Jezik je žilava biljka, nije ga lako zatrti dokle god postoje njegovi izvorni govornici i uče ga djeca. Postoje primjeri poput hebrejskog jezika koji je bio mrtav od 4. stoljeća prije Krista do 1800-ih, dakle dulje od dvije tisuće godina, a politička volja i pisana riječ, prije svega Biblija, uskrsnuli su ga tako da ga danas poznaju svi stanovnici Izraela, a za njih 55 posto to je materinski jezik. Ima i modernijih primjera oživljenih jezika kakav je primjerice kornvolski ili kornički u južnoj Engleskoj čiji ga izvorni govornici stoljećima nisu mogli slobodno koristiti, no od 2000-ih povezali su se online i svakodnevno razgovarali tako da je ponovno živ i predaje se u nekim školama, a Kornvolci su uz Irce, Velšane i Škote priznati kao keltski narod.
KULTURNA BAŠTINA
Hoće li hrvatski jezik preživjeti digitalno doba: Zašto u rješavanje sudbine naroda ne uključiti i lingviste
Dalmatski je nestajao tijekom stoljeća, ali hrvatski bi u 70-ak godina mogao izgubiti većinu govornika
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
