukupno 943,75 kn, a po novome bi bio ukupno 292,50 kn, 230 kn trošak javnog bilježnika, sudske pristojbe, banke i Fine, odvjetnički trošak ispunjavanja obrasca 50 kn i PDV, dok za potvrdu ovršnosti koja se automatski izdaje i vrši dostava i provedba više nema troška. I za dug od 5884 kn sada je trošak 2469 kn, a po novome bi bio 412,50 kn.
Od 1. rujna trebale bi stupiti na snagu iznimno važne izmjene Zakona o parničnom postupku. To je rijetko tako dobro prihvaćen prijedlog i iz oporbe, a Vlada je isto tako, što nije čest slučaj, usvojila amandmane na tragu prijedloga SDP-a i Mosta da se ogledni spor primjenjuje i na postupke u tijeku.
Zahtjev oporbe je nešto širi, jer su tražili da se ogledni spor primijeni na sve postupke u tijeku. Ali tada bismo imali klasičnu retroaktivnost, a to s ustavnopravnog gledišta baš i nije opravdano. Mi smo u izmjenama zakona predvidjeli i uvjete koji moraju biti ispunjeni za ogledni spor pa smo zbog toga predvidjeli da se to može odnositi i na predmete u tijeku, ali mora zadovoljavati uvjete iz izmjena da bi se mogao primijeniti. Temeljem oglednog spora tisuće predmeta brže će se riješiti. Taj je zakon važan jer nam stvara normativne uvjete za digitalizaciju, odnosno za elektroničku komunikaciju između suda, odvjetnika, bilježnika i vještaka pa ćemo prvi put imati e-spis bez papira. Tu mogućnost imamo na trgovačkim sudovima, ali to nije obligatorno, pa to netko koristi, a netko ne. Ovim izmjenama takav način komunikacije uvodimo kao obvezu, a tehničku odluku ispunjenja uvjeta za provedbu te odluke donosi ministar. To će ubrzati rješavanje predmeta.
I drugo što je bitno jest revizija na Vrhovnom sudu.
Kod revizije nije došlo do pomirenja naših s gledištem odvjetnika, pa čak i DORH-a. Mislim da stoji tvrdnja onih koji kažu da Vrhovni sud trošimo jako puno jer se u svim vrstama predmeta podnose revizije. Prijedlogom nismo umanjili prava, ali Vrhovni sud procjenjuje treba li dopustiti reviziju ili ne te, ako postoje razlozi, tada se revizija dopušta. S tim da postoje određene vrste sporova, iz radnih i obiteljskih odnosa, te predmeta koji se odnose na diskriminaciju, u kojima se mora ići na revizijsko odlučivanje. Slična rješenja imaju kolege iz Slovenije i njihova su iskustva tu, kako su mi rekli, dobra.
Jedno od pitanja koje će se sigurno postaviti u predsjedničkoj kampanji svim kandidatima jest bi li pomilovali Josipa Perkovića? Što se tiče uvjeta za njegov izlazak na slobodu, to se ne može tako brzo dogoditi?
S obzirom na to da je u tom slučaju riječ o kazni od 30 godina zatvora, još je daleko od te mogućnosti.
Što se tiče sigurnosnih uvjeta, riječ je o zahtjevnoj osobi u smislu zaštite, odnosno treba se voditi računa gdje će i s kim će biti na izdržavanju kazne?
On će proći centar za dijagnostiku gdje će se utvrditi opće stanje, zdravstveno stanje i sve druge važne karakteristike koje će determinirati odluku o ustanovi u koju će ići. U okviru zatvorskog sustava pružit će mu se ono na što i svaki zatvorenik ima pravo.
Sada je na Saboru prijedlog IDS-a o novom kaznenom djelu propagiranja nacističkih, fašističkih i ustaških režima, po kojem bi bilo kažnjivo sve što “podsjeća na simbole ili geste” tih režima jer nekoga može podsjetiti i previše dignuta ruka ili naglašeno U bez obzira na kontekst.
U našem Kaznenom zakonu predviđeno je kazneno djelo koje je jako široko definirano i koje omogućava sankcioniranje takvih pojava. Sadašnje zakonsko rješenje omogućuje sudovima da od slučaja do slučaja utvrde je li počinjeno kazneno djelo.
Neki vam zamjeraju pa kažu da kod ministra Bošnjakovića “za dom spremni” i može i ne mora biti kažnjivo. Ali to je tako.
To je tako zaključilo i Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću. Pripadnici HOS-a koji su u Domovinskom ratu imali taj grb i natpis ginuli su za neovisnost Hrvatske, što ne možemo staviti u konotaciju s onim što se događalo u NDH. Poštujem da se mnogi ljudi uznemire i da ih to asocira i vrati u vrijeme i događaje zločinačke NDH, no kad je riječ o pripadnicima HOS-a, to su drugačije okolnosti. Stoga i preporuke Povjerenstva opisuju specifične okolnosti u kojima bi se mogla razmotriti određena iznimka koja bi se odnosila na striktno ograničenu pravnu mogućnost javne uporabe pozdrava “za dom spremni”.
Traže se i za trećinu veće kazne za propagandu na internetu?
O tomu sud vodi računa od slučaja do slučaja pri odmjeravanju kazne. S tim da bih ja rado da imamo malo oštriju kaznenu politiku. Zato imamo u sklopu izmjena Kaznenog zakona, a vezano za inicijativu #spasime koja je imala cijeli niz primjedbi na preblage kazne za nasilje u obitelji ili prema bliskim osobama, ili nepostupanje, prijedlog radne skupine o podizanju minimuma predviđenih kazni za određeni broj kaznenih djela. Jer dosta se kazni izriče oko minimuma. Zbog nedavnog ubojstva aktualizirano je i pitanje statusa službene osobe. Na taj ćemo način obuhvatiti i status socijalnih radnika, kao što to imamo za zdravstvene ili pravosudne djelatnike. Važno je da osobe koje rade sa strankama znaju da su posebno zaštićene.
Za ministra Kuščevića rekli ste da po vama nema razloga da ode, međutim on je otišao.
Kuščević je nakon razgovora s premijerom podnio ostavku.
Ali premijer je rekao da neke nedoumica treba riješiti? Povjerenstvo za sukob interesa uputilo mu je upite o neskladu u imovinskoj kartici. Dakle, postoji i etička dimenzija, ne može se sve promatrati kroz to postoji li kaznena i prekršajna odgovornost, koje zasad nema?
Slažem se da postoji i etička dimenzija. Zato će ministar Kuščević Povjerenstvu pružiti sve informacije.
Umjesto izmišljanja rješenja kakva ne postoje nigdje u svijetu trebao je preuzeti rješenje o prisilnoj naplati neke od država u kojoj to funkcionira bez problema. Sudjelovanje u ovrsi javnih bilježnika, kao povjerenika suda, je također loše rješenje.