Demokršćanska unija koju čine Kršćansko-demokratska unija (CDU) i bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU) pobjednik je njemačkih parlamentarnih izbora s osvojenih 28,6 posto, što je 4,5 posto više nego na posljednjim izborima 2021. godine. Preciznije kazano, CDU je osvojio oko 22,6 posto diljem zemlje, dok je CSU, koji se na izborima natjecao samo u Bavarskoj, dobio uobičajenih oko 6 posto glasova birača. Za sam CDU njihov je rezultat znatno manji od očekivanog, a i sam budući njemački kancelar Friedrich Merz prije izbora je izjavljivao da je Unija CDU/CSU bliže 40 posto osvojenih glasova nego 30-ak posto, koliko su im davale predizborne ankete.
Preslagivanje u SPD-u
Alternativa za Njemačku (AfD) uspjela je udvostručiti svoj izborni rezultat u odnosu na prethodne izbore i sada je na 20,8 posto (2021. imali su 10,4 posto) te je prvi put druga najjača frakcija u njemačkom Bundestagu. Osim samog rezultata, stranka kancelarske kandidatkinje AfD-a Alice Weidel slavi i zbog najvećeg broja osvojenih glasova mladih i onih koji su prvi put glasovali, čime su sada ispred stranke Zeleni za koju su ranije najčešće glasovali mladi Nijemci.
Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD, pobjednik posljednjih parlamentarnih izbora i prethodno najveća parlamentarna skupina u Bundestagu, osvojila je svega 16,4 posto glasova (25,7 posto 2021.) i sada je tek treća njemačka stranka. Zeleni su osvojili 11,6 posto glasova, u odnosu na 14,7 posto na posljednjim izborima.
Više od očekivanja u predizbornim anketama dobila je postkomunistička stranka Ljevica. S osvojenih 8,8 posto glasova, Ljevica je uvelike premašila izborni rezultat od 4,9 posto iz 2021. godine te će i ovaj put biti najmanja parlamentarna skupina u njemačkom Bundestagu.
Liberalni FDP, donedavni član tročlane vladajuće Semafor koalicije više neće biti zastupljen u Bundestagu, s osvojenih tek 4,3 posto glasova u odnosu na 11,4 posto iz 2021.
Izborni prag, za svega oko 14.000 glasova, nije prošao ni lijevi Savez Sarah Wagenknecht (BSW), koji se prvi put natjecao na njemačkim izborima i postigao drugi rezultat od 4,97 posto osvojenih glasova. Pod vodstvom ljevičarke Sarah Wagenknecht, koju mnogi svrstavaju u proputinovski blok u Njemačkoj, tu su stranku 2024. osnovali većinom bivši članovi Ljevice. Ekstremna desnica (AfD) i krajnje lijeve stranke (Ljevica i BSW), za koje su glasali većinom mladi, osvojili su 34,6 posto, najviše u povijesti njemačke demokracije. "Bez glasova starijih ne bi bilo demokratskog centra", analizira Der Spiegel.
Novi 21. saziv Bundestaga imat će 630 zastupnika i bit će znatno manji od dosadašnjeg saziva koji je imao 733 zastupnika. To je odredba novog izbornog zakona koji je stupio na snagu u lipnju 2023. Za većinu u novom Bundestagu, novom kancelaru i vladi bit će potrebno 316 ruku. Demokršćanska unija u novom sazivu parlamenta ima 208 mjesta. AfD kao druga snaga u svom parlamentarnom klubu imat će 152 mjesta, dok će treća po snazi biti parlamentarna skupina SPD sa 120 zastupnika. Zeleni će imati 85 mjesta, dok će stranka Ljevica imati 64 zastupnika. Udruge birača Južnog Schleswiga, koja je kao stranka danske i frizijske manjine izuzeta od izbornog praga od pet posto, ponovno osvaja mandat.
Izborni pobjednik i čelnik CDU-a Friedrich Merz najavio je razgovore o brzom formiranju nove njemačke vlade već do Uskrsa, koji ove godine pada 20. travnja. Čelnici CDU-a i CSU-a Friedrich Merz i Markus Söder u predizbornoj kampanji otklanjali su svaku mogućnost za "veliku koaliciju" s AfD-om i strankom Ljevica, koje smatraju ekstremističkima, po svemu sudeći očekivana je, i po anketama Nijemcima najpoželjnije, koalicija Unije CDU/CSU i SPD-a. Ta je koalicija već vladala četiri puta od Drugog svjetskog rata, od čega tri puta pod vodstvom bivše kancelarke Angele Merkel. Umjesto demokršćanima nepoželjnog dosadašnjeg kancelara Olafa Scholza, pregovore s Merzom i Söderom vodit će mogući budući vicekancelar i sadašnji čelnik SPD-a Lars Klingbeil (46) koji se nameće kao prvi socijaldemokrat ispred sadašnjeg ministra obrane i trenutačno možda i najpopularnijeg SPD-ovca Borisa Pistoriusa.
Iz oporbenih redova već stižu kritike na tu po svemu sudeći buduću koaliciju, spočitavajući im da je sadašnje probleme Njemačkoj upravo donijela ta koalicija u vrijeme vladavine Angele Merkel. Kao veliki protivnik bivše kancelarke, Merz je već u predizborno vrijeme najavljivao odmak od poteza koje je vukla Merkel, pogotovo što se tiče gospodarske politike i pozicioniranja Njemačke u Europi te posebno u pogledu migrantske politike.
"Kopirali program"
Njemački građani dali su tradicionalnim centrističkim strankama CDU-u i SDP-u posljednju priliku da rješavaju pitanja koja ih najviše muče. Ako to ne učine, sve je izvjesnije, kažu analitičari, da će na sljedećim izborima pobijediti desni AfD s 30 i više posto glasova.
– Pružamo vam ruku – ponudila je Merzu koaliciju čelnica AfD-a Alice Weidel. Ako je odbijete, mi ćemo pobijediti na sljedećim izborima, upozorava Weidel Merza, ističući da je stranka udvostručila potporu u tri godine, a cilj CDU-a bio je da se AfD prepolovi. Dodala je da je za AfD glasalo najviše mladih ljudi, što je garancija da stranka ima svijetlu budućnost.
– Mi smo mlada stranka, osnovani smo prije 13 godina, i nitko u Europi u tako kratko vrijeme nije imao tako velik rast – rekla je Weidel. Upozorila je CDU da s lijevim socijaldemokratima neće moći provesti svoj program o ilegalnim migracijama, jer je "kopija programa AfD-a". A i njemački su građani davanjem 50 posto potpore CDU-u i AfD-u poručili da su za desni smjer i da CDU-AfD smatraju prirodnim saveznicima, argumentira Weidel.
No, Merz kategorički odbija AfD, koji smatra krajnje desnom strankom opasnom po njemačku državu. – Možete nam pružati ruku koliko god želite, mi ne vodimo krivu politiku za ovu zemlju – odgovorio je Merz Weidel.
GALERIJA Spaljeni gradovi, djeca u skloništima, bezbrojni grobovi, krv i mnogo mnogo suza: Ovako u slikama izgledaju 3 godine brutalne ruske agresije na Ukrajinu
Otvori KEKS Pay
Europa želi riješiti pitanje radnika kao Amerika. Problem je što su u Ameriku dolazili sposobni i radišni, a u Europu dolazi socijala opasnih namjera. Što ti vrijedi uvesti milijun arapa ako samo 20% njih misli raditi, a ostali misle cuclati socijalnu pomoć?