Kao što slijedimo modne i beauty trendove koje “populariziraju” društvene mreže, tako je unazad nekoliko godina u fokusu – hrana. Savršeno stilizirani tanjuri, isprobavanje hrane iz “viralnih” restorana i popularni “fridge restock”... No, koja je cijena takvih savršenih slika s društvenih mreža? Brojke su poražavajuće. U Europskoj uniji godišnje se generira preko 59 milijuna tona prehrambenog otpada, odnosno 132 kg po stanovniku. Istovremeno, više od 42 milijuna ljudi ne može si priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan.
Kako trendovi utječu na gomilanje hrane?
Kućanstva su među najvećim „proizvođačima“ otpada od hrane. Svake se godine na globalnoj razini bacaju milijuni tona hrane, a značajan dio otpada dolazi iz neplaniranih kupnji i loše organizacije obroka. Inspirirani sadržajem na društvenim mrežama, mnogi se odlučuju na kupovinu velikih količina namirnica koje kasnije ne uspiju iskoristiti. Jeste li čuli za pojmove “food haul”, “meal prep” ili “mukbang”? Iako nam društvene mreže uvijek mogu poslužiti kao inspiracija, što kada ti trendovi zapravo donose više štete nego koristi?
Food haul videozapisi prikazuju ljude kako kupuju velike količine hrane, često birajući ekskluzivne ili sezonske proizvode. Iako mogu biti korisni za otkrivanje novih proizvoda, ovi videozapisi često potiču impulzivne kupnje koje završavaju bacanjem viška hrane. Priprema obroka unaprijed pomaže u organizaciji prehrane, ali ako je fokus isključivo na estetici umjesto na nutritivnoj vrijednosti i namirnicama koje zapravo volimo konzumirati, dolazi do nepotrebnog otpada. Još jedan trend je i mukbang – konzumacija ogromnih količina hrane pred kamerom. Iako su ovi videozapisi zabavni, često potiču prekomjernu kupovinu i nerealne prehrambene navike, što ponovno dovodi do bacanja hrane.
Kako smanjiti bacanje hrane?
Srećom, postoje načini kako uživati u hrani i pritom smanjiti otpad. Ovo je nekoliko praktičnih savjeta koje možete uvesti u svoju svakodnevicu:
-
Pametno planiranje obroka – prije odlaska u kupovinu napravite plan obroka za tjedan dana i popis potrebnih namirnica. Držite se popisa i kupujte samo ono što znate da ćete iskoristiti.
-
Pravilna pohrana namirnica – mnogi proizvodi i namirnice propadaju jer nisu pravilno pohranjeni. Primjerice, voće i povrće čuvajte na odgovarajućoj temperaturi, a suhe namirnice poput riže i tjestenine u hermetičkim posudama.
-
Iskoristite ostatke – ostatke obroka možete kreativno iskoristiti – jučerašnje pečeno povrće može postati baza za juhu, a stari kruh može se pretvoriti u domaće krutone ili krušne mrvice.
-
Pravilno tumačite oznake – mnogi bacaju hranu čim vide datum “najbolje upotrijebiti do”, iako je proizvod još uvijek siguran za konzumaciju. Razlikujte oznake “upotrijebiti do” (što znači da hrana nakon tog datuma više nije sigurna) i “najbolje upotrijebiti do” (što označava smanjenje kvalitete, ali ne i nužno kvarenje).
Vrijeme je za promjene
Smanjenje bacanja hrane nije samo ekološko, već i društveno i ekonomsko pitanje, a upravo takvim promjenama pridonosi inicijativa BirajZeleno.
Riječ je o inicijativi posvećenoj smanjenju otpada od hrane, koju već pet godina u Hrvatskoj provodi kompanija Nestlé. U sklopu inicijative BirajZeleno, u Centru za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj u Zagrebu gradi se Vrt iz snova. U njemu će korisnici Centra, a posebno mladi koji se školuju za zanimanje kuhara, načiti kako se uzgaja hrana i bolje će razumjeti procesa njezina nastanka. Kroz učenje o planiranju obroka i važnosti smanjenja otpada od hrane, budući kuhari će steći dragocjena znanja koja će im pomoći da razviju odgovorniji način prema hrani.
Sadržaj nastao u suradnji s kompanijom Nestlé.
