MOGUĆI SCENARIJ

Što bi se dogodilo i kakve bi posljedice imalo Trumpovo povlačenje vojnih trupa iz Europe?

Spanish-led Exercise Dynamic Mariner 25 NATO drill in Barbate
JON NAZCA/REUTERS
27.04.2025.
u 21:41

Prema analitičarima, te sadašnjim i bivšim američkim vojnim časnicima, povlačenje, ili čak smanjenje broja američkih trupa u Europi značajno bi smanjilo odvraćanje od Rusije i koštalo novca i Europljane i Amerikance.

Tijekom svog prvog putovanja u Europu u veljači, ministar obrane Sjedinjenih Država Peter Hegseth upozorio je da američka vojna nazočnost u Europi "nije zauvijek".  Od tada su američki i europski dužnosnici uvijek iznova poricali da je američka predanost NATO-u pod predsjednikom Donaldom Trumpom klimava i da Washington razmišlja o povlačenju trupa - ali malo tko sumnja da će taj trenutak na kraju doći. "Siguran sam da će doći do određenog smanjenja američke prisutnosti u Europi", rekao je umirovljeni general pukovnik Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Europi. Procjene broja američkih snaga u Europi kreću se od 70.000 stalnih vojnika do 90.000. Ali sve procjene pokazuju značajan pad od 1950-ih, tijekom najnapetijih godina Hladnog rata, kada je preko 400.000 američkih vojnika bilo stacionirano na kontinentu.

Prema analitičarima, te sadašnjim i bivšim američkim vojnim časnicima, povlačenje - ili čak smanjenje - broja američkih trupa u Europi značajno bi smanjilo odvraćanje od Rusije i koštalo novca i Europljane i Amerikance. Izvješće Njemačkog ekonomskog instituta (IW Cologne) ovog je tjedna upozorilo da bi Europi moglo trebati 10 do 12 godina da zamijeni ključne američke vojne kapacitete. "Moj je savjet da zadržite položaj snaga kakav je sada", rekao je ranije ovog mjeseca američkim zastupnicima američkim zakonodavcima načelnik američkog Europskog zapovjedništva general Christopher Cavoli, koji je također vrhovni zapovjednik savezničkih snaga NATO-a u Europi. "Kolektivno zahtijevamo jaku kopnenu prisutnost, posebno kako bismo prevladali tu jedinstvenu rusku prednost da možemo postaviti svoje snage na našu granicu", rekao je, dodajući da bi smanjenje američke prisutnosti u Europi neizbježno "usporilo" odgovor na ruski napad.

Cavoli odlazi u mirovinu ovog ljeta i Washington navodno razmišlja o napuštanju zapovjedništva NATO-a nakon što on ode - dopuštajući Europljaninu da preuzme posao po prvi put od osnivanja saveza 1949. Neke se zemlje žele pripremiti za američko povlačenje radije nego da se nadaju najboljem, ali nisu svi glavni gradovi na istoj stranici, rekla su tri europska dužnosnika za POLITICO.

Najveći europski kontingent američkih trupa - više od 38.000 - nalazi se u Njemačkoj, prema Međunarodnom institutu za strateške studije, think tanku sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ima ih i preko 14.000 u Poljskoj, 12.000 u Italiji i 10.000 u Velikoj Britaniji Ranije ovog mjeseca, NBC News je izvijestio da Pentagon razmišlja o uklanjanju do 10.000 vojnika iz srednje Europe, uglavnom iz Poljske i Rumunjske. Obje su zemlje oštro demantirale to izvješće. Nekoliko europskih zemalja zahtijeva da Washington razjasni svoje planove.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius zatražio je od Washingtona odgovarajuću mapu puta o potencijalnom smanjenju trupa za početak planiranja. Njegov poziv ponovio je i njegov finski kolega Antti Häkkänen. Pentagon do sada nije odgovorio. "SAD ima obveze prema regionalnim obrambenim planovima NATO-a koji su dogovoreni na summitu u Vilniusu 2023. Ako SAD kaže: 'U redu, odlazimo', to bi moralo biti u koordinaciji sa saveznicima kako bismo shvatili kako promijeniti planove i tko može što učiniti", rekao je Hodges.

Druge europske vlade i dalje se nadaju da će izbori na sredini mandata u SAD-u za dvije godine i sljedeći predsjednički izbori u SAD-u 2028. oslabiti Trumpovu moć i obnoviti staro savezništvo sa SAD-om Također se boje da bi se početak pripreme za najgore mogao pretvoriti u samoispunjavajuće proročanstvo i samo ubrzati pokret koji se još uvijek nadaju izbjeći, rekla su tri europska dužnosnika. "Da citiram Bismarcka, ne počinite samoubojstvo jer se bojite smrti", rekao je latvijski ministar obrane Andris Sprūds na konferenciji u Parizu ranije ovog mjeseca.

Ali to nije prvi put da američka administracija razmišlja o smanjenju svog vojnog otiska u Europi kako bi se usredotočila na Aziju. Pod Barackom Obamom, SAD je počeo raditi prema tom cilju, ali je promijenio smjer - i povećao broj svojih vojnika u Europi - nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin nezakonito pripojio Krim od Ukrajine 2014. "Prve pogođene" povlačenjem američkih trupa bile bi Poljska i baltičke zemlje, prema Benu Harrisu, znanstvenom suradniku za Europu i američku vanjsku politiku pri Vijeću za vanjske odnose, koji je dodao da bi sigurnost Europe u cjelini bila oslabljena. "Djelomično povlačenje vjerojatno bi započelo s onim američkim trupama koje su raspoređene od veljače 2022. kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u okviru NATO-ova programa pojačane prednje prisutnosti", rekao je.

Američke trupe u Europi potpadaju pod različite režime . Stalno raspoređene snage stacionirane su dugoročno i dolaze u Europu sa svojim obiteljima; većina njih je u Njemačkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Dugoročne rotacijske snage, koje se financiraju novcem iznad normalnog proračuna, uključuju NATO-ovu pojačanu prednju prisutnost i operaciju Atlantic Resolve; SAD predvodi multinacionalnu borbenu skupinu u Poljskoj. Državni partnerski programi Nacionalne garde potpadaju pod bilateralne sporazume s europskim zemljama.

Trumpu ne bi trebalo odobrenje američkog Kongresa da smanji neke trupe u Europi, objasnio je Harris. Međutim, svako povlačenje ili smanjenje prisutnosti SAD-a pokrenulo bi značajna pitanja oko troškova i lukave logistike premještanja vojne opreme. SAD je rasporedio širok raspon opreme, od tenkova do helikoptera, brodova i nuklearnog oružja. Njegove obrambene jedinice protiv balističkih projektila Aegis Ashore u Rumunjskoj i Poljskoj posebno su važne za obranu Europe od napada iz zraka. Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, 2020. godine, Trump je najavio plan uklanjanja oko 12.000 vojnika iz Njemačke. Neki su se trebali preseliti negdje drugdje u Europi, dok su se drugi trebali vratiti kući. "Plan je zastao zbog troškova povezanih s uklanjanjem tih trupa", rekao je Harris, a na kraju ga je otkazao bivši predsjednik Joe Biden.

Prema Hodgesu, bivšem američkom zapovjedniku, neizvjesnost bi mogla natjerati europske prijestolnice "da spoje svoje sposobnosti i obrambenu industriju".  Američke trupe u Europi predstavljaju "nuklearno odvraćanje, moć u zraku i moru. Ali na terenu, u smislu ukupne veličine i sposobnosti, Europljani imaju veću moć", dodao je.

Ključne riječi

Komentara 11

ZI
zimerman
06:48 28.04.2025.

Europa će početi da plaća za zaštitu ili će se Ameri povuci iz Europe . To će tako da bude i tako treba da bude

Avatar raznosač_pice
raznosač_pice
22:32 27.04.2025.

Ništa se ne bi dogodilo i to bi bilo najbolje moguće. Konačno bi Europa brinula sama o sebi, a Ameri bi se češali po glavi gdje su se zaj...li. Amerikancima je jednako u interesu biti u Europi, ako ne i više jer bez toga oni prestaju biti velika globalna sila. Odlaskom bi izgubili ogroman geostrateški utjecaj i dominaciju koju oni uporno žele. No, tu je u pitanju ogroman kapital vojne industrije koja takvo što neće dozvoliti. Upravo iz razloga nazočnosti USA u Europi prodaju se ogromne količine naurožanja i avioni u Europi. Njihovom odlaskom to bi sve bilo ugroženo, a europske zemlje bi tražile druga rješenja jer se više ne bi mogli osloniti na USA opskrbu, servis i nabavke.

DU
Deleted user
23:34 27.04.2025.

ruske horde i njihove sluge samo čekaju da se Amerikanci povuku iz Evrope ali mislim da do toga ipak neće doći pa uzalud vam trud...komšije

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije