Upravno vijeće Zavoda za zapošljavanje objavilo je uvjete za korištenje državne potpore za čuvanje radnih mjesta za mjesece kolovoz i rujan. Prema njima, prava na potpore imaju tvrtke s padom prihoda većim od 40 posto u djelatnostima prijevoza putnika te zračnog prijevoza robe kao i u svim uslužnim djelatnostima u vezi s prijevozom. Na popisu su i cijela djelatnost pripreme i usluživanja pića (djelatnost 56.3), zatim administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, i to su segmentu iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing), putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima.
Potpore ostaju na snazi i za kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti, zabavne i rekreacijske djelatnosti, proizvodnju i prikazivanje filmova i videofilmova te djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa kao i njihove distribucije. Pomoć države odobrit će se i organizatorima kulturnih, poslovnih i sportskih događanja, organizatorima sajmova i vjenčanja, te pratećim djelatnosti ma poput tvrtki za najam opreme, audio i videosnimanje, prodaju ulaznica, najam dvorana kao i ostalim tvrtkama koje većinu svojih prihoda ostvaruju od događanja i javnih okupljanja.
Potpore su stavljene na raspolaganje i poslodavcima na potresom stradalim područjima. Za srpanj potpore je zatražilo 13.440 poslodavaca tako da bi taj broj mogao biti sličan i za iduća dva mjeseca. Do jučer je država za srpanj isplatila 160 milijuna kuna potpora za 45.257 radnika zaposlenih kod 7166 poslodavaca. Oko dvije tisuće prijava je odbijeno, a ostale će, navode u HZZ-u, biti riješene idućih dana. Država, inače, nije odbijala poslodavce zbog manjeg broja necijepljenih radnika, već im je proporcionalno udjelu zaposlenih s COVID-potvrdama smanjivala iznose potpora.
Neke tvrtke, poput riječkog Autotroleja, gdje je cijepljeno 40 posto zaposlenih, interes za cijepljenje “podebljavaju” s 500 kuna naknade. Moguće je da će ih slijediti i drugi. Inače, krajem kolovoza Hrvatska je imala 1,604.453 osiguranika, što je najveći broj od kraja 2008. godine, odnosno najviši u posljednjih 12,5 godina. U pretpandemijskoj 2019. godini krajem kolovoza bilo je oko 9 tisuća zaposlenih manje nego sada. U odnosu na rekord iz kolovoza 2008. godine, Hrvatska je u zaostatku za približno 32 tisuće zaposlenih. Gleda li se prosječan broj zaposlenih u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza, ove je godine u Hrvatskoj bilo oko 14 tisuća zaposlenih više nego 2019., ali i oko 82.000 više nego prije pet godina.
Dobra turistička sezona podebljala je prihode državnog proračuna i poduzetnika u toj branši, ali nije toliko utjecala na zaposlenost kao ostala kretanja u gospodarstvu. U djelatnosti turizma i ugostiteljstva krajem kolovoza bilo je oko 14.000 zaposlenih manje nego 2019., u trgovini oko 2500 manje, u prijevozu oko 1600 manje te u bankama i financijskom sektoru oko 1000 manje. Što se tiče novog zapošljavanja vukli su građevina – 12.000 zaposlenih više, IT, odnosno informacije i komunikacije oko 6000, zatim stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti oko 5000, zdravstvo 4600 i obrazovanje oko 3000 zaposlenih više nego 2019 godine.
>> Pogledajte i ovaj video: Profil zaposlenih u Hrvatskoj
