Dubrovnik će danas i sutra biti središte financijskog svijeta većeg dijela Europe. Hrvatska narodna banka i Međunarodni monetarni fond u Dubrovniku organiziraju konferenciju pod nazivom “Ubrzavanje realne konvergencije u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi – uloga upravljanja i institucija”. U njezinu radu sudjelovat će niz dužnosnika Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), hrvatske Vlade, znanstvenika te guvernera i ministara financija dvadesetak zemalja, počevši od Austrije na zapadu do Moldavije i Turske na istoku i jugu.
Hrvatskom guverneru Borisu Vujčiću na konferenciju dolaze ministri financija i guverneri svih susjednih zemalja. U ekskluzivnom razgovoru za Večernji list glavna direktorica MMF-a Christine Lagarde otkriva kakve savjete MMF daje hrvatskom premijeru Plenkoviću i objašnjava izbor teme zajedničke konferencije u Dubrovniku na kojoj i osobno sudjeluje.
Dolazite u Hrvatsku na konferenciju koja će se usredotočiti na raspravu o izgradnji institucija i kvaliteti upravljanja. Kako u državama “mlade” demokracije zaštititi institucije od politizacije i negativnog utjecala politike?
Iskreno se radujem što ću posjetiti Hrvatsku i razgovarati o konvergenciji i upravljanju jer su te dvije teme od ključne važnosti posebno za ovu regiju. Odavno je prepoznato koliko dobro upravljanje pridonosi održivom i uključivom rastu.
Dobro upravljanje ne utječe samo na veličinu agregatnog “ekonomskog kolača” nego, što je važnije, o njemu ovisi kako će se taj kolač dijeliti unutar društva. Učinkovite institucije tu su da stvore kontrolu i ravnotežu te promiču pravednije korištenje javnih resursa i vladinih usluga. Dobrim se upravljanjem može smanjiti nezadovoljstvo i nepovjerenje građana, utjecati na odbacivanje privilegija i neetičnog ponašanja, što su sve korijeni za stvaranje nejednakosti. Drugi važan razlog zašto je važno tražiti jačanje institucija i upravljanja, posebno u ovoj regiji, jest u tome što snažne institucije i dobre prakse mogu pomoći u zaustavljanju odljeva mozgova i nestašici stručnih kadrova.
Postoje dokazi da su visoko kvalificirani ljudi, koji mogu izabrati emigraciju, osjetljiviji na to kako se upravlja. Politika će uvijek biti dio života u demokracijama, ali primjeri pokazuju da bolje upravljanje može dovesti do većeg životnog standarda za sve sastavnice društva, što bi trebao biti dobar poticaj političkim vođama.
Također, zadatak je političara da povećavaju transparentnost, polažu račune javnosti, osnažuju građane da se bore i osiguraju da vlade služe svima, a ne samo nekolicini odabranih.
Posljednjih godina i u Hrvatskoj se pojavio problem migracije radne snage, slično kao i u ostalim slabije razvijenim zemljama. Gubitak radne snage postaje ozbiljan ekonomski, socijalni i demografski problem. Kako ga riješiti?
Naše studije pokazuju da je iseljavanje iz srednje, istočne i jugoistočne Europe doista bilo veliko jer ustrajno i većinom odlaze dobro obrazovani i mladi ljudi. Iseljavanje je pozitivno za same migrante i EU kao cjelinu, ali moguće je da utječe na usporavanje rasta i konvergencije u regiji. Postoje brojne politike koje bi mogle pomoći. U ovoj regiji inicijative bi trebale biti usredotočene na jačanje institucija i gospodarskih politika kako bi regija bila privlačnija za ostanak, veće sudjelovanje radne snage, ali i bolje iskorištavanje doznaka kako bi se promicalo ulaganje, a ne potrošnja.
Također, EU bi trebala raspraviti i prilagoditi raspodjelu strukturnih i kohezijskih fondova kako bi se jasno objasnili negativni učinci emigracije na rast i konvergenciju. Za Hrvatsku zagovaramo ambicioznije reforme tržišta rada. Nedavni postupni napori u tom smjeru povećali su fleksibilnost, no neki propisi ostali su restriktivni. Bolja ravnoteža između socijalne zaštite i poticaja za rad mogla bi povećati stopu participacije radne snage, a bolji pristup ustanovama za brigu o djeci pomogao bi da se digne zaposlenost žena.
Hrvatska je u posljednje dvije godine ostvarila solidne stope rasta, no zbog duge recesije povećalo se naše zaostajanje za Europskom unijom, uključujući i zaostajanje za većinom novih članica EU. Kakvo je vaše mišljenje o potencijalima i izgledima hrvatskog gospodarstva?
Hrvatska bi trebala biti ponosna što je nakon duge recesije treću godinu zaredom postigla gospodarski rast. Istina je, međutim, da BDP ostaje ispod onoga kakav je bio prije krize, a nezaposlenost je i dalje visoka, osobito među mladima. Zabrinjava što je konvergencija u čitavoj regiji znatno usporena nakon krize. Stoga ćemo ohrabriti hrvatske vlasti da sačuvaju zamah i iskoriste neočekivane prihode kako bi smanjile dug i stvorile rezerve i tako osigurale manevarski prostor za djelovanje u slučaju novih rizika. Također potičemo vlasti da unaprijede strukturne reforme. To uključuje racionalizaciju opsežnih socijalnih naknada, pojednostavnjenje propisa, modernizaciju i privatizaciju državnih poduzeća.
Sve to bi poboljšalo konkurentnost, a potaknulo rast i mogućnosti zapošljavanja u privatnom sektoru, posebno žena i mladih ljudi. Daljnje poboljšanja upravljanja i jačanja institucija također će pomoći u izgradnji povjerenja i podršci ulaganjima.
Za manje od godinu dana u Hrvatskoj su dva puta održani parlamentarni izbori, a sada smo svjedoci trećeg okupljanja parlamentarnih stranaka. Što bi trebao biti prioritet hrvatskog premijera Plenkovića? Da se pita guvernera HNB Vujčića, bilo bi to uvođenje eura. ..
Hrvatska je imala koristi od članstva u EU, uključujući trgovinu, strukturne i kohezijske fondove te provedbu reformi koje idu za tim da se poboljša upravljanje. Nadalje, kriteriji konvergencije igraju važnu ulogu u poticanju usvajanja čvrstih okvira makroekonomske i financijske politike.
Ulazak u eurozonu mogao bi povećati korist od europskih integracija, ali o vremenu kada bi to trebalo učiniti Hrvatska mora sama odlučiti i dogovoriti s institucijama Europske unije. U međuvremenu, važno je da hrvatsko gospodarstvo postane dinamičnije i elastičnije. Tu se nalazi bit naših preporuka za Hrvatsku.
EU još nije počela pregovore s Velikom Britanijom o Brexitu, no nakon početnog šoka zbog ishoda referenduma, pa i predsjedničkih izbora u SAD-u, dojam je da se javlja dodatni oblik homogenizacije. Rezultat izbora u Francuskoj kao da je donio taj pozitivni preokret. Kako vidite Europu za pet godina?
Prije svega, ja sam Europljanka i vjerujem u Europu. Postoje znakovi zbog kojih na budućnost Europe trebamo gledati pozitivno. Osoblje MMF-a nedavno je zaključilo svoju redovitu procjenu gospodarstva eurozone te ustanovilo da je oporavak široko zasnovan i da jača.
Posebno je važno što je oporavak potaknut domaćom potražnjom i podržan oživljavanjem kreditne aktivnosti. Premda su prijašnji napori donijeli plodove, mnogo toga treba učiniti, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini. Monetarna politika trebala bi ostati prilagodljiva. Neke zemlje trebaju više izdataka za podizanje potencijalnog rasta, dok se druge trebaju konsolidirati kako bi obnovile zalihe. Sve zemlje moraju poduzeti strukturne reforme. Jačanje oporavka ovo razdoblje čini izvrsnim za poticanje ambicioznih reformi usmjerenih prema dubljoj integraciji. S političkim djelovanjem perspektive Europe sve će se više i više poboljšavati.
MMF, EBRD i slicne institucije sluze tome da drzave kroz kreditiranja uvedu u duznicka ropstva. Zajedno s politickim elitama industrijsko-ekonomskim slabim zemljama tako planski unistavaju zadnje proizvodne pogone i poljoprivredu i cine drzavu ovisnom o uvozu i "stranom novcu". Razvijene i velike zemlje poput SAD-a, Njemacke, Engleske itd. na taj nacin igraju globalni sah stvarajuci oko sebe sto vise satelita. Grcka je klasican primjer od koljevke demokracije su pali na razinu 3 svijeta. Hrvatska slljedi na zalost taj primjer. Od slavonski polja koja su neobradena do industrije koja je propala zivimo na aparatima tudih sila. Bruxelles-ki potrcko i olos prije njega rade "dobar posao".