Dok rat u Ukrajini bjesni, a finski predsjednik Alexander Stubb upozorava na obnovljenu rusku agresiju, mnogi Finci ponovno se upoznaju s izvanrednom mrežom skloništa civilne zaštite koja postoje u gotovo svakoj zgradi i podzemnim špiljama diljem zemlje. Nakon Hladnog rata većina europskih zemalja odustala je od gradnje civilnih skloništa. No Finska, koja dijeli 1355 kilometara dugu granicu s Rusijom i koja je tijekom Drugog svjetskog rata ustupila desetinu svog teritorija Sovjetskom Savezu, nikada nije prestala s tim naporima. Danas je odmah iza Švicarske po broju skloništa po glavi stanovnika. Samo u Helsinkiju, gradu s oko 700.000 stanovnika, postoji otprilike 5500 skloništa koja mogu primiti svakog stanovnika. Oko 50 ovih lokacija nalazi se u masivnim podzemnim špiljama označenim plavim trokutom na narančastoj pozadini. Svakodnevno služe kao parkirališta, stanice metroa, skateboard parkovi, karting staze, streličarske dvorane pa čak i omiljena helsinška plivačka dvorana Itäkeskus. Jedno od njih, prostor za izvedbe Vapaan Taiteen Tila, nudi kazališne predstave i umjetničke izložbe u špilji blizu Sveučilišta umjetnosti u Helsinkiju. No svi su oni projektirani da izdrže urušavanje zgrada, udarne valove i zračenje.
Ruski napad na Ukrajinu u punom opsegu „mnogo je promijenio“, kaže Pasi Raatikainen, viši planer civilne zaštite u Odjelu za spašavanje grada Helsinkija. "Godine 2022. došlo je do ogromnog porasta poziva: "Gdje je moje sklonište?" Grad iznajmljuje špiljske prostore pod uvjetom da se mogu isprazniti i ponovno pretvoriti u skloništa u roku od 72 sata. Isti zahtjev vrijedi i za skloništa u stambenim i poslovnim zgradama, uključujući stambene blokove, urede, škole i muzeje. Zakonom su obvezna i obično se nalaze u podrumu ili prizemlju. "Pitao sam ljude, a oni nisu ni znali imaju li ga“, rekao je Eriz Moreno, španjolski fotograf koji je počeo dokumentirati skloništa u stambenim zgradama nakon što se 2020. preselio u Finsku. "Sada ih ljudi ponovno otkrivaju zbog međunarodne situacije", kaže, piše New York Times.
I finski arhitekti su se iznenadili. "Mislili smo da se, uz modernu sigurnost ratovanja, više ne morate skrivati, da je to sofisticiranije“, priznaje Teemu Kurkela, osnivač tvrtke JKMM Architects iz Helsinkija. "Ali Rusija nam je pokazala da se ne bave modernim ratovanjem. To je staromodno bombardiranje civila. Čak i s dronovima korisno je ići u skloništa", dodaje.
Neki oglasi za nekretnine počeli su „sklonište civilne obrane“ navoditi kao standardnu značajku. Za one koji žive u starijim ili manjim zgradama bez vlastitog skloništa, alternativa su zajedničke špilje isklesane duboko u temeljnoj stijeni. Gradski odjel za spašavanje nudi kartu i telefonsku liniju za pronalaženje najbližeg skloništa te organizira obilaske stranim novinarima, diplomatima, šefovima država i delegacijama NATO saveznika. "Gradimo i dajemo ljudima do znanja da gradimo“, kaže 57-godišnji Pasi Raatikainen. "Također dajemo do znanja našim protivnicima, mogućim neprijateljima: Imamo sposobnost i sredstva za zaštitu. Vaš teror neće uspjeti", dodaje.
Za Isto Okonhovija, investitora u nekretnine, parkiranje u garaži koja može poslužiti kao ratni bunker dio je svakodnevice. "Imamo tu povijest, to je jednostavno dio onoga što jesmo“, kaže Okonhovi, podsjećajući da je vojna služba u Finskoj obavezna za muškarce. "Mislim, svi ovdje znaju kako koristiti pištolj", kaže.
Jedna od špilja služi kao Muzej civilne zaštite. Udruga civilne zaštite Helsinkija obučava volontere koji mogu preuzeti ulogu operatera skloništa. "Moramo ih imati ako izbije rat, a potražnja je velika", kaže 69-godišnji Jukka Lehtiranta, predsjednik upravnog odbora udruge i vodič u muzeju. Na nedavnom obilasku pokazao je metalna vrata, tuševe za dekontaminaciju od nuklearne prašine, kontrolnu sobu, plinske maske iz 1940-ih i stari filter za zrak. Fotografije iz četrdesetih prikazuju podrume i kanalizacijske tunele u kojima su se Finci skrivali od ruskih bombardera. "Potreba za skloništem nažalost je malo aktualna“, priznao je 35-godišnji poduzetnik Miika Hämäläinen.
Ari Korhonen, 56-godišnji profesor računarstva na Sveučilištu Aalto, pohađao je tečajeve zaštite od požara i postavljanja skloništa. Kaže da su tečajevi bili krcati.
U četvrti Herttoniemi 74-godišnji umirovljeni gradski dužnosnik Kari Hartikainen upravlja golemim skloništem za oko 9000 stanovnika. Pokazao je kuke na zidu za plahte kojima se prostor dijeli na sektore, palete za krevete na kat i sustav javnog ozvučenja. "Da je rat, svi muškarci između 18 i 60 godina bi nestali“, kaže Hartikainen. "Zašto ne bih pomogao ako sam još uvijek na nogama?", poručio je.
Otvori KEKS Pay
