Naslovnica Vijesti Hrvatska

Fiskalne blagajne neće prije 2013., ali stroža kontrola – odmah

U nekim uslugama, poput odvjetničkih, na primjer, kontrola je puno teža jer se dogovori odvijaju u četiri oka i među četiri zida.
10. siječnja 2012. u 07:30 36 komentara 2 prikaza
'SPECIJAL OBZOR 07.11.2011., Split-  Dekan Ekonomskog fakulteta dr.sc. Branko Grcic, ekonomski strateg SDP-a Photo: Ivana Ivanovic/PIXSELL'
Foto: 'Ivana Ivanovic/PIXSELL'

– Pripreme za uvođenje fiskalne blagajne trajat će najmanje godinu dana, a njihovu primjenu ne treba očekivati prije 2013. – kaže potpredsjednik Vlade Branko Grčić, koji je najavio da će Hrvatska slijediti put Slovenije, BiH, Srbije, Italije, Švedske i Bugarske koje su u bitki protiv sive ekonomije uvele fiskalne blagajne.

Riječ je o zatvorenom, kodiranom sustavu koji omogućuje bilježenje ukupnog prometa i prometa po poreznim stopama. Blagajne mogu otvarati samo ovlašteni poreznici, a podaci iz svih blagajni šalju se u jedinstvenu bazu podataka u Poreznu upravu.

>> Kako funkcionira fiskalna blagajna

Kompliciran i skup projekt

Slovenci će takve blagajne uvesti potkraj ove godine, što će državu stajati oko 11 milijuna eura.

– To je kompliciran i skup projekt, koji će biti dio reformskog paketa. Tek treba raspraviti hoće li se fiskalne blagajne postaviti na svako prodajno mjesto ili će se raditi selekcija, kao i to koga će obuhvatiti. Slažem se da postoje instrumenti za kontrolu porezne utaje, njima ćemo se koristiti, ali sad su stvorene takve tehnološke pretpostavke da se počne i s uvođenjem fiskalne blagajne – ističe Grčić.

Uz fiskalne blagajne, ove će se godine raditi i registar svih socijalnih naknada, a ta dva projekta trebala bi biti dio šireg reformskog paketa koji će tek u srednjem roku dati fiskalne učinke. Svjetska banka procjenjuje da Hrvatska godišnje izgubi oko osam posto BDP-a ili oko 28 milijardi kuna zbog sive ekonomije, pa je to prostor za prihode na kojem treba intenzivno raditi.

Porezna stručnjakinja RIF-a Marija Zuber kaže da je evidentno da raste udio sive ekonomije i poreznih utaja, pa bi fiskalne blagajne bile od pomoći kad bi se propisi dosljedno primjenjivali.

– Puno je primjera da neki instituti i postupci u drugim zemljama daju sjajne rezultate, a kod nas ne – upozorava M. Zuber.

Ideja je u redu i za nevladina aktivista Marka Rakara, ali i on upozorava da fiskalna blagajna može biti učinkovita jedino kad se izdaju fakture.

– Što će biti u situaciji kada faktura nema. U nekim uslugama, poput odvjetničkih, na primjer, kontrola je puno teža jer se dogovori odvijaju u četiri oka i među četiri zida. Slično je i s nekim obrtima i majstorskim uslugama. U Institutu za javne financije upozoravaju da se najveće utaje kriju u sektoru intelektualnih usluga jer je ugostiteljstvo donekle pod kontrolom.

Ugostitelji: Uvjet niži PDV

Miroslav Folnegović Hulec, predsjednik udruženja ugostitelja pri HGK, kaže da nema ništa protiv fiskalnih blagajni ako se one budu kombinirale s nižom stopom PDV-a.

– Smanjenje PDV-a na turističke i ugostiteljske usluge dobar je potez, zdušno podržavam ministra Ostojića u tom planu, a sigurno je da bi trebalo uvesti kontrolu i u poslovanje ugostitelja pa bi se kombinacijom tih dviju mjere mogli postići dobri rezultati – kaže Folnegović Hulec.

Talijani uspješni u kontroli, BiH

Talijani uspješni u kontroli, BiH - u skrivanju

Mala korist za državu, a velika šteta za poduzetnike, komentar je fiskalizacije koju je prije četiri godine uveo RS, a dvije godine poslije i Federacija BiH. Najveći profit imali su prodavatelji fiskalnih blagajni, koje su stajale oko 2600 kuna. Očito nisu bile dovoljno kvalitetne jer se otkrilo da ih mnogi otvaraju i namještaju.

U Italiji su, pak, porezne vlasti otkrivale i do pet puta veći promet od prijavljenog, a lani su otkrili 11 milijardi eura poreznih utaja. U Italiji država može kontrolirati sve bankovne račune. (st/VLM, zj)

Elipso

  • doktorica:

    teško je Hrvatima odrediti njemački model štednje i kontrole,ali ipak je to pohvalni pokušaj.....

  • suludisumar:

    Hm Kako je samo skočio i uzbunio se Leo Andreis, predsjednik odvjetničke komore. Pa zar odvjetnici, koji rade pravo i pravdu ne bi trebali biti transparentni i bar elementarno pošteni, a ne da sve obavljaju u četiti oka, u četiri ... prikaži još!iri zida, na štetu klijenata i s nožem u leđima? A kao, - pravna država. Puno toga u Hrvatskoj je ukrivo nasađeno i treba financijsku disciplinu jako mijenjati, jer hrvatići sve dobre zakone izokrenu i pretvore u baruštinu i blatarište u kojem se najbolje snalaze krvopije.

  • Z_Tenej:

    Treba nam više kontrole naplate poreza ali trebaju nam i realne porezne olakšice.Kada nam uvode poreze govore da je tako i u svjetu pa bi političari trebali vidjet kolike su osobne porezne olakšice u svjetu.Neoporezivih 1800 kn je ispod svake mjere.