U prva četiri mjeseca ove godine 6900 građana uzelo je nove stambene kredite, u prosječnom iznosu od oko 180 tisuća eura. Hrvatska narodna banka upozorila je da nakon gotovo dvogodišnje dominacije fiksnih kamatnih stopa banke ponovno počinju nuditi stambene kredite s promjenjivim i kombiniranim kamatama. Vrijednost novih stambenih kredita uz fiksnu kamatu iznosila je 1,098 milijardi eura, dok su krediti vezani uz Euribor dosegnuli 149 milijuna eura. Za promjenjivu kamatnu stopu odlučilo se 609 dužnika.
Smanjuju se popratni troškovi
Zaokret traje kratko, ali ide u suprotnom smjeru od svega što je obilježavalo ponudu prethodnih godina, navode u središnjoj banci. Udio Euribora naglo je porastao na oko 12 posto novih plasmana, što je snažan rast u odnosu na gotovo zanemarivu razinu prethodne dvije godine. Fiksni krediti i dalje čine veliku većinu nove ponude, no HNB upozorava građane da nefiksirani krediti nose rizik promjene mjesečne rate tijekom dugog razdoblja otplate. Kao primjer navode hipotetski kredit od 150.000 eura na 25 godina: uz kamatu od 2,9 posto mjesečni anuitet iznosio bi oko 703 eura, dok bi kod kamate od 3,9 posto porastao na oko 783 eura.
Razlika bi cijelo vrijeme otplate kredita povećala trošak kamata za oko 24 tisuće eura, što odgovara vrijednosti jednog novog automobila srednje klase. Euribor je tijekom 2024 i 2025. gotovo nestao u novom kreditiranju, te je na njega bilo vezano samo 63 milijuna eura novih kredita, prema 5,4 milijarde kredita s fiksnom kamatnom stopom. Promjena se počinje primjećivati ove godine.
Banke ne vraćaju kredite s promjenjivom kamatom s isključivom namjerom da se građanima ponudi jeftiniji kredit, već da i sebi smanje popratne troškove. HNB navodi da je snažan rast udjela dugoročnih kredita s fiksnom kamatnom stopom, zajedno s većim ulaganjima banaka u državne obveznice, povećao osjetljivost banaka na promjene kamatnih stopa. Kako bi smanjile taj rizik, banke se pokrivaju kamatnim swapovima, financijskim instrumentima kojima dio fiksnih prihoda pretvaraju u prihode povezane s tržišnim kamatnim stopama. Dok su tržišne kamate bile visoke, swapovi su mogli donositi čak i malu dobit. Nakon pada Euribora zaštita je postala trošak, koji se prema podacima HNB-a na razini sustava mjeri desecima milijuna eura godišnje.
HNB: Pazite što potpisujete
Pojedine banke su stoga restrukturirale novu kreditnu ponudu tako da nakon početnog razdoblja fiksne kamate kredit prelazi na promjenjivu stopu vezanu uz Euribor. Iz HNB-a upozoravaju klijente da paze što potpisuju te da, ako nisu zadovoljni ponudom svoje banke, traže kredit u drugoj. Kombinirani kredit ne uklanja kamatni rizik, nego ga odgađa. Tijekom prvih pet ili sedam godina rata je stabilna, ali nakon isteka tog razdoblja, kamata ovisi o kretanju referentne stope.
Europsko bankarsko tržište pritom nije jedinstveno. Dok neke zemlje, poput Francuske, tradicionalno imaju visok udio dugoročno fiksnih kredita, druge, poput Irske ili Finske, u većoj mjeri koriste modele vezane za tržišne kamatne stope, dok je u Austriji ili Njemačkoj udio fiksiranih kamata oko 40 posto. Različiti modeli znače i različitu raspodjelu kamatnog rizika između banaka i građana. Kod promjenjivih kamata veći dio rizika mogućeg rasta cijene novca prelazi na građane. Inače u prva četiri mjeseca ove godine broj kreditnih partija smanjio se za oko pet posto, prodaja nekretnina pada, no cijene im i dalje rastu brže od plaća.
Otvori KEKS Pay
Duh svetog Superhika opet jaše Hrvatskom. Bog čuvao kapitalizam i banke koje krv sišu hrvatskoj sirotinji.