Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a 2009., ulaska u EU 2013., u Schengen i Eurozonu 2023., Hrvatskoj je ostala još jedna vrlo posebna integracija čiji punopravni član želi postati. Vlada premijera Andreja Plenkovića, još od njegova prvog mandata, istaknula je kao cilj i dovršetak integrativnih procesa ulazak u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Samo je 38 država svijeta u članstvu OECD-a, postupak ulaska dugotrajan je i zahtjevan, a od naših susjeda u OECD-u su Mađarska, Slovenija i Italija. Iz redova članica EU članice OECD-a nisu Hrvatska, Rumunjska, Bugarska, Cipar i Malta. No čini se da je Hrvatska pri kraju tog puta. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je ujedno i glavni pregovarač u procesu, objašnjava zašto nam je to važno i kako će to članstvo popraviti status Hrvatske te što će ono značiti za njezin kreditni rejting i kompetitivnost.
Što Hrvatska treba učiniti da postane članica OECD-a?
Hrvatska je u poodmakloj fazi procesa pristupanja OECD-u i kada se uspoređujemo s pet zemalja koje su u isto vrijeme započele pregovarački proces, mi smo doista na vrhu što se tiče dinamike praćenja i usvajanja. Računamo da bi nakon ekonomskog pregleda, koji bi bio do konca iduće godine, tijekom 2026. postali članica OECD-a. U okviru tog pristupnog procesa Hrvatska se ocjenjuje i usklađuje s najnaprednijim svjetskim politikama i praksama u nizu područja, a ocjene usklađenosti RH donose se kroz 25 odbora OECD-a i 26 supsidijarnih tijela unutar ovih odbora, a koji ocjenjuju usklađenost Republike Hrvatske s 267 pravnih instrumenata OECD-a i ključnih načela koji su primjenjivi za naš ulazak u OECD.
Kako stojimo u pristupnom procesu?
Jako dobro. Završili smo posao pred 14 od 25 odbora i 13 od 26 supsidijarnih tijela. Očekujem da bismo do kraja iduće godine mogli završiti tehnički dio pristupnog procesa i tijekom 2026. postali članica OECD-a. Međutim, iako izvrsno napredujemo, još puno posla je pred nama te svaki dan imamo koordinacijske sastanke i aktivnosti u svrhu provođenja reformi i skorog ulaska u OECD.
Kako mislite da stojimo jako dobro kad na stranicama OECD-a imamo usvojeno najmanje pravnih instrumenata od zemalja koje su s nama započele pristupni proces?
Važno je reći da bez obzira na formalno usvajanje nekog pravnog instrumenta OECD-a, države pristupnice pred odborima OECD-a ponovno prolaze provjere usklađenosti s tim instrumentima. U tom smislu, za pristupni proces nije važan broj instrumenata kojima smo pristupili, već broj pozitivnih ocjena odbora, a u tome Hrvatska prednjači u pristupnom procesu. Popis pravnih instrumenata OECD-a kojima su države pristupile važan je bio kad se prije početka pristupnog procesa gledalo koliko koja država surađuje s OECD-om, i, istina, između šest država koje su zajedno započele pristupni proces 2022. Hrvatska je bila na začelju. Hrvatska je, naime, 2017. izrazila interes za članstvo u OECD-u, dolaskom naše Vlade. Pojedine zemlje poput Brazila, koji je započeo pristupni proces s nama, ili Indonezije koja tek započinje pristupni proces OECD-u, su zemlje partneri OECD-a od 2007. i očekivano je da su surađivale intenzivnije. Međutim, ono što smo mi učinili u ove dvije godine pristupnog procesa za svaku je pohvalu. Naime, odlučnošću, dobrom organizacijom i predanim radom postali smo lider u ovom pristupnom procesu.
POVEZANI ČLANCI:
Koje su koristi od OECD-a kad trošimo toliko energije na ulazak?
Svakako nam je potrebno. Ne bismo išli u ovaj proces da to ne donosi koristi za naše građane i gospodarstvo, odnosno državu u cjelini. Postoji niz direktnih i indirektnih koristi našeg članstva u OECD-u, a i samog pristupnog procesa.
Što će to u praksi značiti za običnog čovjeka i za gospodarstvo?
Članstvo u OECD-u pozitivno će utjecati na gospodarski rast, a time i na daljnje povećanje standarda građana. Njime je cijela Hrvatska na dobitku. Ulazak u OECD znači daljnju podršku reformama i unapređenju sustava u nizu segmenata, od zaštite okoliša, otpada, školstva, zdravstva, financija, gospodarstva, tržišnog natjecanja, poljoprivrede, trgovine, graditeljstva, brodogradnje, industrije, inovacija do prometa, transporta i svega drugoga. Ono što je kvaliteta OECD-a je rasprava i doprinos na stručnoj razini u nizu politika koje se tiču svakodnevnog života građana i gospodarstva.
Za studente i naše stručnjake članstvo u OECD-u znači pristup još jednoj cijenjenoj međunarodnoj organizaciji, što kroz stručnu praksu, što kroz zaposlenje ili razmjenu znanja i iskustva te, što je najvažnije, dostupnost analiza i statističkih podataka. OECD je jedan od najvećih i najpouzdanijih svjetskih izvora međunarodno usporedivih ekonomskih statistika. Politički članstvo znači dodatno jačanje veza s najrazvijenijim zemljama svijeta. Znači mogućnost razmjene iskustava u donošenju novih politika. Za javnu administraciju ovo je odlična platforma za razmjenu iskustava s kolegama na stručnoj razini u područjima u kojima djeluju, odnosno odlična platforma za daljnje jačanje naše administracije.
Kako sam slogan OECD-a glasi "Better Policies for Better Lives", odnosno "Bolje politike za bolje živote", to je zapravo bit i suština OECD-a, kako na temelju detaljnih stručnih analiza i rasprava te razmjene iskustava usvojiti preporuke, odnosno pravne instrumente (tzv. pravna stečevina OECD-a) koje će u različitim područjima predložiti najbolje prakse i najviše standarde za rast gospodarstva i društva, i u konačnici, dobrobit naših građana.
S članstvom u EU bilo se jednostavnije identificirati jer je svatko mogao pronaći prostor za sebe kroz europske fondove, a ovdje toga nema. Kako će gospodarstvo prepoznati koristi od OECD-a?
Ulazak podrazumijeva implementaciju brojnih reformi kojima će se postići jačanje institucija i pravne sigurnosti građana i gospodarstvenika, što je važno i za daljnje poboljšanje investicijske klime. Članstvo će pojačati i dobru reputaciju Hrvatske u svijetu, a time je učiniti i atraktivnijom za strane ulagače. U travnju sam bio u posjetu Kanadi i u razgovoru s ministricom vanjskih poslova Mélanie Joly, a svaki posjet koristim i za lobiranje za podršku našem ulasku u OECD, ona mi je rekla da njihovi gospodarstvenici, kada žele ulagati u neku zemlju, najprije pitaju je li ta zemlja članica OECD-a. To je, dakle, određeno jamstvo sigurnosti.
Kada smo ušli u EU i eurozonu, kreditni rejting Hrvatske se poboljšao, kako će prema procjenama utjecati ulazak u OECD na rejting zemlje?
Vjerujemo da će se ulazak u OECD pozitivno odraziti u pogledu kreditnog rejtinga zemlje. To se osobito osjetilo nakon ulaska u europodručje kada je Hrvatska dobila najvišu investicijsku razinu kreditnog rejtinga dosad.
Mađarska i Slovenija ušle su u OECD prije nas, koliko je u njihovu slučaju članstvo bilo korisno?
Te su zemlje ušle prije nas, Mađarska 1996., a Slovenija 2010. Vjerujem da je članstvo u OECD-u koristilo i Mađarskoj i Sloveniji, zato su ulazile u OECD, kao što smo i mi danas u procesu ulaska. OECD je odlična organizacija.
Što je još otvoreno u pregovorima?
Preostale su nam rasprave na teme poput investicija, trgovine, poljoprivrede, korporativnog upravljanja, obrazovanja, fiskalnih pitanja, zaštite okoliša, kemikalija i biotehnologije te drugi ekonomski pregled.
Jedna od većih reformi je i zakon o pravnim osobama u vlasništvu države?
To je važna reforma u upravljanju javnim poduzećima, koju priprema Ministarstvo financija. Trenutačno su u završnoj fazi izrade novog zakonodavnog okvira kojim će se uspostaviti primjereni mehanizmi za aktivnije upravljanje javnim poduzećima. Utvrdit će se vlasnička politika, profesionalizirati rad uprave, povećati transparentnost rada, kao i proces odabira čelnih ljudi poduzeća. Ovo je važan reformski paket koji je vezan i uz naš pristupni proces OECD-u. Bitno je naglasiti da je u sklopu projekta financiranog od EU OECD pružao tehničku pomoć u izradi pravnog okvira.
POVEZANI ČLANCI:
Zašto taj proces tako dugo traje?
Ne traje dugo, s obzirom na to koliko široka područja pokriva OECD. Mi smo u pristupnom procesu tek 2 godine. Smatram da ćemo među 8 država koje su trenutačno u pristupnom procesu, završiti pristupanje i postati članica OECD-a u rekordnom roku. Hrvatska prednjači u pristupnom procesu.
Naš put u OECD već su kočili Mađari i Slovenci, a odluka mora biti jednoglasna; postoji li mogućnost da se takvo što ponovi, da nas neka članica blokira?
Ne mislim da je to izgledno. Hrvatska je već 11 godina članica EU, članica smo NATO-a, nikada kao do sada jedinstvo zemalja koje dijele iste vrijednosti nije bilo toliko poželjno, a mi dijelimo iste vrijednosti. Ono što smo uspjeli izgraditi sve ove godine jest kultura osvješćivanja da podržavamo jedni druge, to je pitanje solidarnosti. U ove dvije godine nismo ni vidjeli takvu mogućnost. Bez obzira na to što možda s nekim zemljama imamo neka otvorena pitanja, to se rješava se bilateralno.
Drugim riječima, dinamika pregovora i ulaska ovisit će ponajviše o nama?
Sigurno. Mogu sa sigurnošću reći da imamo potporu svih članica OECD-a.
Može li netko u Hrvatskoj blokirati ulazak?
Ne. Najprije, to nije politička organizacija i pristupanjem se ne gubi ništa od suvereniteta, a što je najvažnije, nitko i nije protiv toga. Ulazak u OECD podupiru i oporba, i sindikati i poslodavci, nitko nije protiv.
GALERIJA Vladin paket pomoći građanima
Mr Bean.