Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
govor u strasbourgu

Josipović u Vijeću Europe: Kolektivne krivnje za rat nema

proslava obljetnice Ruđera
Pixsell
21.06.2010.
u 14:14

Predsjednik je dodao da "niti jedan narod u konfliktu od ranih devedesetih nije kri, krivi su oni pojedinci kojima je dokazano da su izvršili zločin i za to moraju biti kažnjeni".

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović održao je govor u Vijeću Europe. Velik dio svog obraćanja posvetio je ratu, ratnom nasljeđu, odnosno nužnosti suradnje s Haaškim sudom i jačanjem odnosa sa susjedima.

- Prolazilo se kroz razne faze suradnje i nesuradnje, koje su sada iza nas. Danas s punom odgovornošću mogu reći da su hrvatski građani i posebice hrvatska Vlada  prihvatili činjenicu da je suradnja s Haagom nužnost koja doprinosi raščišćavanju zločina u ratu i vraća ih tamo kamo i spadaju - u sferu individualnih počinitelja krivnje. Kolektivne krivnje nema – rekao je Josipović.

Predsjednik je dodao da  "niti jedan narod u konfliktu od ranih devedesetih nije kriv, krivi su oni pojedinci kojima je dokazano da su izvršili zločin i za to moraju biti kažnjeni". Nakon godina toplo-hladnih odnosa Hrvatske i Srbije, predsjednik je najavio da će posjetiti Beograd.

- Odnosi Hrvatske i Srbije okosnica su suradnje, trajnog mira i stabilnosti u regiji. Vrijeme uspona i padova je iza nas. Unapređenje odnosa i uspostava povjerenja danas su jedan od mojih prioriteta – kazao je. Predsjednik se u svom govoru osvrnuo i na problem korupcije u jugoistočnoj Europi. Ustvrdio je da je s borbom protiv korupcije u našoj zemlji danas zadovoljan.

- Hrvatska Vlada proklamirala je politiku nulte tolerancije na korupciju, koja je u jednom trenutku ozbiljno prodrla i u same državne strukture. Pažnja antikorupcijskih akcija posebno je okrenuta prema javnim poduzećima. Rezultati su veliki, otkriveno je nekoliko velikih korupcijskih afera i velik je broj osumnjičenih. Čak i nekih iz visoke politike. Sada ulazimo u fazu suđenja i preostaje vidjeti rezultate – rekao je predsjednik. Izrazio je nadu da će Hrvatska u 2012. godini postati punopravna članica Europske unije.

- Svjestan sam da nas na putu prema EU najviše problema čeka u našoj zemlji. Moramo provesti ozbiljne i teške reforme. Ali mi se borimo i nadam se da ćemo uspjeti - rekao je Josipović.

Komentara 308

ST
Stjepan
00:43 22.06.2010.

Srbijanci i Vlasi su stoljechima pod Turskim Ropstvom, naviknuti despotizmu (samovolja vladara), preko Dunava, Save i Drine gledali i buljili i gledali u zidine, tvrdjave i utvrde Europske Civilizacije. Isto to su prozzivljavali i Hrvati koji su zzivjeli u porobljenimm Hrvatskim podruchjima Osmanskog Carstva, ali oni su koliko toliko preko Katolichke Crkve bili duhovno obogachivani i povezani sa Zapadnom Krsstcanskom Uljudbom, s kojom je i Osmansko Carstvo odrzzavalo kakve takve diplomatske odnose. Padom Austro-Ugarske Monarhije 1918. potpomognuti Francuskom i Velikom Britanijom Srbijanci su dobili prevlast nad Hrvatima, a Slovenci su se vijeke ulizivali i dodvoravali Srbijancima kako bi zajednichki pljachkali i zatirali Hrvatsku. Makedonci i Crnogorci bili su Zanemareni. Kod pretvorbe novca Austro-Ugarska Kruna je bila potcijenjena 80% u odnosu na Srbijanski Dinar, tako da je to bila ogromna pljachka Hrvatske imovine. nama se ponavlja 1929 godina, kada... -Nacionalna slika u vladajucim institucijama u HR unutar \"SHS\"/Yuge izgleda ovako: - ministarstvo unutrasnjih poslova od 125 sluzbenika je imalo 113 Srba. -Ministarstvo vanjskih poslova je imalo 219 clanova i od toga 180 Srba. -Predsjednicko vijece je cinilo 13 Srba, 0 Hrvata. -Ministarstvo pravde je cinilo 135 ljudi, od toga 113 Srba. -Novac i banku je drzalo u rukama 196 Srba od 200 zaposelnih. -Vrhovni sud je cinla 31 osoba od toga 30 Srba. Srbija je drzala tada u HR oko 60 000 policajca i vojnika. Za Nezavisne Drzzave Hrvatske Vlasski Srbi su u velikoj vechini bili neprijateljske chetnichke ili partizanske bande kao zlochudni tumor u Hrvatskom tijelu. Nezavisna Drzzava Hrvatska osnuta je pod okupacijom Njemachke i Italijanske vojne sile i moralo se podilaziti i jednima i drugima, ali bez obzira na ratne okolnosti, bila je izraz napora i tega Hrvata da se otrgne od Velikosrpstva, u chemu neprocjenjivi ulog imaju Ustasse i Domobrani i mnogi znani i neznani stradalniki chija prolita krv je zalog danassnjice i sutrassnjice. Uglavnom, u partizane su odlazili chetnici, posrbice i lakomislenici (bedaki). Ovi zadnji su mislili da Hrvatska u okviru Jugoslavije to jest Srboslavije to jest Velike Srbije mozze ostvariti ravnopravnost i boljitak. Nakon 1945 partizansstina nastavlja Srbijansku Prevlast i zatiranje Hrvatske i Hrvatstva, Srbijanci i Vlasski Srbi nastavljaju naseljavati Srijem, Banat, Bachku, Bosnu, Hercegovinu, Slavoniju, Banovinu i Hrvatsko Primorje ,Zagreb…..pod izlikom ‘Srbi svi i svud’. Srbijanci i Vlasski Srbi kao ubojice, to je poznato - Gavrilo Princip, ubojstvo Prijestolonasljednika Austro-Ugarske Ferdinanda, - Punissa Rachitc, ubojstvo Stjepana Radicha, Hrvatskog politichara i predstavnika u Beogradskoj Skupsstini, _Bleiburg-sska tragedija Hrvatske vojske i civila te ‘krizzni put’ po selima Vlasskih Srba i Srbijanskim logorima, _Jazovka na ZZumberku, Macelj pri Krapine gdje su Titovi chetniki preobucheni u partizane zabijali chavle u glavu Hrvatima, _Ubojstvo Brune Bussitca……. Ustasse su ubile Srbijanca Kralja Aleksandra u Marseilles-u kraj Pariza koji je proglasio Jugoslaviju i raspustio skupsstinu, i to je bio odgovor na ubojstvo Stjepana Raditca i Srbijansku samovladu 1934.god. Hrvatska je suochena s unutarnjim poteskocama korupcije, kriminala i obmane, u duzznichkom ropstvu, ali bez obzira sto je veliki dio zemljissnog posjeda otet kao posljedica najezde Turaka i kasnije njihovih slugu Vlasskih Srba, jos uvijek drzi stratesski jako vazzan dio primamljiv za Beograd. Istina je da su Srbijanci, od svih Slavena na Balkanu, pruzzili najjaci otpor Osmanlijama, taj izvorni domoljubni osjetcaj se izgubio i kasnije pod turskom okupacijom se izoblichio u pohlepu za tudjim, tako da je danas Beograd ogrezao u osvajacki rat u 21. stoljecu sto je uistinu smijessno ali istovremeno i zzalosno, jer je u gotovu izgubio Kosovo kao srce Srbijanskog ponosa i marala. Srbija je kao pijavica. Non missura cutem nisi plena cruoris hirudo - Pijavica tce pustiti kozzu samo kad je vetc puna krvi. Stoljetni prijestupi i zlochini koje su Srbijanci potpomognuti s Vlasskim Srbima napravili Hrvatima i Hrvatskim gradjanima nisu posljedak Srbijanskih pojedinaca, vetc poglavito imaju predznak Srbijanske kolektivne odgovornosti. Dokaze treba vagati, a ne brojiti (ne po broju vetc po vrijednosti). Ne napredovati znachi nazadovati, no nije manja zasluga stecheno sachuvati nego stjecati. Posljedice: ________________Naseljeno stotine tisuca Srba koji su bili to sto su bili 1991. Ubijeno samo 1945 nakon zavrssetka rata preko 300.000 Hrvata. Iseljeno i raseljeno 1.5 miliona Hrvata. Hrvati su potpuno nestali u nasoj Bosni a nestaju i u Hercegovini. Srbija otela Srijem, Banat i Bachku i Boku Kotorsku. Josipovitcev govor u Vijetcu Europe posljedak je zbunjenog i unakazznjenog shvatcanja, i kao takav ne mozze razlikovati sto je dobro za Hrvatsku a ssto zlo. Srbija prvo mora platiti sstetu koju je prouzrochila i napravila Hrvatskoj, vratiti oteto i tek onda mozzemo pregovarati o susjedskim odnosima, sve ostalo je bacanje pijeska u ochi i mlachenje prazne slame.

NE
nebitan
18:32 01.07.2010.

S obzirom na posjećenost onih mitinga pred početak rata rekao bih da je ipak kod Srbadije riječ o kolektivnoj krivnji pa koliko se naš vrli predsjednik trudio to zaboraviti.

MI
mirluk
00:11 22.06.2010.

PREDSJEDNICE. Nemojte umanjivat odgovornost drzave Srbije i njenih politicara svodeci to na pojedinacnu odgovornost ekstremista u bivsoj Yu podjednako. Vas nije izabro Srpski narod da im stitite interese oni imaju i te kako dobre narodne politicare ..

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije