Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Azerbajdžan predao 15 ratnih zarobljenika Armeniji, oni im zauzvrat dali kartu mina

Od 27. rujna do 9. studenoga 2020. u sukobu za područje Gorski Karabah u Azerbajdžanu, a koja je bila nastanjena pretežito Armencima , Azerbajdžan je uspio preuzeti velike dijelove teritorija koje je izgubio u ranijim sukobima početkom 90-ih godina
22. lipnja 2021. u 14:57 2 komentara 3030 prikaza
Gorski Karabah
Foto: Screenshot

Glavni zadatak azerbajdžanske vlasti je da razminira područje na Gorskom Karabahu, kako bi se stanovništvo moglo vratiti i normalizirati život, zbog čega je njihov predstavnik sudjelovao na nedavno održanom 17. međunarodnom simpoziju „Protuminsko djelovanje 2021.“, koje se održalo od 16. do 18. lipnja 2021. godine u hotelu Wyndham Grand Novi Vinodolski Resort, Novi Vinodolski, Hrvatska.

U.S. President Biden and Vice President Harris  speak after guilty verdicts reached in trial of former Minneapolis police officer Chauvin at the White House in Washington novi sukob s ankarom Izvori tvrde: Biden će priznati masakr nad Armencima kao genocid

Samo nekoliko dana prije tog simpozija, Azerbajdžan je predao 15 ratnih zarobljenika Armeniji prema mirovnom sporazumu kojim je okončan sukob krajem 2020. godine. Ratni zarobljenici predani su na granici uz posredovanje predstavnika iz Gruzije. Armenija je zauzvrat predala kartu s 100.000 protutenkovskih i protupješačkih mina posijanih u okrugu Agdam na području Gorskog Karabaha.

Taj je okrug jedan od teritorija koje je Armenija morala predati Bakuu prema mirovnom sporazumu postignutom uz posredovanje Rusije.

Od 27. rujna do 9. studenoga 2020. u sukobu za područje Gorski Karabah u Azerbajdžanu, a koja je bila nastanjena pretežito Armencima , Azerbajdžan je uspio preuzeti velike dijelove teritorija koje je izgubio u ranijim sukobima početkom 90-ih godina. Više od 6000 ljudi poginulo je u tih šest tjedana sukoba ujesen 2020. što je izazvalo političku krizu u Armeniji.

Vojska Azerbajdžana sukobu dviju kavkaskih zemalja Armenija optužuje Azerbajdžan za 'ratne zločine' nakon izvješća HRW-a

Postignuti sporazum, uz posredovanje SAD-a i EU, označio je rijetku pomirljivu gestu između dva ogorčena neprijatelja na Južnom Kavkazu, Armenije i Azerbajdžana. Azerbajdžansko Ministarstvo vanjskih poslova zahvalilo je američkom državnom tajniku Antonyu Blinkenu, vršitelju dužnosti pomoćnika državnog tajnika Philu Reekeru i predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, kao i Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, kojom trenutno predsjeda Švedska ističući kako će dobivanje minskih karata spasiti živote i zdravlje desetaka tisuća azerbajdžanskih građana, uključujući radnike za razminiranje, i ubrzati projekte obnove koje je pokrenuo predsjednik Azerbajdžanske Republike, Ilham Aliyev, u Agdamu ali i povratak raseljenog i izbjeglog stanovništva.

Monsinjor Vladimir Fekete Reportaža iz Azerbajdžana: O svim katolicima usred rata brinuo je jedan Hrvat, evo što nam je ispričao

Michel je imao niz kontakata s čelnicima Armenije i Azerbajdžana, uključujući sastanak s vršiteljicom dužnosti armenskog premijera Nikol Pašinjanom u Bruxellesu početkom ovog mjeseca i poziv s azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Aliyevim istog dana, u naporima da se sporazum dovrši. Michel je igrao aktivnu diplomatsku ulogu u regiji posljednjih mjeseci, pomažući i postizanju sporazuma u travnju za okončanje unutarnje političke krize u Gruziji.

Da je područje na Gorskom Karabahu puni zaostalih mina dokazuje i slučaj kada su dva azerbajdžanska novinara poginula na Gorskom Karabahu kada je njihovo vozilo naletjelo na minu. Naime, vozilo u kojem su bili članovi filmske ekipe naletjelo je na protutenkovsku minu na putu u Susuzlug, selo u regiji Kelbadžar. Uslijed eksplozije, poginula su dva člana filmske ekipe, operater azerbajdžanske televizije Siradž Abišov i dopisnik azerbejdžanske Državne novinske agencije Maheram Ibrahimov, kao i predstavnik izvršne vlasti okruga Arif Alijev, dok su četiri osobe ranjene. Područje Gorskog Karabaha kojeg je nedavno oslobodila azerbajdžanska vojska , teritorij koji se od 1991.godine nalazio pod armenskom vojskom, pun je zaostalih mina koje su svakodnevna prijetnja. Zbog toga Azerbajdžanske vlasti do dana danas nije dozvolila stanovništvu da se vrati kućama u tom području. Prema procjenama, čišćenje tog područja od mina trajat će oko 30 godina.

 

Detaljno objašnjeno
Mrtvom tijelu potrebno je i do sto godina da se potpuno raspadne, ali jedan dio čovjeka je vječan
Željko Herceg (lijevo) i Saša Žerajić (desno)
Pozitiva ususret sezoni
Kriza kao prilika za novi početak: Dva ugostitelja na dvije adrese sasvim osobno