Put znanosti dug je i trnovit. Mnoge znanstvene teorije, pa i cijele grane znanosti bivaju odbačene budući da su ljudi desetljećima, pa i stoljećima bili uvjereni u njihovu ispravnost. Federik Grisogono, renesansni zadarski liječnik, pisao je o raznim temama, a najviše o medicini. Njoj je vjerojatno i najmanje – ako imalo – pridonio jer su njegova mišljenja bila upravo zapanjujuće pogrešna. Unatoč tome, uvelike je utjecao na tadašnju medicinu, ali i znanost općenito.
Rođen je 1472. godine u Zadru, gradu koji je tada bio pod vlašću Mletačke Republike. Bio je pripadnik stare zadarske plemićke obitelji, čije prezime dolazi od imena gradskog sveca Krševana, odnosno Hrizogona. Već s pet godina umrla su mu oba roditelja te je brigu o njemu preuzeo stric. Potkraj 15. stoljeća otišao je, na poziv rođaka, u Padovu. Upisao se na tamošnje sveučilište otprilike u isto vrijeme kada je ondje studirao Nikola Kopernik te je moguće da su se njih dvojica poznavali. Ondje je Grisogono 1507. godine doktorirao slobodne umjetnosti i medicinu, a posebnu ljubav razvio je prema matematici. Tijekom studijskih godina proputovao je većinu renesansne Italije i velik dio Europe nastojeći prikupiti što više znanja. Određeno vrijeme bio je i vojnik te ratovao u mnogobrojnim ratovima koji su tada bjesnili Apeninskim poluotokom.
Renesansni zadarski liječnik Federik Grisogono proricao je budućnost države i naroda
Dok su njegovi kolege liječnici bježali od kuge i puštali oboljele da umru, Federik Grisogono predano ih je liječio. Dio te hrabrosti potjecao je od toga što je bio uvjeren kako ne postoje zarazne bolesti
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.