Naslovnica Vijesti Hrvatska

Obersnel: Zašto smo toliko čekali? Kosor: Ne vraćajmo se u prošlost

– Zašto je sve to tako dugo trajalo ako znamo da su 2003. počeli radovi i bila su osigurana sredstva – zapitao se riječki gradonačelnik
30. svibnja 2011. u 12:25 42 komentara 1 prikaza
Kosor na otvorenju D404 u Rijeci (1)
Foto: Goran Kovačić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/8

– Nije vrijeme da se vraćamo u prošlost – kazala je premijerka Jadranka Kosor kao odgovor na pitanje riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela. Naime, njega je, na otvorenju državne ceste D404 ispred tunela Pećina, vitalne prometnice koja će znatno rasteretiti promet u središtu grada, zanimalo zašto se toliko dugo moralo čekati na cestu koja je zadnje dvije godine praktički bila gotova.

– Zašto je sve to tako dugo trajalo ako znamo da su 2003. počeli radovi i bila su osigurana sredstva, između ostalog i kreditom Svjetske banke – kazao je riječki gradonačelnik.

Premijerka je za današnjeg posjeta Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, u kojoj joj je, kazala je, tako lijepo i dobro, kao nigdje drugdje, podsjetila na velika ulaganja Vlade u Rijeku, dodavši da je riječ o investicijama kroz razne projekte od 4,5 milijardi kuna. Izrazila je zadovoljstvo što je ispunila još jedno obećanje dano za posljednjeg posjeta Rijeci, prilikom otvaranja studentske menze u Kampusu Sveučilišta u Rijeci.

Na današnju svečanost otvorenja premijerka Kosor stigla je u društvu Branka Bačića, ministra zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Božidara Kalmete, ministra mora, prometa i infrastrukture. Ukupno je u izgradnju ceste duge tri i pol kilometra uloženo 640 milijuna kuna, a važna je za povezivanje obale, ponajprije kontejnerskog terminala Brajdica, na riječku obilaznicu, odnosno na glavne cestovne pravce prema Zagrebu, Ljubljani i Dalmaciji.

Nakon otvorenja državne ceste D404, u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, u nazočnosti premijerke Kosor, potpisan je ugovor o zajedničkom sufinanciranju projekta Županijski centar za gospodarenje otpadom "Marišćina" koji se provodi u okviru pretpristupnog programa IPA.

Ugovor kojim se osiguravaju nacionalna sredstva za izgradnju odlagališta, radne zone i postrojenja za mehaničko-biološku obradu u ukupnom iznosu od 27 milijuna kuna, uz novac Europske unije, koja sufinancira projekt sa 22,3 milijuna eura, potpisali su ministar Branko Bačić, Zlatko Ivaniš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i direktor Ekoplusa d.o.o. Rijeka Dušan Šćulac.

– Ovime je ispunjen cilj pokretanja dvaju velikih projekata u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji u II. kvartalu ove godine. Još ranije ove godine počela je gradnja Centra za gospodarenje otpadom u Šibensko-kninskoj županiji – objasnila je premijerka Kosor, koja je nakon boravka u Rijeci krenula prema Poreču. Ondje će nazočiti svečanom potpisivanju ugovora o zajedničkom financiranju projekta Županijskog centra za gospodarenje otpadom "Kaštijun".

Zadovoljna učinjenim Kosor je kazala da je i ovo dokaz kako pripremiti i raditi projekte. Napomenula je da je za sanaciju odlagališta u cijeloj Hrvatskoj osigurano 1,5 milijardi kuna, a dosad je od njih 299 sanirano njih 97. Dovršetak gradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom "Marišćina" predviđa se u I. kvartalu 2014. godine.

Elipso

  • liburnik:

    Ovim tempom do Zute Lokve doci cemo za 125 godina.

  • Avatar vitez
    vitez:

    Gershon Peres, poznati izraelski poduzetnik i brat izraleskog predsjednika Simona Peresa, u razgovoru za «Vjesnik» 2004. na pitanje «gdje vidite mogućnosti za razvoj Hrvatske» dao je sljedeći odgovor:» Svakako ne u pristupu zajedničkom tržištu EU-a. Mislim da bi to za ... prikaži još! vašu zemlju bilo katastrofa, iako svi ljudi s kojima sam ovdje razgovarao o tome govore kao o životnom snu. Ja to ne mogu razumjeti: borili ste se da izađete iz Jugoslavije i za to ste platili vrlo visoku cijenu, zašto sad želite ući udrugu, veću Jugoslaviju? Što tamo možete dobiti što sad nemate? Ljudi mi na to odgovaraju protupitanjem: što je alternativa integriranju? Mislim da je alternativa švicarski model, da je najbolji put za Hrvatsku zadržati 4000-6000 dolara per capita i polako jačati svoje prednosti. Najvažnija od njih je svakako turizam od kojeg Hrvatska, kao mala zemlja, može lijepo živjeti. Ulaskom na to veliko tržište bit ćete preplavljeni skupim proizvodima velikih zemalja, kojima vi nemate što ponuditi.

  • unbekant:

    hehehehhehe,Japanci poslije zemljotresa za tjedan dana napravili cestu dugu 20-ak kilometara, a Hrvatskim radnicima trebalo 9 godina za 3,5 kilometara,ma tako se to radi,ni su izbori svake godine.

Message