Kao i ona mnogo poznatija iz 1573. kod Stubice, i Grđevačka buna ugušena je u krvi. Bio je početak rujna 1920. u Kraljevini SHS kad su seljaci u Velikom Grđevcu ustali zbog visokih poreza, novih nameta, zabrane sadnje duhana i zabrane pečenja rakije. Vlast je bivala sve nasilnija, a u narod se uvuklo i opće nezadovoljstvo centralističko-unitarističkim režimom u Beogradu. Poginulo je 25 ljudi, među njima i 15 seljaka, a tom događaju svjedoči spomen-ploča podignuta u selu s nešto više od tisuću stanovnika, upola manje nego prije 105 godine, poznatom po Mati Lovraku i njegovu "Vlaku u snijegu". O tome kako je došlo do pobune o kojoj se malo govori i piše pa je mnogima nepoznata, razgovarali smo s dr. Vjenceslavom Heroutom iz Daruvara, autorom knjige "Grđevačka buna i Juro Valečić".
Vjenceslav Herout za Večernji list
Juro Valečić i Grđevačka buna
Prije 105 godina seljaci u Velikom Grđevcu i okolici ustali su protiv vlasti i vojske koja im je oduzimala konje
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
