Dinamika svjetskog poretka i dalje je vezana samo na SAD, Rusiju i Kinu koji utječu na kretanje svjetske politike, geopolitike i geoekonomije. Redoslijed snaga ostao je unutar postojeće globalne paradigme pa je uobičajeno mišljenje da je svjetska situacija pod diktatom i nadzorom SAD-a koji se ne odriče postignutog unilateralizma.
Međutim, pandemija COVID-19 koja je zaljuljala svijet pokazala je svu besmislenost ustrajavanja na unilateralizmu jer je od virusa najviše nastradao upravo SAD. Nikakva oružana premoć nije mogla zaustaviti virus, kao što ne uspijeva sama sprečavati ekološke katastrofe, već to može samo jačanje svijeta međuovisnosti i sustavne solidarnosti.
PREPUNA SPLITSKA RIVA
Nema nikoga da napiše zdravo seljačku računicu, dakle u mlinarskim školama se uči: 1-2-4, tj. ako je cijena pšenice 1 kn, onda je 1 kg brašna 2, a kg kruha 4 kn. To je tzv. paritet i neko pravilo, a kod nas je svih ovih proteklih godina bilo da se 1 kg pšenice vrtio oko 1 kn, ali je cijena brašna bila 3 kn i cijena kg kruha 8 - 10 kn i još su pekari jadikovali kako zaostaju za austrijskim cijenama. Sad, kad je došlo do globalne krize žitarica, kad seljak ima papreno skup Diesel, koji graniči s 10 kn/L, tri puta skuplje mineralno gnojivo (a glavna sirovina je zemni plin za njegovu proizvodnju) i kad on sve to mora naplatiti u formi kg pšenice blizu 3 kn, jasno da se svi drugospomenuti i trećespomenuti moraju i dalje "namiriti" preko njegove muke i inputa i da će cijena kruha biti i blizu 15kn, ako ne i 20 kn. Što tu odskače od normalnog predatorskog poretka stvari i pojava, da je onaj prvi u lancu "dežurna" ne smijem napisati što... I naposljetku, poremećaj uljarica je prethodio rusko-ukr. krizi - zbog povećanje potražnje u Kini je već bilo skuplje ulje. Svijet je globalno tržište, tko nama kriv što imamo toliko zemljišta poljoprivrednog potencijala zaraslog u korov već desetljećima.