Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Zbog čega oboljeli od COVID-19 gube osjetila mirisa i okusa?

U novoj studiji skupine njemačkih znanstvenika odgovara se na najčešće postavljano pitanje kod zaraze novim koronavirusom
02. prosinca 2020. u 16:32 24 komentara 65282 prikaza
Koronavirus u Norveškoj
Foto: REUTERS
Pogledajte galeriju 1/2

U znanstvenom časopisu Nature Neuroscience iz ugledne obitelji Nature objavljen je znanstveni rad koji odgovara na jedno od najintrigantnijih pitanja kada se radi o bolesti COVID-19 – zašto nestanu osjeti okusa i mirisa? Studiju naziva Olfactory transmucosal SARS-CoV-2 invasion as a port of central nervous system entry in individuals with COVID-19 potpisuje i prof. dr. sc. Christian Drosten, najpoznatiji europski virolog, znanstvenik koji je u Njemačkoj u ulozi kakvu kod nas ima prof. dr. sc. Krunoslav Capak.

U uvodu se podsjeća kako  se uz COVID-19 opisuju i tromboembolijske promjene po cijelom tijelu, uključujući i središnji živčani sustav. Kako su uočeni neurološki simptomi primijećeni kod većine oboljelih od COVIDa-19, vrlo je vjerojatno kako SARS-CoV-2 prodire i u živčani sustav. Autori navode kako se u radu opisuje prisutnost novog koronavirusa u međusobno udaljenim regijama, dakle u nazofarinksu i mozgu. Nadalje, opisuje se i morfološka promjena povezana sa zarazom poput tromboembolijskog ishemijskog moždanog udara te se predstavljaju dokazi neurotropizma novog koronavirusa, odnosno njegova sklonost prema korištenju nervnog tkiva da bi došao do samog mozga.

Vladimir Putin prvo liječnici i učitelji Putin donio naredbu: Sljedeći tjedan u Rusiji kreće masovno cijepljenje

SARS-CoV-2 može ući u živčani sustav jer je prešao dodirnu točku živčanog sustava i sluznice, odnosno krvno-moždanu barijeru, iskorištavajući međusobnu blizinu olfaktorne sluznice i živčanog tkiva, kojim se signali sprovode u mozak, prolazeći i pored osjetljivih krajeva živaca. Posljedično, novi koronavirus, čini se, prodire u određena neuroanatomska područja uključujući i primarne kontrolne centre respiratornog i kardiovaskularnog sustava u produženoj moždini. U radu je ova velika grupa znanstvenika iz Njemačke pokazala i slike koronavirusa u nazofarinksu, gornjem dijelu nosne šupljine, mjestu gdje se grlo i usna šupljina spajaju s nosnom šupljinom odnosno ondje gdje konvergiraju osjetila mirisa i okusa. Podsjetimo, nazofarinks je mjesto gdje se virus i najviše replicira.

Do trećine ljudi koji obole od COVIDa-19 prijavljuju najmanje jedan neurološki deficit, bilo da se radi o okusu, mirisu ili budnosti. Ti simptomi su često prolazni, ali su dovoljno uobičajeni da sugeriraju kako bi pacijenti s težim oblicima ove bolesti trebali iskazivati tragove zaraze u njihovom središnjem živčanom sustavu. U ovom radu u kojem se analiziralo tkivo 33 osobe koje su umrle od COVIDa-19 s četiri područja mozga te s olfaktorne i sluznice nazofarinksa. Znanstvenici su virus pronašli u različitim dijelovima mozga te u olfaktornoj sluznici gdje je koncentracija bila i najvećom.

VIDEO: Počinju s cijepljenjem protiv korone sljedeći tjedan: Velika Britanija odobrila Pfizerovo cjepivo

Duboko ovdje, blizu olfaktornog bulbusa, završetka živaca koji završavaju u mozgu, pronađen je virusni S-protein, odnosno protein šiljastog nastavka po čemu je novi koronavirus poznat, kojim se hvata za stanicu i probija njezinu membranu zaražujući je. Tako je po svemu sudeći upravo olfaktorna sluznica mjesto ulaza u mozak. Ipak, kako znanstvenici navode, ovaj se rad odnosi samo na pacijente s težim oblikom bolesti a ne nužno na većinu oboljelih koji iskazuju lakše simptome, ili nikakve.

Naš molekularni biolog prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zurichu podsjeća kako se već duže vrijeme znalo da mnogi oboljeli od bolesti COVID-19 izgube osjet mirisa što je vrlo karakterističan simptom po kojemu se ova bolest može s relativno velikom sigurnošću dijagnosticirati dok se ne sprovedu biokemijski testovi.

Zagreb: Vili Beroš i Krunoslav Capak obratili se medijima nakon sastanka s ravnateljima bolnica STOŽER CIVILNE ZAŠTITE: I dalje teška situacija: Od COVID-19 umrlo još 55 osoba, 3539 novih slučajeva

- Članak koji je nedavno publiciran u Nature Neuroscience pokazuje da se virus može detektirati kod preminulih osoba u receptorima za miris u nosu, ali i u živčanim tkivima koja sprovode signale u mozak. Ovi rezultati se nastavljaju na rezultate objavljene ovog ljeto na osnovi analize centra za miris gdje su detektirane virusne Čestice (Morbini JAMA ORL Head and Neck Surgery). Novi rezultati pokazuju da se od nosne šupljine kod nekih pacijenata infekcija može proširiti i na središnji živčani sustav što može uzrokovati dodatne simptome poput glavobolja ili moždanog infarkta zbog razvoja ugrušaka. Takav tok bolesti se ipak kod većine pacijenata neće razvijati jer je centar za miris u nosu također i jako efikasan imuni organ koji će spriječiti prodor virusa u mozak. Naime, gubitak osjećaja mirisa koji je povezan sa razvojem upalnih molekula u stanicama koje su napadnute u nosu će pomoći da se spriječi širenje virusa. I jako se smatra da je gubitak osjeta mirisa kratkotrajan problem kod osoba koje obole od COVIDa-19, ima sve vise slucajeva gdje se osjet mirisa izgubi na duže vrijeme, možda trajno. Poznajem kolege na ETH sveučilištu koji su preboljeli COVID-19 u proljeće i osjet mirisa im se još uvijek nije vratio, kaže prof. Ban.

VIDEO: Pitali smo Hrvate podržavaju li nove epidemiološke mjere

Prof. dr. sc. Darko Chudy, neurokirurg u KB Dubrava ističe kako je kod ovog virusa bilo zanimljivo kako je često najistaknutiji sindrom bio gubitak mirisa o čemu gotovo svi raspravljaju.

- No, taj je simptom najčešće reverzibilan, osjet se mirisa vraća, od nekoliko dana, ili dva tri tjedna, kraće ili duže vrijeme, ovisi o pacijentu. Najčešće se živčane stanice reorganiziraju, one koje nisu oštećivane povezuju se sinaptičkim vezama. One koje su bile privremeno oštećene pa su izgubile neka svojstva, tako se mogu oporavljati. Jedan od čimbenika je i neurotropizam. Virus napada centre za osjet okusa i mirisa, ali virus oštećuje i krvne žile gdje se povećava zgrušavanje krvi. I to se odražava ne samo kod perifernih krvnih žila nego i u središnjem živčanom sustavu, poglavito krvnim žilama baze mozga. Zato se koriste i lijekovi koji sprečavaju zgrušavanje krvi, kako ne bi dolazilo i do moždanih udara. Iz našeg iskustva, pogotovo KB Dubrava, učestalost je tromboembolije kod koje je potrebna intervencija kardiovaskularnih kirurga, puno je veća nego kod ostale populacije koja nije zaražena, kaže dr. Chudy.

COVID 19 Marinko Jurasić U Europi 25% zaraženih manje, u Hrvatskoj 45% više

No, upozorava kako je centar za osjet mirisa vrlo blizu je parahipokampalna i hipokampalna regija koja regulira naše – pamćenje. – Pitanje je da li će kod pacijenata koji prebole COVID-19 neće dolaziti do oštećenja zapamćivanja. Sada je na znanosti da dokaže je li to moguće, kaže naš neurokirurg.

Biokemičarka Katalin Karikó
IZ KOMUNIZMA POBJEGLA U AMERIKU
Buran život znanstvenice koja je svijetu donijela spas od pandemije
Udruga Kamensko
BOLJE SUTRA
Dokazali su da je moguće – nova zaposlenja uslijed pandemije
  • antipoganin:

    To su karakteristike gripe iz Veljače 2019. u Zagrebu koju smo mnogi imali .Samo nakon nje je došla svima upala pluća..Najviše penziča u Zagrebu je tada umrla bez pompe i novinskih članaka.

  • Avatar Osvetnik Ernesta Fulira
    Osvetnik Ernesta Fulira:

    Kad sam bio teenager, tamo 80-ih, bijah prilično boležljiv, pa sam tako u sezoni bar 2-3 puta imao virozu ili hunjavicu. Svaka, ali baš SVAKA takva prehlada ili viroza, za mene je značila potpuni gubitak okusa i njuha. To me ... prikaži još! strašno frustriralo, jer onda nisam mogao uživati u maminoj sarmi i filanoj papriki koje sam obožavao.