Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 225
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
STOP NASILJU MEĐU DJECOM Učestalost nasilja ovisi hoćemo li ga tolerirati ili nećemo

Spriječimo da žrtva psotane zlsotavljač

Na brojnim radionicama uučenici jasno kažu što očekuju od učitelja i odraslih
Foto: Hassan Haidar Diab
06.04.2008.
u 15:17

Snimke spolnog odnosa, kompromitirajuće slike s tuluma, filmići tučnjave učenika ili učenica, iživljavanje skupine učenika nad kolegom ili kolegicom, ružni i neistiniti SMS-ovi o nekom učeniku, blogovi na kojima se blate određena djeca - samo su neki od perfidnijih i, kako stručnjaci upozoravaju, strašnijih oblika nasilja među djecom, u pravilu viših razreda osnovnih i srednjih škola.

- Elektronsko zlostavljanje postaje sve veći problem, žrtva je bespomoćna jer, kad filmić ili SMS odu u javnost, šteta je strašna i teško popravljiva - objašnjava psihologinja Jasenka Pregrad, koja je za rezultate u akciji “Stop nasilju među djecom”, koju je prije pet godina pokrenuo UNICEF, dobila nagradu Vijeća za prava djece.

Strašne traume
- Imali smo slučaj osmaša i dva sedmaša koji su seksualno zlostavljali dečke iz šestog razreda. Taj slučaj je potresan i, kad god se tako nešto dogodi, onda je jasno da je u nevolji i zlostavljač. Nema djeteta sa 13 ili 14 godina koje će seksualno zlostavljati ako i samo nije bilo zlostavljano - upozorava prof. Pregrad.

- Seksualno zlostavljanje je strašna trauma žrtvi, a jednako ili još strašnija je činjenica da je zlostavljač bio izložen takvom zlostavljanju u patološkoj obitelji - zaključuje prof. Pregrad.
U školama u kojima se samo kuka i kaže “mi smo takav kvart, ništa se ne može promijeniti”, stopa vršnjačkog zlostavljanja znatno je izraženija nego u školama u kojima se znaju nositi s tim problemom.

Hrvatski model
- Sjećam se jedne škole u kojoj su nastavnici govorili: ne možemo ništa učiniti, najveći dio naših učenika u obitelji ima oboljelog od PTSP-a, zovemo ih na razgovor, a oni nam onda prijete, nemoćni smo, takva smo sredina i gotovo. U toj školi stupanj zlostavljanja bio je velik, za razliku od škola u kojima postoji tradicija odlučnog reagiranja na takve pojave. Učestalost nasilja ne ovisi ni o veličini škole, ni o nacionalnoj slici sredine, već isključivo o (ne)toleranciji nasilja - objašnjava prof. Jasenka Pregrad.

Zbog odličnih rezultata, znatnog pada većine oblika vršnjačkog nasilja, program preventivne akcije “Stop nasilju među djecom” zainteresirao je i druge zemlje. Bugarska u svojim školama izvodi naš model, Slovenija također ali u samo manjem broju škola, te Crna Gora i Srbija uz određene preinake.

Rusija se također zainteresirala za hrvatski model prevencije nasilja među djecom. U Hrvatskoj u programu sudjeluju 233 škole, od koje je u 129 u cijelosti proveden. One su stekle priznanje “škola bez nasilja”.


Iskreni prijatelji - potpora i zaštita

U programu prevencije nasilja sudjeluju i učenici pomagači. Jedan od njih je i Marko Bilić, učenik sedmog razreda OŠ Jordanovac: - Ne miješam se u fizičke sukobe, ali svaki takav slučaj prijavim razredniku. Kad ništa ne bih poduzeo, razgovarao bih s pedagogom, ravnateljem - objašnjava Marko svoju ulogu. Dodaje da žrtvi nastoji pružiti podršku, ali se ne bavi zlostavljačem. - Trudim se pomagati, ali ne da i sam postanem žrtva. Ponekad se i sam osjećam izoliranim, nazivaju me štreberom, ali me nije briga jer imam nekoliko pravih prijatelja kojima sve mogu reći i na koje u svakom trenutku mogu računati - naglašava Marko. A upravo ta činjenica da ima prave prijatelje na koje može računati čuva Marka da ne postane žrtva.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata