Svijet se naoružava najbržim tempom od završetka Hladnog rata, dok sukobi u Ukrajini i Gazi eskaliraju, a vojne tenzije rastu od Europe do Azije. Globalna vojna potrošnja porasla je za 9,4% u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši rekordnih 2,718 trilijuna dolara u 2024., što je najveći iznos koji je zabilježio Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) u svom godišnjem izvješću. Upozoravaju da se globalna utrka u naoružavanju nastavlja bez vidljivog kraja, a porast je najveći od 1988., godine prije pada Berlinskog zida.
"Mnoge zemlje su se obvezale povećati vojnu potrošnju, što će dovesti do daljnjih globalnih porasta u nadolazećim godinama”, navodi se u izvješću. Sjedinjene Države i dalje prednjače kao najveći svjetski vojni potrošač s gotovo trilijun dolara potrošenih u 2024., navodi se u najnovijem izvješću koje prenosi CNN.
Među ključnim stavkama američkog proračuna ističu se F-35 lovci i njihovi sustavi (61,1 milijarda dolara), novi brodovi za mornaricu (48,1 milijarda dolara), obnova nuklearnog arsenala (37,7 milijardi dolara) te sustavi proturaketne obrane (29,8 milijardi dolara). Nadalje, merički proračun uključuje i 48,4 milijarde dolara pomoći Ukrajini, što čini gotovo tri četvrtine ukrajinskog obrambenog proračuna od 64,8 milijardi dolara.
Kina je na drugom mjestu s procijenjenih 314 milijardi dolara, što je manje od trećine američke potrošnje. Iako nema detaljnog prikaza kineske potrošnje po kategorijama oružja, Kina je u 2024. predstavila poboljšane sposobnosti, uključujući nove stealth zrakoplove, bespilotne letjelice (UAV) i podvodna vozila. Osim toga, Kina je nastavila brzo širiti svoj nuklearni arsenal u 2024., navodi se u izvješću te prema najnovijim infromacijama SAD i Kina zajedno čine gotovo polovicu globalne vojne potrošnje u 2024. godini.
Najveće poraste potrošnje bilježe zemlje uključene u regionalne sukobe ili one koje su zabrinute radi istih. Izrael, koji je 2023. započeo invaziju na Gazu, zabilježio je porast vojne potrošnje od čak 65% u 2024. Rusija, koja je 2022. napala Ukrajinu, povećala je potrošnju za najmanje 38%, iako SIPRI smatra da je stvarni iznos vjerojatno veći jer Moskva koristi dodatna sredstva iz regionalnih i drugih izvora. Sukob u Ukrajini, koji traje više od tri godine, potaknuo je zemlje NATO-a na značajno povećanje obrambenih proračuna zbog ruske prijetnje, dok američki predsjednik Donald Trump inzistira da Europa i NATO preuzmu veću odgovornost za svoju obranu, optužujući ih da predugo ovise o SAD-u.
Njemačka, četvrta po veličini obrambenog proračuna, povećala je potrošnju za 28%. Među drugim NATO članicama s dvoznamenkastim porastima u 2024. su Rumunjska (43%), Nizozemska (35%), Švedska (34%), Češka (32%), Poljska (31%), Danska (20%), Norveška (17%), Finska (16%), Turska (12%) i Grčka (11%). "Brzi porasti potrošnje među europskim članicama NATO-a uglavnom su potaknuti stalnom ruskom prijetnjom i zabrinutošću zbog mogućeg povlačenja SAD-a unutar saveza”, rekla je Jade Guiberteau Ricard, istraživačica SIPRI-jeva Programa za vojnu potrošnju i proizvodnju oružja.
Analitičari, međutim, upozoravaju da samo povećanje potrošnje neće nužno dovesti do veće vojne samostalnosti europskih saveznika SAD-a. U regiji Indo-Pacifika, Kina je zabilježila porast potrošnje od 7% u 2024., što predstavlja 30. uzastopnu godinu rasta potrošnje Narodnooslobodilačke armije, najduži takav niz u bazi podataka instituta. Naime, vojno jačanje Kine utjecalo je na susjedne zemlje, potaknuvši ih na povećanje vlastite potrošnje.
Japan je povećao vojni proračun za 21% u 2024., što je najveći porast Tokija od 1952., čime je vojna potrošnja dosegla 1,4% BDP-a, najveći udio od 1958. Filipini, suočeni s teritorijalnim sporovima s Kinom u Južnokineskom moru, povećali su obrambenu potrošnju za 19%. Južna Koreja zabilježila je skroman porast od 1,4% u 2024., ali ima najveći vojni teret u istočnoj Aziji s 2,6% BDP-a, prema institutu.
Tajvan, otočna demokracija s oko 23 milijuna stanovnika koju Kina smatra svojom i prijeti silovitim preuzimanjem, povećao je obrambeni proračun za 1,8% u 2024., no potrošnja je porasla za 48% od 2015. Indija, s petim najvećim obrambenim proračunom na svijetu (86,1 milijarda dolara) u 2024., zabilježila je porast od 1,6% u odnosu na 2023., ali je u posljednjem desetljeću potrošnja porasla za 42%, što ukazuje na zabrinjavajući trend, prema istraživačima.
"Veliki vojni potrošači u regiji Azija-Pacifik ulažu sve veće resurse u napredne vojne sposobnosti”, rekao je Nan Tian, direktor SIPRI-jeva Programa za vojnu potrošnju i proizvodnju oružja. "S nekoliko neriješenih sporova i rastućim napetostima, ova ulaganja riskiraju uvlačenje regije u opasnu spiralu utrke u naoružavanju.”
U Aziji, Mjanmar, koji se suočava s unutarnjim sukobima od vojnog udara 2021., povećao je potrošnju za 66% u 2024., a s 6,8% BDP-a ima najveći vojni teret u regiji Azija-Pacifik. U Africi je vojna potrošnja porasla za 3% u 2024., a Alžir je najveći potrošač na kontinentu, rangiran na 20. mjestu u svijetu, a u Americi, Meksiko je zabilježio porast vojne potrošnje od 39% u 2024. godine što odražava sve militariziraniji pristup vlade u borbi protiv organiziranog kriminala.
>> VIDEO Jugoslavenski tenk top-tema ukrajinskog bojišta
Otvori KEKS Pay
Sada se kao tome čudimo, a svi ovi tzv prozapadni mediji zazivaju rat ili barem ratnu opasnost koja nije uopće realna. Zašto to je drugo pitanje. Da ne idemo dalje tim istima su puna usta ekologije, svega zelenog, a nitkoko ne govori o recimo ekološkom aspektu rata. Ekologija i zagovaranje rata nikako ne idu zajedno, ali to se prešućuje. Čudno . Sve to samo znači da je cijela priča o ugroženosti planeta vrlo nategnuta.