Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 137
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
FELJTON (2)

Pola stoljeća od ubojstva Kennedyja: Otac odlučio 'Bit će predsjednik'

J.F. Kennedy
Foto: Reuters/Pixell
31.10.2013.
u 16:00

Sjajna kampanja: Odnio izbornu pobjedu zahvaljujući uvjerljivom nastupu na televiziji.

John Fitzgerald Kennedy jedan od najpoznatijih američkih predsjednika koji nije bio popularan samo u Americi nego je simpatije stekao širom svijeta, možda najviše zbog toga što je pokazao onu ljudsku, suosjećajniju stranu i možda zato što se nije toliko trudio biti svjetski policajac. Johnov djed Patrick Kennedy doselio se u Sjedinjene Države 1850. iz grofovije Wexford u Irskoj, i to neposredno nakon velike gladi koja je potaknula masovno iseljavanje.

Politička dinastija

Poznato je da se ukrcao na brod iz New Rossa u Irskoj za Liverpool, odakle je krenuo u Ameriku. Predsjednikov otac Joseph Kennedy već je kao mlad čovjek od 25 godina postao predsjednikom male bostonske banke koju je uspio spasiti od stečaja. John. F. Kennedy rodio se sa “zlatnom žlicom” u vrlo uglednoj obitelji sposobnih ljudi, a takva je bila i obitelj njegove majke Rose Fitzgerald. Otac mu je bio jedan od najbogatijih i najutjecajnijih ljudi u Massachusettsu, osnivač Kennedyjevih kao jedne od najmoćnijih političkih dinastija u SAD-u. John je u mladosti obolio od Addisonove bolesti koja ga je pratila do kraja života, a malo je tko mogao nešto primijetiti budući da se radilo o osobi koja je bila sklona avanturističkom stilu života i koja je bila izložena raznim eksperimentalnim terapijama i lijekovima. Kennedy je studirao na Harvardu, a prvi je put pažnju javnosti privukao svojim diplomskim radom “Zašto je Engleska zaspala” koji je ukoričen 1940. i postao bestseler. Prethodno razdoblje njegova života obilježeno je pokušajima da uđe u vojsku nakon što je Amerika ušla u Drugi svjetski rat, ali su ga odbili jer je bio proglašen zdravstveno nesposobnim. Zbog političkih veza dobio je čin potporučnika u ratnoj mornarici i služio kao kurir ratnog ministra u Washingtonu. Brzo je izgubio tu ulogu te je premješten jer je zbog ljubavne veze s Ingom Arvad bio optužen za špijunažu u korist Hitlerove Njemačke. Nakon toga obučio se za zapovjednika torpednog čamca pa je premješten na Pacifik i dobio komandu nad čamcem PT-109. Drugog dana kolovoza 1943. napao ga je japanski razarač i njegov je brod uništen. Kennedy je, iako i sam teško ranjen, uspio spasiti jednog člana posade zbog čega je dobio niz odlikovanja.

Svoju političku karijeru započeo je 1946. kad je kao kandidat Demokratske stranke osvojio mjesto u Kongresu. Otac Joseph u visoku politiku planirao je gurnuti starijeg sina Josepha Kennedyja juniora, ali on je 1944. poginuo u ratu. Na ranu Johnovu političku karijeru utjecalo je očevo prijateljstvo s republikanskim senatorom Josephom McCarthyjem s kojim je dijelio antikomunizam. Mladi Kennedy sudjelovao je u progonima ljevičara i liberala optuženih za vezu i simpatije prema SSSR-u. Upravo zbog McCarthyjeve diskretne pomoći Kennedy je 1952. izabran u američki Senat. Nije se previše isticao, ali poslije se otkrilo da je razlog inertnom ponašanju bio što je zbog posljedica ratnog ranjavanja imao sve više zdravstvenih problema. Zbog operacije kralježnice 1954. bio je prisiljen na dulje mirovanje pa je vrijeme provodio pišući knjigu “Profil hrabrosti” koja je postala hit i nakon toga je John Kennedy proglašen jednim od najpopularnijih političara. Godinu dana prije oženio se lijepom Jacquelinom Bouvier i stvorene su sve pretpostavke za Kennedyjev put prema Ovalnom uredu, što je najviše radovalo njegova oca.

Problemi u raju počeli su kad je nakon operacije te neizdrživih bolova i migrena Kennedy počeo uzimati kortikosteroide koji su u prvo vrijeme pomogli, ali ovisnost o lijekovima postala je i uzrokom niza drugih nedaća. Otac mu je svakodnevno ponavljao da mora biti ambiciozan i postati predsjednikom pa su pokušali izboriti potpredsjedničku nominaciju na demokratskoj konvenciji 1956., ali nisu uspjeli. Iskustvo koje je gradio u tom razdoblju pomoglo mu je da 1960. započne kampanju za demokratskog predsjedničkog kandidata. Mnogi su sumnjali da unatoč popularnosti, mladoliku izgledu i prijateljstvima s mnogim slavnim osobama poput pjevača Franka Sinatre njegove šanse nisu velike. Smatrali su da zbog svoje katoličke vjere neće biti izabran. Tata Joseph brzo je prebrodio te probleme shvativši da dolari rade čuda pa je uložio velik novac u sindikate, iskoristio i poznanstva s mafijom te na preliminarnim izborima u Zapadnoj Virginiji odnio pobjedu za sina. Nakon toga mladi se Kennedy nametnuo kao nezaustavljiv kandidat. Očeve ambicije u jednom su trenutku prešle granicu pa je Demokratska stranka na izbornoj konvenciji u Los Angelesu zabranila obitelji Kennedy da za potpredsjedničkog kandidata imenuje Roberta Kennedyja, brata budućeg predsjednika.

Šarm i ljepota

Tada je to mjesto dobio Lyndon B. Johnson. John Kennedy na izborima se suprotstavio tadašnjem potpredsjedniku i republikanskom kandidatu Richardu Nixonu. Zapamćena je njegova sjajna kampanja. Politički i medijski analitičari tvrde da je ključni trenutak bila televizijska debata između Kennedyja i Nixona. Tada je prvi put demonstrirana moć novog medija jer slušatelji su na radiju davali prednost Nixonu, dok su gledatelji koje je Kennedy osvojio svojim lijepim izgledom i šarmom mladog političara zaključivali da je bolji kandidat. Rezultati izbora bili su tijesni i do samog se kraja nije znalo tko će pobijediti. Komentiralo se da je tata opet odigrao presudnu ulogu jer je John Kennedy dobio prednost od 100 tisuća glasova i većinu u elektorskom kolegiju pa je Nixonov tabor sumnjao da su rezultati, posebno u gradu Chicagu, bili namješteni, ali je ipak priznao poraz. JFK je u Washingtonu 20. siječnja 1961. inauguriran u 35. predsjednika SAD-a. Sve je bilo spremno da John i Jacqueline postanu “američki kralj i kraljica” pa se za Kennedyjevo predsjednikovanje i danas koristi izraz Camelot.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije