Konferenciju o nacionalnim sustavima zaštite manjina u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, koju je organizirala Zajednica protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata, obilježio je, među ostalim, još jedan ispad Jelene Milić, veleposlanice Srbije u Hrvatskoj. Njoj su zasmetale riječi Jasne Vojnić, predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji i saborske zastupnice HDZ-a, koja je u svom izlaganju, između ostalog, kazala da srbijanski državni vrh sudjeluje u govoru mržnje prema hrvatskoj zajednici u Srbiji.
To je izazvalo reakciju srbijanske veleposlanice, koja je potom tri puta pitala Jasnu Vojnić je li ona to doista rekla. Nakon što je svaki put dobila potvrdan odgovor, veleposlanica se verbalno obrušila na Natašu Kandić, koja je bila u publici, i na Milorada Pupovca, predsjednika SDSS-a i saborskog zastupnika. Zatim je demonstrativno napustila prepunu dvoranu Novinarskog doma, gdje se skup održavao, uz pljesak prisutnih koji su pozdravili njezin odlazak.
Prije ovog ispada, Jasna Vojnić upozorila je da prema zadnjem popisu stanovništva u Srbiji živi 39 tisuća Hrvata, iako, kako ističe, ta brojka u stvarnosti jest puno veća. Srbija je, prema njezinim riječima, strategijom razbijanja manjina, uključujući i hrvatsku, dovela do toga da sada postoje i Bunjevci, Šokci i Jugoslaveni. "Naša zajednica na papiru ima sva zagarantirana prava, ali stvarnost je posve drugačija. Da nam Hrvatska ne pomaže, mi bismo bili na razini malo veće udruge", tvrdi Vojnić. Dodala je i da se hrvatska i srpska nacionalna zajednica međusobno dobro razumiju te da surađuju, radujući se svakom pomaku u odnosima dviju država. Također je istaknula da ni jedna strana nije sretna kada se dogodi govor mržnje, bilo u Hrvatskoj ili Srbiji. Huškačke izjave srbijanskih dužnosnika, koji optužuju Hrvatsku da stoji iza prosvjeda u Srbiji, nazvala je pokušajem skretanja pažnje s aktualnih problema.
Milorad Pupovac naglasio je kako su danas Srbi u Hrvatskoj, voljom određenih političkih krugova, isključeni iz procesa političkog odlučivanja. Podsjetio je na brojne iskorake koje je srpska zajednica ostvarila u suradnji s vodećom strankom na vlasti, HDZ-om, proteklih godina, ali se i osvrnuo na neprijateljsku kampanju protiv srpske zajednice u Hrvatskoj.
„To da se kulturni centri proglašavaju špijunskim centrima protuustavna je tvrdnja, nešto sramotno i jako opasno. Kada to netko izgovori u Hrvatskom saboru ili na HRT-u, kao što se već dogodilo, to je skandal prvog reda na koji nitko nije reagirao osim predstavnika Srba. To je protuzakonito i protuustavno. To je poticanje na nacionalnu i vjersku mržnju“, rezolutan je bio Pupovac.
Boris Milošević istaknuo je kako su obje nacionalne zajednice pokazale da mogu biti most suradnje i dijaloga između Hrvatske i Srbije, dok je Ivo Martinović, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata, ustvrdio da su obje strane prepoznale važnost suradnje. Sudionicima se obratio i Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, koji je, između ostalog, istaknuo da Srbija živi u jednom neproglašenom izvanrednom stanju.
Mozda bi obje manjine i mogle biti most povezivanja da srpska manjina nije palila ubijala silovala i rusila Hrvatsku uz pomoc Srbije a Hr manjina u Srbiji je sustavno zatrta u korijenu.