Nakon dalmatinskog psa, istarskoga kratkodlakog i oštrodlakoga goniča,
posavskog goniča i hrvatskog ovčara, pastirski pas tornjak šesta je
priznata autohtona pasmina u Hrvatskoj. Na temelju zajedničkog
prijedloga, a i zajedničkog podrijetla tu ćemo pasminu, doduše,
dijeliti s BiH.
No na istraživanju i stvaranju čistokrvnog uzgoja te pasmine, koje je
prethodilo njezinu priznanju, radilo se desetljećima, još od 1971.
godine, kako bi se zadovoljili svi zahtjevi te prikupili čvrsti dokazi
o postojanju, brojnosti i izvornosti tornjaka, koje je pred Hrvatski
kinološki savez postavila Međunarodna kinološka organizacija (FCI).
Dok se ne donese konačna odluka o uvrštenju pasmine u određenu skupinu
prema nomenklaturi FCI-ja, pasmina će pod posebnom prismotrom biti još
deset godina premda će imati isti status kao i stalno priznate
pasmine.
Rodovnice tornjaka postaju, naime, vrijedeće u svim članicama
FCI-ja i psi se mogu natjecati na svim priredbama FCI-ja i članica,
uključujući i svjetsku i europsku izložbu, koje je Zagreb domaćin iduće
godine. Jedino ne mogu stjecati kandidature CACIB za
međunarodnog prvaka u ljepoti. No na takvu provizornu popisu danas su i
neke u svijetu mnogo poznatije pasmine poput cane corsa, lagota
romagnola i australskog ovčara kazao je Damir Skok, predsjednik
HKS-a, koji smatra kako je šest autohtonih pasmina za zemlju poput
Hrvatske veoma važno.
Pasmina nije popularna poput dalmatinskog psa, koji je poznat svugdje u
svijetu. No i za tornjaka je posljednjih godina veliko zanimanje. Samo
od 2000. godine do danas u rodovnu je knjigu HKS-a upisano 1150
štenaca, od kojih neki već osvajaju Austriju, Njemačku, Kanadu i
Kaliforniju.
Tornjaci su izvanredni čuvari stada i oštri samo kad ga
treba obraniti, ali su i izvanredni kućni ljubimci. Jasno, ako ih se ne
drži u stanu vnego u kući s dvorištem kaže D. Skok,
objašnjavajući kako o kvaliteti pasmine najbolje govori to što ljudi
koji se "navuku" na tornjake potom ne požele nijednu drugu
pasminu.
Prema riječima Šandora Horvata, voditelja uzgoja, teško je reći koliko
je danas živućih tornjaka u Hrvatskoj. U matičnu ih je knjigu dosad
upisano više od 3000. Trenutačno ih oko 600 čuva stoku na pašnjacima,
no dosta ih tamo i stradava zbog velikih otrovanja na terenu,
gdje se naveliko troše herbicidi za puževe, a stotinjak ih se izlaže na
izložbama.
Ti su psi veliki i nespretni, ali gdje god se pojave,
osvajaju ljude i opstaju i u središtu grada i na periferiji kazao
je Horvat.
Osobna karta pasmine
Tornjak je veliki pastirski pas, visok 60-70 cm, šarene duge dlake, uglavnom bijele boje s crnim, sivim ili smeđim šarama. Iako se tornjak u Hrvatskoj i BiH spominje još prije tisuću godina, intenzivno se počeo uzgajati 70-ih godina 20. stoljeća. U Hrvatskoj mu se posebna pozornost pridaje nakon njezina osamostaljenja, pa je i u programu zaštite stada od vukova. U nas je uzgojeno više od 1700 tornjaka.
