Sjedili smo prije godinu dana za istim stolom uz čašicu razgovora, djelovao je nekako zdravo, poletno, a pričalo se o običnim temama, uz pokoju pošalicu. Ma, tko je tada mogao i pomisliti da će Mirka ščepati nešto što ni on nije mogao pobijediti. A dobio je tolike životne bitke.
Mirko je u gospodarstvu bio veliki čovjek, a među svojim Dobrkovćanima i Širokobriježanima jednostavni „naš Mirko“, ljudina od formata. Obožavali su ga djelatnici njegovih tvrtki u BiH i Hrvatskoj, Mirka se jednostavno moralo voljeti. Jednostavan, šarmantan, razgovorljiv, duhovit, uvijek sa smiješkom na licu. Pomogao je mnoge kojima je pomoć bila potrebna. Voljeli su ga i cijenili sportski djelatnici u Širokom, a za navijače širokobrijeških klubova bio je i ostao gotovo svetinja. Mirko svakako spada među najzaslužnije osobe koje su od njegovog dragog Širokog Brijega stvorile grad sporta. Bio je jako socijalno osjetljiva osoba, o čemu svjedoče brojna sudjelovanja u humanitarnim manifestacijama. Volio bi pomoći, ali da se o tome ne govori i ne piše.
TKO JE BIO MIRKO GRBEŠIĆ
Iz nule je izgradio poslovno carstvo, divili su mu se i u Hrvatskoj i u BiH
Široki Brijeg i cijela Hercegovina zavijena ju u crno. Umro je Mirko Grbešić, jedan od velikih stupova ne samo gospodarstva u Širokom Brijegu, Hercegovini i čitavoj BiH, već i Hrvatskoj. Kad padne jedan tako veliki hrast, zaječi čitava šuma, odjeknu i gora i dolina.
Komentara 19
KA
Ne poznajem covjeka, samo gade mi se ovi komentari.
R.I.P.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Uvijek postoji pitanje početnog kapitala